Piše: Azra Hadžić
Pandemija utječe i na potrošačke navike, ali i cijene određenih proizvoda. Mnogima je prije pojave COVID-19 pandemije shopping bio svojevrsna psihoterapija, no sada, stvari se mijenjaju.
Svaka kriza, stres ili trauma nose sa sobom i promjene naših uvjerenja, tako će ova korona kriza i sa psihološkog aspekta ostaviti određene posljedice kada je u pitanju potrošačka svijest ljudi.
Na početku pandemije pravili smo zalihe, kupovali bez razmišljanja. Brašno i toalet papir bili su nam na vrhu liste.
Nakon osnovnih prehrambenih artikala, kupovali smo i sredstva za dezinfekciju. To kupujemo još uvijek, ali ukupna percepcija kupovine nam je drugačija.
- Koncept osjećaja i percepcije sreće drastično se promijenio jer su ljudi zadovoljni ako imaju namirnice i higijenska stredstva bar za duži vremenski period dok sam proces kupovine i razgledanja donosi manje nekadašnjeg uživanja i više stresa zbog neizvjesnosti – kaže doktor psiholoških nauka Daniel Maleč.
Navike nam se i dalje mijenjaju, a samo uživanje u procesu kupovine je manje.
Usmjerni smo na kupovinu osnovnih namirnica, a trend usmjerenosti na ekomomiju kupovine se nastavlja jer se ne zna jasna perspektiva po pitanju dužine trajanja epidemije i njenih ekonomskih posljedica, dodaje Daniel Maleč.
- Kupnja može sada predstavljati izazov u smislu dostupnosti pojedinih proizvoda koji se percipiraju kao neophodni za život u ovim uslovima. Samo uživanje u procesu kupnje jeste smanjeno, ali se javlja zadovoljstvo vezano za sigurnost koje se mjeri kroz stepen opremljenosti i opskrbljenosti u domaćinstvima. Navike se i dalje mijenjaju. Veći je fokus na proizvodima koji su nužni za osnovne potrebe (hrana i higijena) a manje luksuz. Oni malo lucidniji prate promjene cijena i koriste priliku i za kupovinu luksuznih proizvoda ili npr. tehnike, ali samo zato što su im cijene u nekim ispostavama drastično opale.
Da li će nam se život i navike nakon pandemije u potpunosti promijeniti teško je sada predvidjeti.
Neizvjesno je i kakve će ostati naše potrošačke navike.
- Ljudi kalkulišu potencijalne mogućnosti ostanka bez posla, smanjenih plata, promjena cijena i dostupnosti proizvoda i na osnovu toga nastoje manje više racionalno donijeti odluke po pitanju nabavke i kupovine, a manje uživati u samoj kupovini – zaključuje Maleč.
Pogeldajte video OVDJE.
