PREDSTAVNICI DOMAĆIH KOMPANIJA PORUČUJU: RADILI SMO U TRI SMJENE KAKO BISMO GRAĐANE OPSKRBILI, SADA JE RED NA NJIH

U „Dobar dan BiH“ govorili smo o herojima koji su nas opskrbili kada su granice bile zatvorene.

U čemu je značaj domaćih kompanija, kako su i unatoč svim preprekama uspjeli održati proizvodnju u vrijeme vanrednog stanja. Jesmo li i hoćemo li se okrenuti domaćem, a ne stranom, pitali smo naše goste.

Pozdravili smo direktoricu “Dite” iz Tuzle, gospođu Huriju Husić. S nama je bio i gospodin Ševal Suljkanović, izvršni direktor za ekonomska pitanja u kompaniji  “Bimal” iz Brčkog. Među našim gostima je bio i docent na Ekonomskom fakultetu u Zenici Dženan Kulović. A na vezi putem Skypea pozdravili smo gospodina Petra Ćorluku, generalnog direktora naše “Violete” iz Gruda.

Gospodine Ćorluka, “Violeta” je bosanskohercegovački brend koji je u proteklom periodu postao doslovno i prijatelj u nevolji građanima Bosne i Hercegovine, putem niza donacija medicinske i zaštitne opreme. Citirat ću Vas, kazali ste: “U trenutku imate emociju i strast i to vas vodi. Bitno je to osjetiti i vidjeti šta je važnije. Bitna je ta ljudskost.” Je li strast i emocija bila razlog da u otežanim okolnostima i u maksimalnim kapacitetima radite u proteklom periodu kako biste domaće tržište opskrbili domaćim proizvodom?

  • Mi smo to pokazali u više navrata, i kada su bile poplave intervenirali smo i pomogli brojnim ljudima. Taj refleks se pojavi i istinski reagiramo u tim trenucima. Tako smo i ovaj put došli na ideju da pomognemo, jer je domaće tržište najvrijednije i najvažnije i bit će uvijek za nas.
Hayat

Kada govorimo o emocijama, odavno je emotivna priča o tuzlanskoj “Diti” za koju su se, sjećamo se, radnici grčevito borili prije nekoliko godina. Isti ti radnici, pojačani snagama i nekih novih ljudi u proteklom periodu, ponovno su se borili pa smo, kada je doslovno nestalo dezinfekcionih sredstava, na polici imali svoje, bosanskohercegovačko, “Ditino”. Gospođo Husić, kako je ta borba izgledala ovoga puta?

  •  Kompanija je morala da preorijentiše svoju proizvodnju, i da  se prebaci na proizvodnju dezinfekcijski sredstava kako bismo pomogli i našim građanima. Naši vrijedni radnici su radili u tri smjene kako bi proizveli dovoljno sredstava koje smo plasirali na tržište naše zemlje. Dosta nam je pomogla kompanija Bingo koja je poslala svoje radnike da nam pomognu. Kad su skoro svi ljudi bili u izolaciji, mi smo ostavljali svoje porodice i radili u tri smjene kako bi što više proizveli dezinfekcionih sredstava i pomogli našim građanima.

Studen grupa, u kojoj je i naš “Bimal”, također nije dozvolila da kriza zaustavi rad i proizvodnju, naprotiv, angažovane su sve snage da unatoč zatvorenim granicama na tržištu ima prehrambenih proizvoda. Gospodine Suljkanoviću, kako ste uspijevali?

  •  Ako pođemo od pretpostavke da je Bimal kompanija koja prerađuje preko sto tona žitarica, to znači da smo imali dosta sirovina ali i posla. Mi smo bili spremni da odgovorimo domaćem, ali i stranom tržištu. Saradnjom sa našim institucijama ali i stranim uspjeli smo dogovoriti da veliki broj kamiona prolazi, i na taj način smo uspjeli zadovoljiti tržište.
Hayat

Profesore Kuloviću, u pripremi za emsiiju kazali ste da preduzeća koja pokažu društvenu odgovornost u krizi lakše uspostavljaju poslovni kontinuitet, a mi ovdje svjedočimo upravo takvim primjerima. Zašto je tako? Zašto se odgovorni brže oporavljaju?

  • Kompanije koje su bile odgovorne tokom krize brže se oporavljaju nego one kompanije koje nisu pokazale odgovornost. Meni je zaista drago da su građani pokazali da više vjeruju predstavnicima kompanija nego političarima u BiH.

Jedna okolnost je, nema sumnje, svim velikim proizvođačima u našoj zemlji bila izuzetno otežavajuća, pogotovo onima koji uvoze sirovinu, a takvih je mnogo. Sjetit ćemo se kilometarskih kolona kamiona na granicama za vrijeme vanrednog stanja. Gospodine Ćorluka, jeste li vi u preduzeću zbog toga zabilježili velike gubitke, znamo da je u ekonomiji upravo vrijeme novac?

  • Nismo zabilježili velike gubitke i bili smo dosta dobro organizirani, našli smo način kako dostavljati ali i otpremati robu. Rekli smo da nećemo cijene finalnih proizvoda mijenjati taman i da budemo u gubitku. Također smo našim partnerima u inozemstvu dosta pomogli. Nijedno tržište nije bilo zakinuto, a najviše računa smo vodili o tržištu u zemlji gdje postojimo.
Hayat

Gospodine Suljkanoviću, jedan od najvećih nedostataka proizvodnje ulja u našoj zemlji je upravo ovisnost o uvoznim sirovinama iz regije. Samo 15 posto sirovine za vašu proizvodnju je lokalnog porijekla. Koliko je ta činjenica otežala vaš rad u proteklom periodu?

  • Svaka država uzima sebi zapravo da poduzima određene korake kada ponestane sirovina. Mi smo dosta oslonjeni na zemlje u regionu, posebnoi u Srbiji, i tako u normalnim uslovima zadovoljavamo svoje potrebe.

Gospodine Suljkanoviću, čuli smo o saradnji “Dite” i “Bimala” – koliko je to oslanjanje jednih na druge olakšalo protekli period?

  • Moram priznati dobra volja za saradnju kada su u pitanju velike kompanije u našoj zemlji postoji. U ovoj krizi smo osim domaćih učvrstili i međususjedske odnose.

Gospodine Ćorluka, koliko je važno da bosanskohercegovački proizvođači jedni druge podržavaju, pogotovo u kriznim vremenima, ali koliko je možda potrebno da ta saradnja bude unaprijeđena i u zemljama regije, jer kada govorimo o nastupu na velikom tržištu, mi smo zaista mala ekonomija?

  • Sigurno da smo mala ekonomija za serijsku proizvodnju. Bh. tržište je malo, i svi koji smo ovdje imamo dobru saradnju sa regijom ali i dalje. Tržni viškovi se moraju plasirati vani, tako da sve to ima svoje značenje. Mislim da je naša snaga međusobna saradnja, i to da smo jedni drugima uvijek na raspolaganju. Mi smo u BiH puno toga prošli, iskustvo nas je naučilo da trebamo jedni drugima pomagati.

Video pogledajte i OVDJE.

(Edina Bakić)

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa ‘GLEDAJ Hayat‘ na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE