POSLJEDICE PANDEMIJE: PO VANJSKOTRGOVINSKOJ RAZMJENI BIH SE VRATILA NA NIVO 2017. GODINE

Makroekonomski indikatori za 2020. godinu pokazuju kako je pandemija COVID-19 ostavila značajne posljedice na ekonomiju BiH.

Zabilježeni ekonomski pad bit će veći nego što su ostvarene godišnje stope rasta od posljednje ekonomske krize 2008., navodi se u redovnom ekonomskom izvještaju Fondacije “Friedrich Naumann”, čiji su autori Admir Čavalić, Faruk Hadžić i Damir Bećirović.

Cilj izvještaja je dokumentirati ekonomsku stvarnost BiH te na osnovi toga izvući određene dubinske zaključke i preporuke u cilju unaprjeđenja domaćih ekonomskih prilika, piše Večernji list BiH.

Zabilježeni ekonomski pad u BiH bit će veći nego što su ostvarene godišnje stope rasta od dolaska posljednje ekonomske krize 2008., navodi se u izvještaju.

Prema obimu vanjskotrgovinske razmjene, BiH se vratila na nivo 2017. godine, prije svega zbog velikog pada uvoza, što je prouzrokovano padom potrošnje stanovništva, ali i padom izvoza. Nakon dužeg razdoblja industrijska proizvodnja je početkom 2021. zabilježila mjesečni rast, u najvećoj mjeri zbog veće proizvodnje električne energije, te se treba nadati kako će se pozitivni trendovi nastaviti i tokom godine.

Iako je zabilježeno opće smanjenje cijena, što je rezultat nastavka trajanja potrošačkoga pesimizma, navode autori, pojedine stavke, poput osnovnih životnih namirnica, bilježile su rast, što je dovelo u teži položaj pojedine kategorije stanovništva poput penzionera kojima mirovine neće biti povećane tokom 2021.

Njihov broj tokom 2020. značajno je povećan, što je dovelo do dodatnog pritiska na proračune obaju entiteta. Kretanja broja umirovljenika u sljedećem razdoblju najviše ovise o trajanju pandemije i početku procesa vakcinacije, što determinira smrtnost tog dijela populacije.

Prvo tromjesečje 2021. bilo je posebno izazovno za bh. ekonomiju, smatraju autori. Pandemija COVID-19 prouzročila je brojne probleme – veći broj nezaposlenih osoba, rast cijena, proračunsku nestabilnost te, posljedično, naglašavanje političkih, socijalnih i osobito zdravstvenih kriza. Većina vlada u BiH već je anticipirala navedeno, predlažući i usvajajući znatno manje proračune u odnosu na prijedloge iz 2019. odnosno s početka 2020. Osnovni izazovi domaće ekonomije koji su proistekli iz prvog tromjesečja odnose se na treći val pandemije i njegove posljedice na domaću ekonomiju, kakve su izostanak cjepiva, kao i parcijalna zatvaranja ekonomije (lockdown), poput onih u Sarajevskoj županiji. Vlade, navodi se u izvješću, nemaju inovativna ekonomska rješenja niti planiraju svoje poteze u tom smjeru. Ono što je posebno izazovno su negativni ekonomski trendovi, osobito u zemljama EU-a. Ti trendovi imat će iznimne posljedice na ekonomiju BiH, što vjerojatno opravdava postojeću procjenu od 2,8% rasta/oporavka u ovoj godini. Rezultati provedenoga istraživanja u okviru izvješća upućuju da gospodarski subjekti u BiH ukupnu poslovnu klimu percipiraju kao nepoticajnu, pri čemu ne vide da se ona nešto bitnije mijenja u posljednjih 5 godina.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa ‘GLEDAJ Hayat‘ na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE