PREDSJEDAVAJUĆI VIJEĆA MINISTARA BIH POSLAO OPTIMISTIČNU PORUKU ZA KRAJ GODINE: MOŽEMO DO STATUSA KANDIDATA ZA EU U 2021.

Godinu koju ispraćamo obilježile su pandemija koronavirusa, kao i posljedice koje je izazvala u zdravstvenom, ali i ekonomskom pogledu. Naša zemlja suočava se i s migrantskom krizom. O ovim i drugim temama govorio je predsjedavajući Vijeća ministara BiH Zoran Tegeltija.

  • Posao kojim se bavim je javan i ocjenu o radu svake javne ličnosti, kao i institucije, treba da, prije svega, daju građani. Vjerujem da će se to jasno iskazati na izborima. I pored teških uslova za rad Savjeta, u BiH ništa nije bilo zaustavljeno zbog našeg rada. Postoje vrlo suprotstavljena mišljenja o mjestu i ulozi Savjeta ministara. Jedni misle da sve u BiH treba centralizovati i žele da mu daju neke nadležnosti mimo zakona i Ustava, dok drugi žele da Savjetu oduzmu njegove nadležnosti. Ni jedni ni drugi nisu u meni našli partnera i neće ga imati dok predvodim ovu instituciju. Možda smo u 2020. godini mogli učiniti i više, ali, nažalost, o određenim pitanjima izostala je potrebna politička saglasnost – kazao je Tegeltija, piše Avaz.

Hoće li BiH kasniti s imunizacijom stanovništva, kad možemo očekivati da stignu naručene i je li planirana nabavka dodatnih količina vakcina?

  •  Vijeće  ministara je još u septembru završio obaveze u pogledu nabavke vakcina protiv COVID-19 za BiH, kada je ugovoreno 1.230.000 doza. Očekujemo da će vakcina u BiH biti dostupna do kraja prvog kvartala 2021. godine i da će nakon toga biti mnogo lakši proces borbe protiv virusa korona. Naša je procjena da ćemo, uz pomoć Evropske komisije, obezbijediti besplatne vakcine za 20 posto građana koji su prioritetna kategorija. BiH je taj iznos u cijelosti platila, a obezbijedili smo i potrebna finansijska sredstva za transport, skladištenje i čuvanje vakcina. Naravno, mi ćemo nastaviti s procesom nabavke vakcina za građane BiH.

Kada očekujete dogovor o aranžmanu s MMF-om i kakve će biti posljedice ako on izostane?

  •  Rok za postizanje dogovora oko Pisma namjere za novi aranžman s MMF-om je 8. januar 2021., ali nisam optimista što se tiče postizanja saglasnosti oko šest spornih pitanja. Mislim da uslovi koje je postavio MMF u određenim elementima nisu usklađeni s nekim ciljevima ovog aranžmana i da su poteškoće stvarali i pregovori putem videolinka. Očekivao sam da će mnogo veća pažnja u tim pregovorima biti posvećena borbi protiv virusa korona. Svi pregovori oko aranžmana s MMF-om su teški, traju duže nego što se planira, ali su se svaki put pravili kompromisi, tražila najbolja rješenja i svaki put smo uspjeli postići dogovor. Po meni će ovo biti neuspjeh svih nas u BiH ako se dogovor ne postigne, ali i neuspjeh za MMF.

Zaustavili ste imenovanje direktora OSA-e. Do kada? Šta će se dalje dešavati u vezi s tim?

  •  Mi smo pokrenuli proceduru izbora direktora OSA-e na bazi prijedloga moje zamjenice, ministrice inostranih poslova Bisere Turković. Dok je procedura trajala, došlo je do pokretanja postupaka protiv sadašnjeg direktora OSA-e i onda su potvrđene i optužnice. Neko protiv koga je potvrđena optužnica ne može biti imenovan. Zbog toga sam imenovanje zaustavio i o tome obavijestio predlagača, čiji je prijedlog bio da sadašnji direktor ostane na čelu Agencije. Njihov stav je da će sačekati kraj sudskog procesa da bi eventualno promijenili svoju odluku, jer oni smatraju da Osmanagić nije odgovoran za ono za što ga u ovom trenutku tereti Tužilaštvo BiH.

Hoće li 2021. godina biti teža od ove i možemo li se nadati konačnom dobivanju kandidatskog statusa za članstvo u EU?

  •  Za nas će i dalje biti prioritet rješavanje problema u vezi s COVID-19, kao i evropske integracije kako bismo dobili kandidatski status. Savjet ministara je nastavio proces evropskih integracija koji je bio potpuno blokiran. Uspjeli smo usvojiti i metodologiju za izradu programa integrisanja BiH, tako da su predstavnici Evropske komisije počeli da govore o mogućem datumu dobivanja kandidatskog statusa. Svi ključni predstavnici EU najavljuju da bi to moglo da bude u prvoj polovini 2021. godine. Pred nama je nekoliko zakona za koje smatram da možemo da usvojimo i da uskoro dobijemo kandidatski status.

Migrantska kriza u USK kulminirala je ovih dana. Je li pošteno da se teret migrantske krize ne podijeli podjednako ili barem procentualno u cijeloj državi?

  • Sve vrijeme zalagao sam se da sva strana lica koja nemaju osnov da dobiju status migranta budu vraćena u svoje zemlje. Bez jedinstvenog stava u BiH problem migranata postajat će sve veći. Ključno pitanje je da BiH mora prihvatiti i dati adekvatnu zaštitu ljudima koji bježe iz ratom zahvaćenih područja i kojih je najmanje, dok oni koji ne traže azil treba da budu vraćeni u svoje zemlje. Danas je u BiH najveći broj migranata iz zemlje koja je nuklearna sila. Nadam se da sporazum između BiH i Pakistana o readmisiji neće ostati mrtvo slovo na papiru. Problem migracija predstavlja veliki bezbjednosni problem. Očekujem da svi nadležni akteri preuzmu svoj dio odgovornosti.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa ‘GLEDAJ Hayat‘ na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE