PORODIČNA TRAGEDIJA: PRIJE 30 GODINA RODITELJE SU IM UBILI DOK SU SPAVALI, NI DANAS ISTRAGA NIJE ZAVRŠENA

Siniša Gašparević postao je direktor firme "Parkovi i nasadi" iz Splita. Posao je dobio bez poznanstava i stranačke iskaznice, a o njegovoj karijeri malo se zna. Javnosti je bolje poznata njegova porodična tragedija.

Da je Siniša Gašparević (40) postao novi direktor splitske firme “Parkovi i nasadi” snažno je odjeknulo u gradu pod Marjanom. Zasigurno ne postoji osoba koja nije čula za ime tog uspješnog mladog menadžera, ali u fokusu nikad nije bila njegova karijera već priča o mučkom ubistvu njegovih roditelja, Vesne i Đorđa, 7. februara 1992. godine. Uskoro će biti punih 30 godina da je istraga otvorena, ali počinitelj svirepog zločina nije uhvaćen.

Porodična tragedija ostavila je trag na tada 11-godišnjeg Sinišu i njegovog pet godina mlađeg brata Denisa koji su ostali bez majke i oca i bez odgovora na pitanje ko ih je u gluho doba noći izvukao iz kuće u Žrnovnici, izrešetao ih hicima iz kalašnjikova i tijela odvezao na smetljište između Žrnovnice i Srinjina gdje su ih sutradan pronašli tragači za sekundarnim sirovinama. Dvojica dječaka ostala su živjeti s bakom i djedom.

Siniša nikad nije odustao u potrazi za ubicama, istupio je u javnost pokušavajući stvoriti pritisak istražnim tijelima, ali nažalost, u istrazi se ništa nije pomaklo ni milimetra. Ali, nije se dao ‘trovati’ lošim mislima, energiju je usmjerio u obrazovanje i karijeru o kojoj malo ko zna. Završio je menadžment na Ekonomskom fakultetu u Splitu, a onda dobio posao u ST Investu kao fond menadžer.

  • Te 2004. godine bio je procvat hrvatskog dioničkog tržišta, a zlatno doba hrvatskih dionica trajalo je od 2004. do 2007. godine. Od početka sam krenuo od vrha piramide, na tržištu kapitala, bio je to Wall Street iz Splita, san snova… Trgovao sam sa stranim dionicama, američkim, njemačkim… sa sirovinama, valutama, fondovima, ETF-ovima… sva tržišta svijeta sam mogao kupovati. Radili smo za ulagače, vlasnike fonda. Dok sam tu radio dodatno sam se educirao, položio kod Hanfe za investicijskog savjetnika. Borili smo se na tržištu, a onda je došla kriza 2008. odnosno 2009. godine. Bili smo dosta izloženi hrvatskim dionicama i to nas je koštalo. Sve dionice su postale nelikvidne, a jedno od glavnih načela fonda je likvidnost. Cijelo hrvatsko dioničko tržište mrtvo je zadnjih desetak godina jer Hrvatska ne koristi dioničko tržište kako bi trebala, gospodarstvo ne crpi energiju s burze, nego iz kredita banaka – govori nam Gašparević.

Karijeru je nastavio radeći u jednoj banci kao investicijski savjetnik, a onda je postao direktor u firmi SEM Juroslava Buljubašića. To je za njega bio izazov i veliki preokret u karijeri.

  • Bio sam voditelj inženjering odjela. Radili smo razne projekte poput izgradnje vjetroelektrane, adaptacije prostora, izgradnje, borili smo na natjecanjima, za projekte izvlačili novac iz fondova Europske unije, radili modernizaciju javne rasvjete u Splitu… Tako sam od tržišta kapitala prešao na građevinu i inženjering. I to sam naučio. Uvijek sam bio sklon i odnosima s javnošću i marketingu, informatizaciji, prodaji… Potom sam vodio hostel 101 Dalmatinac. Tu sam naučio rad s klijentima, s agencijama, turizmu… Naučio sam kako grad diše po tom pitanju, kao i optimizaciju svih procesa jer puno toga se promijenilo u turizmu u smislu digitalizacije poslovanja u zadnjih pet, šest godina – kazuje nam Siniša koji priliku da se javi na takmičenje za direktora “Parkova i nasada” nije namjeravao propustiti. S dolaskom nove vlasti u Grad, na čelu s Ivicom Puljkom, osjetio je da ima šansu jer su natjecaji bili tržišno otvoreni.
  • Jednostavno, prijavio sam se. Iz Grada ne znam nikoga, nikad nisam bio član niti jedne stranke. Obično stranke funkcije podijele međusobno, ali sada to nije slučaj, sve je bilo tržišno. Bilo je 14 kandidata, prošli smo uobičajeni proces i izabrali su mene. Bivši direktor Saša Franjkić (HGS nap.a.) je korektno i profesionalno prenio upravljanje. Ovo je dokaz da se u Splitu događa nešto drugačije i daje svima neku nadu – kaže nam Gašparević koji će, kaže nam, dati sve od sebe da klijenti, Grad Split i građani kao korisnici budu zadovoljni uslugom.
  • Uvijek se može posaditi još jedno stablo. Ali stabla ne mogu ići sama. Treba napraviti projekte i kad se oni dobro naprave mi ćemo gledati kako i gdje se možemo uklopiti. U Splitu nedostaju planovi, ali kad se to malo sredi i mi ćemo konkretnije znati što sve možemo zahvatiti s zelenim površinama. Na upravljanje smo dobili i tržnice, među njima i onu najveću, splitski Pazar, koji ide ka modernizaciji. Tu se godinama nije ulagalo, a mi ćemo nastojati dobiti sredstva iz EU fondova za taj projekt, da dobijemo modernu tržnicu sa svim potrebnim uvjetima – kaže nam Gašparević.

Koliko je na njega uticala tragedija, pitamo ga.

  • To vam daje unutrašnju snagu. Ali ne može se živjeti s mržnjom u srcu – govori Gašparević koji se i dalje nada da će ubice njegovih roditelja biti pronađeni.
  • Istraga je još uvijek otvorena i šta da kažem… je li tu nesposobna policija, tužilaštvo, jesu li tajne službe mogle više napraviti pa nisu… Volio bih da se krivci pronađu, ali nemam baš dobra iskustva u zadnjih 30 godina. U to vrijeme je bila anarhija, nije se znalo ko pije ko plaća, bilo je dosta samovolje vojnih i paravojnih jedinica koji su upadali ljudima u stanove. Dosta je repova iz tog doba, javnost ne prihvata da se to stvarno događalo, a to je javna tajna. Puno ljudi je tu uključeno i oni se drže i međusobno štite kao skupina, posebno ako su to vojne strukture. Još ako ih neko štiti u političkim strukturama bojim se da tu nitko ništa ne može napraviti. Uglavnom me niko ne zove u vezi istrage, jedino ako ja napravim neki javni pritisak ili ako bih nešto zatražio. Zapravo, nešto se uvijek pokrene tek na moju inicijativu, onda oni nešto odrade, ali ne odrade i ništa se ne dogodi – kaže nam Gašparević.

Njegova majka Vesna bila je profesorica hrvatskog i engleskog jezika u osnovnoj školi u Strožancu, a otac Đorđe poduzetnik. Njegovo tijelo pronađeno je među odbačenim kućanskim aparatima, a njeno desetak metara dalje, u jarku. Istraga je pokazala da je bila još živa kada su ih ubice tamo dovezli. Pokušavala se izvući, dozvati pomoć, ali nažalost, nije uspjela preživjeti. Svojim ubicama su, kako je pokazala istraga, ne sluteći što ih čeka sami otvorili vrata jer nije bilo tragova provale.

Bilo je i onih policijskih inspektora koji su u to doba uporno tražili ubice, pa i nakon što su otišli u penziju, a jedan od njih zbog toga je preživio ozbiljnu agoniju, bio je brutalno pretučen. Zbog prijetnji da prestane istraživati naposljetku se s porodicom odselio iz Hrvatske.

U junu 1994. supruga penzionisanog splitskog inspektora koji je radio na slučaju prijavila je nepoznate osobe koji su ga oteli, mučili i zastrašivali. Prema iskazu inspektora, čovjek koji je nosio policijsku uniformu zaustavio je njihov auto kod splitskog groblja Lovrinac. Potom je iz visoke trave izašlo šest osoba koje su nosile uniformu HV-a. Na glavu su mu stavili crnu vreću i vezali ruke lisicama na leđima. Nakon toga su ga maltretirali.

  • Ako budeš pričao, završit ćeš kao Gašparovići – prijetili su mu putem telefona i nakon što je odselio. Ni nakon što je 2005. slučaj ponovno otvoren istraga nije dala rezultata. Ubice Sinišinih roditelja nikad nisu pronađene.

O svom djetinjstvu koji se isprepliće s njegovom sadašnjošću Siniša će još reći…

  • Odrastao sam sa djedom i bakom u Splitu i imali smo lijepi park ispred zgrade. Uživao sam u tom parku. Treba novim generacijama formirati neke nove parkove. Ljudi su se vratili na zelene površine najviše zbog sadržaja za djecu u njima, ali i dalje je to malo koliki je njihov potencijal. Ljudi bi se trebali zadržavati u parkovima, i u tom smislu promišljam o multifunkcionalnim sadržajima koji bi privukli građane da više borave vani – zaključuje Gašparević.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa ‘GLEDAJ Hayat‘ na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE

ISTRAGA U SLOVENIJI: SMRT DJEVOJKE POVEZANA JE S VAKCINOM

0
Komisija koja je istraživala smrt 20-godišnjakinje nakon vakcinisanja Janssenom (vakcinom koju proizvodi Johnson&Johnson) potvrdilo je da je veza vakcinisanja i komplikacija izvjesna, potvrdio je koordinator komisije Zoran Simonovič.