PRIČA O BALERINI KOJA JE PUCALA NA NACISTE DOK SU JE ODVODILI U GASNU KOMORU

Franceska Mann je bila lijepa i izuzetno nadarena plesačica, koja je svojim piruetama obilježila mnoge prestižne predstave i takmičenja, uključujući i Internacionalno plesno takmičenje u Briselu u maju 1939. godine, gdje je osvojila četvrto mjesto.

Bila je redovni plesač u varšavskom noćnom klubu Melody Palace prije nego što je počeo Drugi svjetski rat, dok se njena karijera nije završila kada je zatvorena u varšavskom getu.

Prebačena je iz Poljske 1943. godine, zbog toga što je postojala sumnja da je umiješana u aferu koja je poznata pod nazivom Hotel Polski, kada su se Jevreji nadali da će pobjeći u Južnu Ameriku koristeći srtane pasoše, a umjesto toga su završili tako što su poslati u Aušvic.

Prema nekim podacima, ovim ljudima je rečeno da su stigli u Bergau, kako bi ih dezinfikovali prije nego što pređu granicu sa Švajcarskom, a onda su ih odveli u svlačionicu koja je bila pored gasne komore. Postoje mnoge varijacije kako je tekla priča Frančeske Man, ali je možda najsenzacionalniju verziju ispričala historičarka holokausta Sintija Sodern. Dok se svlačila, Manova je navodno zavela dvojicu stražara striptizom, podižući svoju suknju kako bi otkrila butinu Jozefu Šilingeru i Vilhelmu Emerihu, a onda je zavodljivo svukla svoju bluzu.

Nakon toga je brzo izula cipelu i pogodila njom Šilingera u čelo, prije nego što je izvukla pištolj iz njegovog džepa i ispalila dva fatalna hica u njegovu utrobu i jedan u Emerihovu nogu. I ostale žene u prostoriji su se pridružile revoltu, iako ni jedna od njih nije uspjela da pobjegne.

Kada je na Twetteru novembra 2017. godine postavljeno pitaje “Navedite mi jaču kučku od Tejlor Svift”, jedan od korisnika te društvene mreže napisao je tvit o Frančeski. Ipak, postoje mnoge sumnje u istinitost priče o balerini.

-Istina je da je izuzetno teško ustanoviti šta je tačno istina kada govorimo o događaju iz svlačionice koji se desio u nekom trenutku u oktobru 1943. Lanac dokaza je tanak- rekao je jedan od vodećih svjetskih stručnjaka za Aušvic autor, profesor i hstoričar dr Robert Jan van Pelt.

  • Znamo da se revolt desio zato što u njemačkim dokumentima iz decembra iste godine postoji podatak da su dva člana Zaštitnog odreda, Rudolf Grim i Fric Lakner, pomogli da se uguši pobuna, i za to su dobili medalje. Sam dokument ne opisuje prirodu pobune, niti navodi dodatne detalje- naveo je Van Pelt.

Prema riječima dr Van Pelta, postoje tri ključne tačke koje treba preispitati: čovjek koji je pobjegao iz Aušvica, “Jerzi Vesoloski (alias “Tabeau”) opisao je incident u izvještaju koji je sačinio nakon što je pobjegao. Izvještaj je objavljen kao dio Protokola iz Aušvica krajem 1944. od strane Odbora za ratne izbjeglice. Ključne tačke ovog izvještaja bile su žene koje su se branile, a određeni član odreda po imenu Šiler je preminuo. Žena koja je povukla okidač nije identifikovana.

  • Rudolf Hus spominje incident u svojoj prvoj izjavi 14. marta 1946 – odmah nakon što je zarobljen od strane Britanaca. On navodi da su pobunu podigle žene, ali nije dao dodatne detalje. U aprilu 1945. godine, Stanislav Jankovski spominje je u svom svjedočanstvu sastavljenom u Poljskoj ženu koja je otela revolver od Valtera Kvakernaka, naciste čuvara koji je bio zadužen za krematorijum, kao i da je ona nakon toga ustrijelila Šilingera.

Iako ne možemo sa sigurnošću identifikovati da li je ta žena zaista Frančeska Man, sama činjenica da je ta žena možda bila plesačica djeluje daleko vjerovatnije.

  • Ideja da je ta žena možda bila plesačica, barem koliko ja znam, prvi put je spomenuta 1946. godine od strane Ojgena Kogona, historičara koji je preživeo holokaust, ali koji nije bio u Aušvicu, već u Buhenvaldu- dodaje dr Van Pelt.

Čak iako je teško izdvojiti šta je činjenica, a šta ne, sa sigurnošću znamo da se ovaj nevjerovatan čin otpora desio tog dana, kao i da ga je izvela žena koja je imala petlju da se bori. Kako Vislav Kilar, koji je preživio Aušvic, navodi u svojim memoarima Anus Mundi  “Pet godina u Aušvicu”:

“Incident je prepričavan od usta do usta, tako da je dorađivan i u nekoliko oblika je prerastao u legendu. Bez sumnje, ovo herojstvo izvedeno od strane slabe žene koja je bila licem u lice sa sigurnom smrću, dala je moralnu podršku svim zatvorenicima. Od jednom smo shvatili da ako se usudimo da dignemo ruku na njih, ta ruka će možda ubit; jer su na kraju krajeva, i oni bili smrtni.”

Kao i sve velike legende, priča o Manovoj nastavila je život u fikciji. Novela Arnošta Lustiga iz 1964. godine Molitva za Katerinu Horovicovu – koja je adaptirana u film 1965 – u centar priče stavlja mladu plesačicu koja je bila otkupljena od strane njemačkih vlasti u ratnoj Italiji. Shvativši da će svakako umrijeti, ona puca na osobe koje su je zarobile na vratima gasne komore. Knjiga Tadeuša Borovskog, koji je takođe preživio Aušvic, pod nazivom Ovuda do gasa, dame i gospodo uključuje i kratku priču Šilingerova smrt, u kojoj je čuvara na sličan način nadmudrila atraktivna žena, i upucala ga u stomak njegovim pištoljem, piše Gekk.hr.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa ‘GLEDAJ Hayat‘ na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE

DANAS CIJELA BIH TUGUJE: IZA POGINULOG BH. RUDARA OSTALA PETEROČLANA PORODICA

0
U Pogonu “Stara jama” Rudnika mrkog uglja Zenica u tragediji koja se dogodila u 11.20 sati poginuo je 50-godišnji rudar, inicijala E. S., inače iz Kaknja.