PRIJE TAČNO 20 GODINA UHAPŠEN JE BALKANSKI KRVNIK SLOBODAN MILOŠEVIĆ

Nikad osuđeni ratni zločinac, bivši predsjednik Srbije i SR Jugoslavije, balkanski krvnik Slobodan Milošević uhapšen je na današnji dan prije 20 godina.

Nakon svrgavanja njegovog režima u oktobru 2000. nova vlast u Srbiji, na čelu s premijerom Zoranom Đinđićem, stavila je Miloševića početkom januara 2001. pod stalni policijski nadzor i otvorila istragu o zloupotrebi položaja. Milošević je tek nakon žestokih protesta priznao poraz na izborima.

Konstantan pritisak na njega, njegovu porodicu i najbliže saradnike, dosegao je vrhunac koncem marta kada je, izoliran u bivšoj Titovoj vili, bio prinuđen na pregovore, a potom i na predaju, piše Index.

Milošević je uhapšen u noći između 31. marta i 1. aprila 2001., nakon čega je pred domaćim pravosuđem optužen da je tokom desetljeća na vlasti, od 1990. do 2000., zloupotrebama pogodovao ličnoj koristi i vladajućoj Socijalističkoj partiji Srbije, čiji je bio predsjednik.

Akcija privođenja počela je 30. marta, a okončana je poslije dva dana i sedmosatnih pregovora o predaji, uz brojne kontroverze koje su se odnosile na angažiranje vojske, policije i specijalnih jedinica te ulogu tadašnjih čelnika vlasti, najprije predsjednika Vojislava Koštunice koji se protivio izručenju Miloševića haškom sudu.

Međunarodni sud u Haagu insistirao je, ukazujući na međunarodnu obavezu SR Jugoslavije, da nova vlast u Beogradu izruči Miloševića kako bi mu se sudilo za ratne zločine u bivšoj SFRJ, a SAD je dodatnim pritiskom za izručenje uvjetovao ekonomsku pomoć Jugoslaviji.

Milošević je, uz odobrenje tadašnjeg premijera Zorana Đinđića, krajem juna 2001. predan u nadležnost haškog suda (ICTY) i smješten u pritvor u Scheveningenu te potom izveden pred međunarodni sud za ratne zločine. Optužen je za genocid i ratne zločine počinjene na prostorima Hrvatske, BiH i Kosova tokom 90-ih godina prošlog stoljeća.

Milošević je odbio priznati autoritet suda, a proces započet 12. februara 2002. potrajao je nekoliko godina, uz brojne kontroverze u javnosti na prostorima bivše Jugoslavije.

Braneći se sam i narušenog zdravlja, Milošević je od Sudskog vijeća tražio da ga pusti na uvjetnu slobodu i liječenje u Rusiji, ali je ICTY odbio taj zahtjev zbog bojazni da će se u Moskvi pridružiti supruzi i sinu, za kojima su srpske vlasti raspisale potjernicu, a Rusija im je dala politički azil.

Milošević nije dočekao kraj suđenja i izricanje presude te je umro11. marta 2006. u svojoj ćeliji u Scheveningenu. Pokopan je u dvorištu porodične kuće u Požarevcu 15. marta, a sprovodu nije prisustvovao nito od članova njegove najuže porodice – ni supruga Mirjana ni kćerka Marija ni sin Marko.

Miloševićeva udovica Mirjana Marković umrla je prije dvije godine u Moskvi te je pokopana u porodičnu grobnicu.

Đinđić je uhapsio i izručio Miloševića. Dvije godine kasnije je likvidiran

Bivši srpski premijer Zoran Đinđić ubijen je u atentatu 12. marta 2003., nakon što je, prema ocjenama brojnih savremenika i saradnika, stekao mnoge neprijatelje zbog svoje okrenutosti Zapadu, reformske ekonomske politike, hapšenja i izručenja Miloševića te pokušaja rasformiranja Jedinice za specijalne operacije, stvorene u doba Miloševića i osumnjičene za brojne zločine.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa ‘GLEDAJ Hayat‘ na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE