POTEZ ISLAMSKE ZAJEDNICE VRIJEDAN SVAKOG POŠTOVANJA

Simbolično, uoči sutrašnjeg obilježavanja Dana džamija, danas su ponovo otvorene muslimanske bogomolje u Bosni i Hercegovini.

Ilustracija

Nakon što su, prvi puta u višestoljetnoj historiji islama na ovom području, proteklih sedmica džamije u našoj, kao i u mnogim drugim zemljama svijeta, bile zatvorene zbog situacije izazvane pandemijom COVID-19, vjernici sada ponovo imaju priliku da, uz poštivanje mjera zaštite, podne, ikindiju i džuma-namaz obavljaju u džamijama, prenijela je Anadolija.

Najveće dobročinstvo

Podsjetimo, Islamska zajednica BiH je još 18. marta pozvala muslimane da u skladu s mjerama poduzetim za zaustavljanje širena koronavirusa u svojim kućama obavljaju molitve, uključujući i onu najveću petkom. U svojoj hutbi od 27. marta reisu-l-ulema dr. Husein ef. Kavazović je pozvao vjernike da ostanu kućama poručivši kako je “ostati kući ovih dana najveće dobročinstvo”, piše Radiosarajevo.ba.

Takva naredba vrhovnog poglavara Islamske zajednice, moglo se primijetiti, provedena je bez ijednog incidenta, te, s izuzetkom nekoliko slučajeva, do danas maksimalno ispoštovana.

To je zaista potez vrijedan svakog poštovanja imajući u vidu da u našoj zemlji postoje 2.822 islamska vjerska objekta, od čega je 1.912 džamija i 910 mesdžida. Ovo što zorno svjedoči ne samo o važnosti Islamske zajednice u životu bosanskohercegovačkih muslimana, već i o odgovornosti prema društvu u kojem svi živimo.

Fotografija reisa Kavazovića kako sam klanja pred minberom Gazi Husrev-begove džamije u Sarajevu tokom džuma-namaza u vjernicima je izazivala tugu. Mnogim među njima teško je pala odvojenost od džamijskih pragova. Ali poruka poglavara IZBiH da se samo strpljenjem i spremnošću na odricanje možemo izaći iz historijskih kriza kakva je ova, naišla je na puno razumijevanje.

„Biti vođa nekada znači reći: “Ostanite u kući! Na moju odgovornost!”, napisala je tih dana rediteljica Nejra Latić Hulusić.

Zato je ovo prilika da se s punom odgovornošću kaže kako je Islamska zajednice položila historijski ispit u ovim vremenima punih izazova.

Primijetio je to i uvaženi fra Ivo Marković, profesor Franjevačke teologije u Sarajevu, ističući u autorskom tekstu za Radiosarajevo.ba upravo primjer Islamske zajednice među vjerskim zajednicama koje “su uistinu primjerene izazovu trenutka i moralnoj potpori odlukama medicinske struke i društvene odgovornosti”.

Na ovom mjestu posebno je važno istaknuti i ulogu male, ali veoma aktivne jevrejske zajednice u Bosni i Hercegovini. U Aškenaskoj sinagogi u Sarajevu, trećoj po veličini u Evropi, primjerice, ove godine zbog pandemije Covid-19 Pesah prvi put nije tradicionalno obilježen molitvom i večerom, iako služba nije prekidana ni tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu. Molitva i večera su održane online. Praksa vrijedna poštovanja i isticanja u smislu društvene odgovornosti.

Iskustvo Vaskrsa

Nažalost, bilo je i drugačijih primjera u vjerskim zajednicama. Ali i posljedica. Ugledni New York Time ovih dana prenosi da su vlasti bh. entiteta RS priznale neuspjeh u provođenju strogog društvenog distanciranja tokom obilježavanja pravoslavnog Vaskrsa, što dovelo do velikog skoka u broju oboljelih.

Vijest o šest smrtnih slučajeva u bh. entitetu RS samo tokom današnjeg dana govori o krajnje ozbiljnosti situacije.

  • Bojim se da sada plaćamo cijenu za ono što se dogodilo tokom Vaskrsa, uprkos višestrukom pozivu građanima da poštuju pravila o socijalnom distanciranju – rekao je u lokalnim medijima Radovan Visković, premijer RS-a, prenijela je agencija AP.

Američka agencija navodi da su, uprkos ograničenjima, vlasti tog entiteta tokom Vaskrsa tolerirale okupljanja u nekoliko crkava.

U jednom slučaju svećenici su snimljeni tokom pričešća zajedničkom kašičicom, precizira AP.

Mostarski biskup Ratko Perić se, također podsjeća fra Ivo Marković, suprotstavio službenim zabranama Katoličke crkve, smatrajući “da crkve trebaju biti otvorene, mise održavane, ali uz obaveze službene distance među prisutnima”.

  • Zanimljivo je da se mnogi vjernici izvan hijerarhije suprotstavljaju zatvaranju bogomolja i zabrani okupljanja vjernika na obredima – naveo je fra Ivo.

Prema mišljenju Markovića, zajedničko protivnicima zabrane religioznih obreda u vrijeme pandemije jest da su fanatici, podsjećajući i na neke slučajeve iz svijeta:

  • Tako konzervativni Židovi protive se obrednim zabranama i zato imaju vrlo visok postotak zaraze koronavirusom. U Indiji hindu-nacionalisti optužuju muslimane za zarazu i pojačavaju opasne društvene tenzije. U Hrvatskoj, BiH, Srbiji, Crnoj Gori bilo je pojedinačnih lokalnih vjerskih službenika koji su se demonstrativno suprotstavljali službenim odredbama u vrijeme pandemije i imali podršku izrazito fanatičnih vjernika. Ukoliko fanatici prevladaju ili postignu snažniji utjecaj, rezultati mogu biti katastrofalni. Zorna poduka je zaraza ebolom 2014-2016. u Africi kada se muslimanski i kršćanski kler suprotstavljao preporukama i zabranama medicinske struke i obavljao sprovode, pranje i dodirivanje pokojnika, pa je više od 60% zaraza ebolom dolazilo s religioznih obreda – naveo je Marković.

Vrijeme odricanja

A upravo je solidarnost, kazao je nedavno za naš portal ugledni novinar i teolog Drago Pilsel, jedan od ključnih pojmova i kršćanstva.

  • Zaključno, ovo je vrijeme odricanja, a ne sebičnosti. Ovo  je vrijeme kada moramo gledati naše prazne crkve i razmišljati o eventualnoj praznini naše kršćanske poruke, to jest o praznini našeg  kršćanskog života, o našoj neautentičnosti i o našoj nespremnosti da budemo solidarni sa svima koji prolaze izuzetno teška iskušenja – naveo je Pilsel.

Sve ovo treba imati na umu i Islamska zajednica u BiH. Vrijeme koje pred nama je vrijeme dodatnih izazova za Rijaset, da se nakon ponovih otvaranja džamija ostane dosljedno dosadašnjoj praksi, te da se, uz poštivanje svih propisanih mjera – posebno u mjesecu ramazanu – spriječi mogućnost propusta i, ne daj Bože, daljnjeg širenja opasne bolesti, što bi trpjeli svi.

Imajući u vidu dosadašnje iskustvo, vjerujemo da IZBiH može odgovoriti i na taj izazov.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa 'GLEDAJ Hayat' na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.