POREZ NA PSE POVEĆAO BI I BROJ LUTALICA

Da li je potrebno oporezivanje vlasnika kućnih ljubimaca. U Srbiji je registrovano 190.000 četvoronožaca.

Pixabay

Pasa lutalica, ali i ljubimaca koji imaju vlasnika, u Srbiji sve je više. Prema podacima Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprovrede, tačnije Uprave za veterinu, u Srbiji je registrovano blizu 190.000 vlasničkih pasa, dok ih na teritoriji glavnog grada ima oko 43.000. Brojke koje svjedoče o napuštenim ljubimcima, koji lutaju gradskim ulicama, uvećavaju se svakog mjeseca.

Zvanični podaci ne postoje, a kapaciteti postojećih azila odavno su ispunjeni.

Zbog velikog broja pasa, nedavno su vlasti u španskom gradu Zamore, u kojem je broj četvoronožaca premašio broj djece, odlučile da od početka iduće godine uvedu porez. U zemlji nadležne institucije zasad ne razmišljaju u tom pravcu.

– Zakonodavstvo Republike Srbije nije propisalo porez na držanje kućnih ljubimaca, niti smo takvu odluku razmatrali – kažu u resornom ministarstvu.

– Vrlo je važno istaći da Zakon o dobrobiti životinja koji je usvojen 2009. godine insistira na odgovornom vlasništvu. Naime, vlasnik je dužan da kućnom ljubimcu obezbijedi brigu, njegu i smještaj u skladu sa vrstom, rasom, polom, starošću, kao i fizičkim i biološkim specifičnostima ljubimca.

Uvođenje poreza zbog držanja kućnih ljubimaca u domovima, ne opravdavaju ni u udruženjima koja se bave zaštitom životinja.

– Ovakva mjera ne može biti od koristi, naprotiv, može biti samo kontraproduktivna i dovesti do većeg napuštanja pasa – ističu nadležni iz udruženja “Feniks”.

– Smatramo da bi destimulisala usvajanje pasa sa ulice, ili iz prihvatilišta, što ne bi bilo dobro za sveukupnu situaciju vezanu za nevlasničke pse. Sa druge strane, mere bi bile izuzetno nepovoljne za vlasnike koji imaju više pasa.

Sagovornici objašnjavaju da je, prije svega, u zemlji neophodno uvesti obavezno čipovanje vlasničkih pasa.

Zatim plaćanje takse, odnosno poreza za vlasničke pse koji nisu sterilisani, budući da eventualnom prodajom štenaca, vlasnici mogu da ostvare prihod.

Ovakvim oporezivanjem delovalo bi se dvostruko, na smanjenje populacije napuštenih vlasničkih pasa, a istovremeno spriječilo uparivanje životinja na način koji nije u skladu sa Zakonom o dobrobiti životinja.

Tako ostvaren prihod u budžetima lokalnih samouprava, usmjeravao bi se na rješavanje pitanja zbrinjavanja i zaštite napuštenih životinja.

Međutim, važeći zakon propisuje da su vlasnici dužni da osim adekvatnog staranja, paze da ljubimci ne ugrozi ljude i okolinu. Paragrafima je dozvoljeno uvođenje psa u lift stambene zgrade ukoliko je prazan, ali prilikom korištenja lifta, stepeništa i hodnika višespratnica, pas mora biti na povocu.

Ako ljubimci narušavaju mir i tišinu u zgradi predviđenu kućnim redom, vlasnicima slijedi kazna, u zavisnosti od prekršaja, od 250 do 25.000 dinara.

Iako je zakonom propisano, mnogo je onih koji ne čiste za svojim ljubimcima, zbog čega su gradska šetališta puna psećeg izmeta. Kazna za nesavjesne vlasnike u Beogradu iznosi 10.000 dinara, dok Novosađani plaćaju čak 25.000. Oštrije kazne čelnici Novog Sada su donijeli početkom jula, kako bi uticali na stanovnike da više brinu o čistoći javnih površina.

Kako bi se u prestolnici poboljšala situacija, gradske vlasti su imale namjeru da uvedu obavezno čipovanje i uzimanje DNK da bi se smanjio problem fekalnog otpada kućnih ljubimaca po ulicama. Uprkos najavama, projekat još nije zaživio, pišu Novosti.rs.

GROBLJE

U Beogradu će uskoro početi izgradnja prvog groblja za ljubimce koje će se nalaziti u Bloku 51, uz Surčinski put.

Iz budžeta Grada za ovaj projekat izdvojen je 101 milion dinara posredstvom Direkcije za građevinsko zemljište. Radovi bi trebalo da budu završeni tokom naredne godine.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa 'GLEDAJ Hayat' na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.