PRELAZAK GRANICE NEMOGUĆA MISIJA: IZMEĐU KOMŠIJA GVOZDENA ZAVJESA ZBOG PANDEMIJE

Intenzivna saradnja, naročito shoping među stanovništvom sa dvije obale Save, prirodne granice između Bosne i Hercegovine i Hrvatske, potpuno je prekinuta zbog epidemioloških mjera i straha da zaraza ne dođe iz komšiluka.

Stanovnici Bosanske Gradiške, bez posebnih ograničenja mogu izaći iz svoje države, ali u Hrvatsku ne mogu ući bez komplikovanih epidemioloških procedura.

Hrvatski građani mogu ući u Bosansku Gradišku odnosno Republiku Srpsku i BiH, ali je za njih teško savladiva prepreka na granici u svojoj zemlji, na prelazu Stara Gradiška.

Suština je, kažu sagovornici Srpskainfo u Bosanskoj Gradiški Republike Srpske, da se dva dobra nikako ne mogu sastaviti.

Uprošteno, to je ovako. Nas naši puštaju da krenemo preko mosta, ali nas Hrvati vraćaju, osim ako nismo u tranzitu.

Za Hrvate kod nas nema ograničenja da uđu u RS, odnosno BiH, ali ih njihovi, na granici, na prvom koraku zaustavljaju. To je za njih teško savladivo.

Ukoliko se neko i snađe, pa umakne preko mosta, teško će se vratiti kući. Na ulicama je mnogo ljudi, kafići, šetališta i parkovi su puni, proljeće je sve izmamilo vani.

Sa druge strane Save, na hrvatskoj obali je suštinska suprotnost koju određuju mnogo rigoroznije epidemiološke mjere.

Zoran Adžić, gradonačelnik Bosanske Gradiške, grada u kojem je najveći BiH granični prelaz sa Hrvatskom, kaže da je od početka epidemije korona značajno smanjen protok ljudi i robe.

  • To se najviše osjeća u oblasti privrede, u ugostiteljstvu i trgovačkom sektoru. Komšije iz Hrvatske, iz pograničnih opština su prije epidemije činili veliki dio kupaca u gradiškim trgovinama, na pijacama, koristili različite zanatske usluge – kazao je Adžić za Srpskainfo, komentarišući epidemiološke mjere u dvije susjedne države i regije, Hrvatskoj, odnosno Republici Srpskoj, rekavši da su razliike po tom pitanju veoma velike.
  • Kod nas u Bosanskoj Gradiški, kao u cijeloj Republici Srpskoj, epidemiološke mjere su prilično liberalne. Mi smo, naravno štiteći zdravlje stanovništva, otvoreni za sve, ali se u Hrvatsku ne može ući bez PCR testa na koronu, antigenskog brzog testa i pisma namjere. To uveliko odvraća stanovništvo u graničnom pojasu da, zbog svakodnevnih potreba, prelazi granicu – pojasnio je gradiški gradonačelnik okolnosti života u pograničnim mjestima Republike Srpske i Hrvatske, naročito u Bosanskoj Gradiški.

Dragana Ilić, zamjenica gradonačelnika Bosanske Gradiške, naglašava da su posljedice komplikovanih graničnih procedura najteže u privredi.

– Izuzmemo li tranzit koji se odvija po povlaštenim uslovima, sve drugo je praktično zaustavljeno. Korona je veoma udaljila stanovništvo u pograničnom pojasu jer je za njih, otići na drugu stranu, postala nemoguća misija – smatra Dragana Ilić.

Mićo Lukić, vlasnik trgovina sportske opreme i konfekcije kaže da su prije epidemije, visok procenat kupaca činili Hrvati iz Stare Gradiške, Okučana, Nove Gradiške, Pakraca i drugih mjesta u Zapadnoj Slavoniji.

– Sada je to, u najvećoj mjeri, prekinuto. Da bi osoba iz Hrvatske došla u shoping u Gradišku ili neko drugo pogranično mjesto u Republici Srpskoj, mora osim negativnog nalaza na koronu imati i pismo namjere. To je, za svakodnevne životne potrebe zbog kojih su hrvatski građani godinama dolazili kod nas u šoping, velika i nepotrebna obaveza. Možda poneko, u tranzitu iskoristi mogućnost da uđe u obližnje prodavnice i nešto kupi ali to je, maksimalno pet odsto u poređenju sa periodom prije epidemije – procjenjuje Lukić.

U ugostiteljskim objektima, kafićima i restoranima, gdje su gosti iz Hrvatske često dolazili, naročito vikendom, tvrde da je to sada drastično smanjeno.

– Najviše deset posto gostiju imamo iz susjedstva, iz Hrvatske odnosno mjesta sa druge strane Save koji su kod nas dolazili na kafu, ručak, provodili vrijeme vikendom ili praznikom. Naravno, jasno je da su u tome spriječeni zbog epidemioloških mjera. Nešto više, među gostima imamo stranaca iz drugih zemalja koji poslovno dolaze u Gradišku, Republiku Srpsku ili BiH, ali je to već neka druga tema. Uglavnom, od gostiju iz najbližeg komšiluka ni traga, korona je sazidala gvozdenu zavejsu na Savi – kazao je za Srpskainfo Vladan Šurlan, vlasnik restorana „Carpe Diem“ na savskoj obali u Gradiški.

Boris Rađen Barba, savski alas i ljubitelj rijeke na granici, kaže da je epidemija podstakla ljubitelje rijeke sa dvije strane, u dvije države, da izađu na njene obale, ali ne i da pređu na drugu stranu.

– Od kada je epidemija zavladala, primjetno je više ljudi na rijeci i na obalama u Republici Srpskoj, ali i na obali Save na strani Hrvatske. Oni pecaju ribu, rekreiraju se, voze čamcima ili brodićima, ali tu magičnu međudržavnu liniju ne prelaze. Kontakti se svode na mahanje rukom, neki znak pozdrava, gest koji znači pitanje za zdravlje, jer se svi poznajemo. Ništa dalje, voljom “više sile”, ali vjerujem da će i to uskoro postati prošlost i da će se život vratiti u normalu – kazao je Barba, omogućivši nam da njegovim čamcem putujemo Savom do gradilišta mosta u Čatrnji, nekoliko kilometara uzvodno od Bosanske Gradiške.

Tu je evidentno da se svi spremaju da poslije korone krenu punim jedrima u novu životnu etapu.

Rigorozne mjere zbog korone osjete se i u ostalim pograničnim mjestima između Hrvatske i Republike Srpske i BiH.

U Bosanskom Brodu kažu da će se tek osjetiti zatvorene granice.

U Brčkom muče istu muku. Zanatlije kažu da se itekako primjeti nedolazak građana iz Hrvatske u Brčko.

– Mi smo redovno dolazili u Brčko i ovdje u BiH, roba je jeftinija i isplati se doći, jer ovdje je i kuhinja sjajna. Sve nam pomalo nedostaje, ali vjerujemo da će i ovoj koroni da dođe kraj – kaže Zdenko iz Vinkovaca, koga smo zatekli na graničnom prelazu.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa ‘GLEDAJ Hayat‘ na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE