PORAŽAVAJUĆE ZA CIJELU DRŽAVU: U FBIH SVAKO TREĆE DIJETE JE ŽRTVA VRŠNJAČKOG NASILJA

Vršnjačko nasilje je sve više prisutno u bh. društvu, a tome doprinose i rezultati istraživanja da je svako treće dijete Federaciji BiH žrtva.

Youtube Screenshot

Istraživanje je prošle i pretprošle godine provelo Udruženje ”Kap” i ono je bilo povod Centru za razvoj omladinskog aktivizma (CROA) da kroz projekat ”Vršnjačko nasilje nema šanse”, u osnovnim i srednjim školama u Općini Novo Sarajevo provedu edukaciju nastavnog osoblja i učenika kako bi se prepoznalo i preveniralo vršnjačko nasilje.

  • Ovi rezultati su poražavajući za cijelu državu, mi smo se sada bazirali na jednu općinu, ali se nadam da ćemo u budućnosti proširiti naše aktivnosti. Također, UNICEF je 2010/2011. godine uradio istraživanje gdje su se pored porodičnog dotakli i vršnjačkog nasilja koje je eto prije skoro 10 godina bilo u velikom porastu, ali mišljenja smo da se ni dnaas ta situacija nije znatno promijenila u odnosu na ono kako bi trebalo biti – kazala nam je Alma Fejzić projekt koordinatorica CROA-e.

Fejzić je navela da je vršnjačko nasilje prisutno i u osnovnim i srednjim školama.

  • Posebno je aktuelno cyber nasilje jer nam se u posljednje dvije godine djeca posebno žale na to. Postoji nepovjerenje kada je prijava nasilja u pitanju jzbog toga što su svjedoci da nekoliko slučajeva nije dobilo svoj adekvatan ishod i sankciju pa se zbog toga ni ne usuđuju na taj korak – ispričala nam je Fejzić.

Psiholog Alem Dedović je pojasnio da je djeca najčešće ne prepoznaju granice gdje normalno ponašanje prelazi u agresiju i to je jedan od najvećih problema. Dodao je da postoje tri oblika nasilja: psihološko koje je najprisutnije, fizičko koje je najvidljivije i cyber ili elektronsko nasilje.

Screenshot
  • U osnovnim školama je najprisutnije psihološko ili verbalno vršnjačko nasilje jer su djeca izuzetno rječita u negativnom kontekstu. U takvoj vrsti nasilja djeca imaju tri uloge: posmatrači, nasilnici ili žrtve. Smatram da je to jedan začarani krug jer bez posmatrača ne bi bilo nasilja, a bez žrtve ne postoji nasilnik – naglasio je Dedović.

Naveo je kako su razlozi zbog čega neko postaje nasilnik bezbrojni te da svako dijete u jednom sukobu zauzima pojedinačnu ulogu. U takvim situacijama, dodao je, najvažnije je da li nas kultura vaspitanja i okruženje uči da budemo posmatrači i da li se oni izjednačavaju sa nasilnikom.

  • Uvijek je negdje fokus na nasilnoj djeci i svrstavamo ih u poseban tabor i da možemo izdvojili bi ih i iz društva, odjeljenja i škole što je potpuno pogrešno. I posmatraču, žrtvi i nasilniku je potrebna ista pažnja jer problem ima iste korijene samo se drugačije manifestuje – ispričao je Dedović i dodao ”Kada djeca nemaju dovoljno razvijene dobre mehanizme odbrane onda ne znaju da se zauzmu za sebe i nemaju potrebu da imaju određeni gard kako bi branili svoj stav.

A opet, s druge strane, postoje djeca koja na neke neadekvatne načine pokazuju svoje stavove, želje i ideje”.

Nedostatak komunikacije, otvorenosti i grupne kohezije su najčešći propusti koji dovode do problematičnog ponašanja. Dedović je pojasnio kako djeca sve manje imaju povjerenje u svoje drugove i nastavnike koji su preopterećeni birokratskim poslovima i ne mogu upratiti promjenu raspoloženja svakog djeteta

  • Ako to posmatramo na malo većem nivou, svaka škola ima samo po jednog psihologa, pedagoga, socijalnog radnika. Rijetke su koje imaju cijeli sistem koji funkcioniše i koji je tu da pomaže djeci i da im bude vidljiv. Psiholog se predstavlja kao osoba koja će ‘naružiti’ djecu koja naprave određeni problem. Dakle, djeca nemaju susret sa psihologom, pedagogom, nisu vidljivi izolovani su u tim kancelarijama i to stvara problem u komunikaciji, povjerenju i iskazivanju emocija – kazao je Dedović, piše Klix.

Slučaji Mahira Rakovca iz Sarajeva, zatim Alekse Jankovića iz Niša su nažalost neki od mnogih primjera koji sa smrtnim ishodom.

Konkretno, porodica dječaka koji se nisu mogli nositi sa vršnjačkim nasiljem je 2016. godine osnovala Fondaciju Mahir i Aleksa kako bi se taj problem spriječio kroz kratkoročne i dugoročne programe.

Međutim, Fondacija više ne djeluje s obzirom na to da su Mahirova majka Alisa Mahmutović i njegov staratelj profesor Dubravko Lovrenović preminuli.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa 'GLEDAJ Hayat' na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.