POSLJEDICE SU OGROMNE: U ČIJEM DŽEPU JE PROŠLE GODINE ZAVRŠILO 1,5 MILIJARDI KM

Pandemija koronavirusa puno je toga zaustavila, ali, nažalost, ne i kockanje.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Koliko zapravo cijela situacija s kockanjem izmiče kontroli, najbolje svjedoče podaci Porezne uprave FBiH u kojima stoji da su priređivači od igara na sreću u 2021. klađenjem ostvarili promet u iznosu od 1.598,112.128 KM.

Godinu ranije taj iznos bio je manji za 18 posto, tačnije, priređivači igara na sreću u 2020. zaradili su 1.359,355.455 KM.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ko je naviše potrošio?

Prema podacima koje su iz Porezne uprave iznijeli za Avaz, najviše su se kladili stanovnici Tuzlanskog kantona koji su na igre na sreću potrošili čak 298,1 milion KM, zatim HNK-a 274,8 miliona KM, SK-a 246,5 miliona KM. U SBK-u kladionice su evidentirale promet od 217,2 miliona KM, ZDK-u 185,8 miliona KM, a u USK-u 161,3 miliona KM.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Kako je prikazano u podacima, stanovnici ZHK-a su na klađenje potrošili 106,7 miliona KM, HBK-a 61,4 miliona KM, Posavske 29,5, a BPK-a 16,4 miliona KM. Koliki broj ljudi svakodnevno vodi borbu s ovom ovisnošću, koje u većini slučajeva na samom početku nisu ni svjesni, za Večernji list ranije je objasnio specijalist traumatske psihologije dr. sc. Marko Romić.

  • Kockanje je problem kojeg dobar dio bh. društva uopće nije ni svjestan. Broj patoloških kockara u poražavajućem je porastu. Ono što je sada drukčije u odnosu na ranije je način na koji ljudi kockaju. Više nisu toliko fizički prisutni u kladionicama, sada to rade preko mobitela i aplikacija što otežava uočavanje problema od porodice i prijatelja – kazao je Romić navodeći procjene o broju kockara u BiH.
Ilustracija / Arhiv
  • Prema mojoj procjeni, u BiH je oko 50.000 patoloških kockara, ljudi koji su razvili ozbiljnu ovisnost o igrama na sreću. Broj onih koji još uvijek nisu razvili kriterije patoloških kockara je također u velikom porastu. Ako govorimo o brojkama, teško je to precizno odrediti, ali može se reći da je broj kockara i patoloških kockara u drastičnom porastu – kazao je Romić dodajući da je taj broj rastao u pandemiji kada su ljudi spas i izlaz iz krize tražili u kladionicama. Osim broja kockara, sve je više djece koja u sve ranijoj dobi počinju igrati neke od igara na sreću.
  • Dječaci se ranije susreću s kockom u odnosu na djevojčice. Već u petom razredu svoja prva iskustva stvaraju u kladionicama dok djevojčice nešto kasnije ulaze u kockarske krugove, u srednjoj školi – kazao je u nedavnom razgovoru. Romić je i voditelj kluba liječenih ovisnika o kocki, a o ozbiljnosti najbolje svjedoče prokockani iznosi. – Veliki je broj osoba čiji dugovi idu od 100.000 do 200.000 KM, a radio sam s ljudima koji su prokockali čak milion maraka – kazao je.

Sistemsko rješenje

  • Posljedice su ogromne, porodica se uništava do devetog koljena. Ti ljudi ne samo da prokockaju plaću, nego i ono što će zaraditi u idućih 20 godina, a neki prokockaju toliko novca da ga čak ne mogu zaraditi za cijeli život. Novac s kojim se kocka je novac koji je teško zarađen, a u nekim slučajevima nije ni zarađen nego je novac porodice, prijatelja, kolega s posla… I možete zamisliti kako je djeci, posebno u ranijim fazama, koja gledaju svakodnevne svađe i suze svojih majki, djeci koja zbog kockanja roditelja nemaju najosnovnije: za školski sendvič, novac za knjige, odjeću i obuću…
Tekst se nastavlja ispod oglasa

Razmislimo li u što se drugo taj iznos mogao uložiti umjesto što je završio u džepovima priređivača igara na sreću, vidimo alarmantnu, poražavajuću situaciju – objasnio je dodajući da se sistemski mora raditi na ovom problemu.

  • Kao država moramo imati sistemsko rješenje za ovaj problem u koji moraju biti uključene stotine, hiljade ljudi kako bismo barem na neki način pokušali ublažiti posljedice – zaključio je Romić, piše Vecernji.ba.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa 'GLEDAJ Hayat' na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE