Odgovarajući na novinarska pitanja, Vuković je kazala da slučajevi nasilja u porodici nisu češći nego prije već se jednostavno radi o tome da je ova pojava više prepoznata.
- Prije dvadeset godina, to je bio privatni problem i niste mogli u sredstvima informiranja ništa čuti, a sad, nakon dvadeset godina, svijest je proradila, puno se više govori o nasilju i čini se da ga je puno više. A to je negdje u kontinuitetu bar po našim saznanjima – rekla je Vuković, napominjući da ovdje govori isključivo o nasilju u obitelji, ne i o femicidu kao smrtnom ishodu.
Upitana koji su propusti doveli do tragičnog ishoda u više slučajeva nasilja nad ženama u zadnje vrijeme, Vuković odgovara da u posljednjem takvom slučaju, u Sarajevu, nije bilo propusta jer “žrtva je iskoristila sve ono šo pruža Kanton Sarajevo“, nakon izlaska iz Sigurne kuće je bila smještena u siguran stan, imala i određena novčana davanja, ali je problem u tome što policija nije išla na lice mjesta kad je nasilnik otišao po dijete.
- Nažalost, u ovom slučaju je žrtva nasilja posredno i dijete, bojim se da mu ne ostanu trajne posljedice jer je svjedočilo najtežem – ubistvu majke. To su strašne stvari – kazala je Vuković.
Istanbulska deklaracija podvlači – ako je majka žrtva ili osoba koja je doživjela nasilje, automatski je žrtva i dijete, napominje direktorica Gender centra.
Kod nas se trenutno radi na izmjenama Zakona o zaštiti od nasilja u porodici i shodno tome, Krivičnog zakona, ali i Porodični zakon je vrlo arhaičan, po njenom mišljenju te je potreban niz izmjena i dopuna u skladu sa zahtjevima Istanbulske konvencije.
Vuković ne krivi samo zakonodavstvo i institucije već smatra da smo krivi svi budući da se “pravimo i nijemi i gluhi i slijepi“ na način “neću da se petljam, ja ću ispasti kriv“ i tako okrećemo glavu od nasilja.
- Nemojte okretati glavu, prijavite nasilje, to se sutra može i vama desiti. Prijava nekome može spasiti život – poručila je direktorica Gender centra Federacije BiH.
Jo-Ann Bishop iz organizacije UN Women smatra vrlo relevantnim prisustvo te asocijacije na navedenoj konferenciji zbog stradanja deset žena u Bosni i Hercegovini od početka ove godine usljed nasilja.
- Zasad smo se na konferenciji fokusirali na potrebne izmjene u zakonodavstvu u borbi protiv ekonomskog, fizičkog, seksualnog i psihološkog nasilja nad ženama i djevojčicama, kako bi izmjene odgovarale standardima Istanbulske konvencije. Pritom se fokusiramo na prevenciju nasilja, što podrazumijeva brojne mjere i načine reagiranja, između ostalog izmjenu diskriminirajućih društvenih normi, ali i mijenjanje dinamike moći između muškaraca i žena, što je zapravo u srži nasilja nad ženama i djevojčicama. To uključuje između ostalog i značaj ranog reagiranja te procjene rizika, što treba provesti sistematično odmah po prijavi nasilja – kazala je ova učesnica skupa.
Dvodnevna konferencija o temi “Multidisciplinarni pristup prevenciji i borbi protiv nasilja u porodici” održava se danas i sutra u organizaciji Gender centra Federacije Bosne i Hercegovine te u okviru implementacije projekta “Jačanje institucionalnih mehanizama za prevenciju, postupanje i zaštitu u slučajevima nasilja u porodici”.
Taj projekat je dio druge faze UN Women programa “Standardi i angažman za sprečavanje nasilja nad ženama i porodičnog nasilja u Bosni i Hercegovini” i finansijski ga podržava Švedska razvojna agencija SIDA.
Kako navode iz Gender centra FBiH, cilj konferencije je jačanje saradnje institucija, ustanova i nevladinih organizacija u preventivnom djelovanju i postupanju u slučajevima nasilja u porodici. Također je cilj provedba Zakona o zaštiti od nasilja u porodici, s posebnim naglaskom na odredbe o uspostavi koordinacionih tijela, izradi programa mjera za prevenciju, zaštitu i borbu protiv nasilja u porodici te primjeni protokola o saradnji u ovoj oblasti.
