POSKUPLJENJA OČEKIVANA: PROMJENA VALUTE U HRVATSKOJ UTIČE I NA BIH

Od 2023. godine u susjednoj Hrvatskoj ništa više neće biti isto u finansijskom sektoru.

Kuna će zvanično biti povučena a u upotrebu se uvodi valuta euro što će donijeti ogromne promjene građanima, firmama i generalno ginansijskom sektoru.

Ono što obične građane brine jesu svakako poskupljenja, da li će ih biti?

Ilustracija

Brojni analitičari potvrdili su crne sumnje građana o mogućim poskupljenjima, čak i gašenju cijele jedne branše. Upozorili su da će mjenjačnice za narednih nekoliko godina mogle u potpunosti iščeznuti, posebno ukoliko u obzir uzimamo podatak da se oko tri četvrtine mjenjačkih poslova odnosi na konverziju kuna-euro ili euro-kuna.

Prognozira se da će broj mjenjačnica sistemski opadati za skoro 15 posto na jednu godinu, u prevodu za nakoliko godina će nestati.

Ako mjenjačnice nestaju to će značiti da zbog uviđenja eura će naglo porasti nezaposlenost.

Nije isključen problem s “bujanjem inflacije”

Uvođenjem eura u Hrvatskoj može izazvati problem s “bujanjem inflacije”.

  • Sve zemlje koje su uvele euro imale su skok cijena, ali on je bio manje-više niveliran na dva do dva i po posto godišnje porasta inflacije. Kako vidimo, danas cijene rastu i bez eura, što znači da možemo očekivati da efekt bude veći nego što su imale druge zemlje. To je negativan trenutak koji će se odraziti na turizam, porast cijena usluga, hrane i pića. Takvi efekti nisu bili prisutni kad su druge zemlje uvodile eure jer nije bilo inflacije, kaže  dr. Marko Škare iz Fakulteta za ekonomiju i turizam “Dr. Mijo Mirković” pulskog Univerziteta

Kako će se uvođenje eura u Hrvatskoj odraziti na BiH

Iako se valuta euro uvodi u susjednoj Hrvatskoj, promjene će osjetiti i građani Bosne i Hercegovine zbog vanjskotrgovinskog partnerstva.

Sve proizvode koje uvozimo iz Hrvatske će, prema navodima stručnjaka, biti skuplji zbog čega najviše bh.kompanije koje vrše uvoz i u konačnici građani kao krajnji potrošači.

S druge strane zbog niske cijene bh. proizvodi bi mogli biti izuzetno traženi na policama marketa u susjedstvu, što će ekonomiji u BiH dati značajan “vjetar u leđa”.

Prema prognozama stručnjaka, uvođenje eura u susjednoj zemlji na Bosnu i Hercegovinu bi se negativno odrazilo zbog potpune integracije hrvatske ekonomije u EU ekonomski prostor što može za posljedicu može dovesti do toga da hrvatske kompanije djelimično napuste regionalno tržište.

Čekaonica eurozone

Ipak, euro je službena valuta u 19 od 27 država članica Unije. Službeno je uveden 2002. godine – nakon priprema koje su trajale četrdeset godina. Evropska centralna banka i Evropska komisija nadležne su za održavanje vrijednosti i stabilnosti eura te za utvrđivanje kriterija za ulazak država članica u europodručje.

U države koje su uvele euro kao valutu ubrajaju se Austrija, Belgija, Kipar, Estonija, Finska, Francuska, Njemačka, Grčka, Irska, Italija, Latvija, Litva, Luksemburg, Malta, Nizozemska, Portugal, Slovačka, Slovenija i Španija.

U nekim od euro država još uvijek je moguće zamijeniti staru valutu – poput lira ili drahmi – u eure.

Dvije postjugoslavenske države, Crna Gora i Kosovo, uvele su euro kao valutu vlastitom odlukom i bez dogovora s Evropskom unijom.

Statistika pokazuje da preko dvjesta miliona ljudi koriste valute vezane uz euro dok je evropska valuta, odmah nakon američkog dolara, druga po važnosti kojom se trguje na berzama. Trenutno je u opticaju bilion i tristo milijardi eura.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa ‘GLEDAJ Hayat‘ na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE