PRIM. DR. HOROZIĆ: KCUS JE JEDINA ZDRAVSTVENA USTANOVA KOJA JE KONTINUIRANO UKLJUČENA U BORBU PROTIV KORONE

O zdravstvenom sistemu i zdravstvenoj zaštiti generalno u kantonu Sarajevo u jučerašnjoj emisiji Dobar dan BiH razgovarali smo sa prim. dr. Bosanka Horozića, koordinatora Kriznog štaba Univerzitetskog kliničkog centra u Sarajevu, koordinatora rada Izolatorija na Podhrastovima i šefa Odjela kliničke endokrinologije na UKCS-u.

Prim. dr. Horozić je govorio o stanju u kantonu sa aspekta pandemije koronavirusa ali i pomacima odnosno koji su to elementi društva koji usporavaju napredak zdravstvenog sistema i bolje i kvalitetnije zdravstvene zaštite građana Kantona sarajevo.

Obzirom da se u posljednjih nekoliko dana broj novozaraženih koronavirusom smanjio opravdano je pitanje da li građani imaju prostora za relaksaciju.

  • Trenutna situacija u Kantonu Sarajevo je zadovoljavajuća u odnosu na prethodna dva mjeseca. Međutim, ne možemo nikako predvidjeti šta nas čeka u budućnosti. U najavi ste rekli da čekamo drugi talas, taj drugi talas mislim da neće doći jer prvi nikad nije prestao. Pratimo dešavanja još  od januara mjeseca gdje je praktično sa malim izuzecima kontinuirano imamo prisutnu infekciju koronavirusom. Ne možemo govoriti da je ona u jednom trenutku završena, pa će sad neki novi talas.  Traje još uvijek jedan jedini talas koji ima različite amplitude. Te amplitude su bile visoke negdje u julu i augustu , evo sada u junu su bile vrlo niske. Sada infekcija je prisutna ali situacija je relativno zadovoljavajuća u odnosu na prije dva mjeseca. Ono što će nam značajno zakomplicirati stvar je dolazak respiratornih infekcija, od gripe, prehlada i drugih. Moramo biti spremni na najgori mogući scenario, to je da imamo erupciju kako infekcije covid-19 tako i erupciju svih ovih respiratornih infekcija počev od oktobra pa sve negdje do kraja februara što se pokazalo već unazad duži vremenski period da se to dešava tako – kaže prim. dr. Horozić.

U trenutku kada se virus pojavio svima bio nepoznat. Nakon nekoliko mjesec može se pretpostaviti da su zdravstveni radnici spremniji za borbu zahvaljujući iskustvu koje su stekli u početku.  Naš gost se složio da su zdravstveni radnici sada mnogo spremniji za borbu protiv koronavirusa ali postavlja pitanje i da li smo dovoljno spremni.

  • Zdravstveni radnici su sigurno spremniji nego su bili. Postavlja se pitanje da li smo dovoljno spremni. Mislim da u ovom trenutku nismo. Prvo jer je nepredvidivo šta će se događati u budućnosti, a s druge strane što zdravstveni sistem nije još uvijek iskoristio svoje resurse s aspekta zbrinjavanja s aspekta koronavirusa. Ono što ja mogu reći  da je Klinički centar Univerziteta u Sarajevu spreman. Mi smo spremni još od 31. januara kad smo formirali  Krizni štab. Ono što ulijeva povjerenje građanima Kantona sarajevo može biti to da smo praktično jedina zdravstvena ustanova koja je kontinuirano uključena u borbu protiv korone, a gotovo stoprocentno pacijenti koji iziskuju hospitalizaciju su hospitalizirani kod nas. Dobar pokazatelj naše spremnosti mogu biti mali detalji, a to da su tokom pandemije od početka do sada a zaključno sa augustom mjesecom hospitalizirano u izolatoriju 504 pacijenta, tim pacijentima je urađeno preko 59.000 laboratorijskih pretraga, 483 CT-a i blizu 500 i nešto PCR testova. To je jedna respektabilna brojka koja pokazuje da smo mi sasvim spremni da se nastavimo boriti sa ovom pandemijom. Ono što još ulijeva povjerenje  da smo kanton sa najmanjim brojem smrtnim slučajeva na količinu od 100 oboljelih pacijenata na covid infekciju, što znači svega 1,8 pacijenata je praktično završeno.

Prim. dr. Horozić mišljenja je da smo se do sada uspjeli izboriti sa pandemijom ali da određeni elementi društva usporavaju ovu borbu.

  • Evidentno je da smo se uspjeli do sada izboriti sa pandemijom. Ono što je evidentno je da svi zdravstveni resursi nisu jednako uključeni u ovu borbu, iako nam nalaže Zakon o zdravstvenoj zaštiti. Vidite da je ovaj neki proces oko formiranja drugog izolatorija zapinje na svim mogućim koracima. Još uvijek je neizvjesno ni kad će biti, ni gdje će biti, ni ko će s njim rukovoditi. A približavaju nam se ove respiratorne infekcije koje dolaze s jeseni. Ne možemo reći da su i ostali elementi i ovi politički i svi kantonalni  subjekti adekvatno odgovorili na potrebu da se što prije formira izolatorij. Jer je već krenula predizborna kampanja i evidentno je da se zdravstveni sistem koristi u službi te predizborne kampanje, govori Horozić i dodaje:
  • Taj izolatorij se formira već unazad nekoliko mjeseci. Stvar je u tome da očito Opća bolnica koja je jedina zdravstvena ustanova u regiji kapaciteta jedne Opće bolnice sekundarnog nivoa koja nema hospitalne kapacitete za liječenje covid infekcije. Zamislite da Goražde kaže, „evo mi ne želimo da zbrinjavamo te pacijente“, šta bi bilo sa građanima tog kantona?.
  • Ako pratite sredstva javnog informisanja jasno je da sa jedne strane postoje silna obećanja kako to nije nikakav problem pa iza tih obećanja slijede zahtjevi „daj mi ovo, pa ću ja onda uraditi to“. Činjenica je da ne postoji još uvijek taj drugi izolatorij koji bi trebao da zbrinjava lakše pacijente oboljele od covid infekcije i koji ne zahtijevaju respiratornu potporu. To je fakat i vi to sada imali ili ne imali da ga pitate. Ja bi volio da mi kažete ako znate gdje je taj izolatorij (smijeh) da ga možemo početi koristiti – objašnjava Horozić
Hayat

Prema posljednjem izvještaju, u Izolatoriju na Podhrastovima je 31 osoba i sve su vitalno stabilne. Četiri pacijenta su tokom protekla 24 sata otpuštena iz Izolatorija s hospitalizacije. Od posljednjeg izvještavanja, nasreću, nije bilo smrtnih ishoda. Horozić smatra da ovakvi podaci svakako ohrabruju kao i predani rad ljekara na Podhrastovima.

  • Uvijek je zatišje pred buru. Naravno da podaci ohrabruju i da ohrabruje to što izolatorij na Podhrastovima radi, bez obzira na mali broj radnika mi radimo u punom kapacitetu.  Gore je trenutno od 30 pacijenata 42 ljekara u 12-satnoj smjeni što  znači da 82 zdravstvena radnika u svakom trenutku je u toku 24 sata je prisutno na Podhrastovima. Taj kadar je visokoisprofiliran, taj izolatorij je integralni dio infektivne klinike i njim rukovode infektolozi uz svesrdnu pomoć  anesteziologa i ostalih subspecijalnosti počev od internih disciplina i drugih disciplina koje su neophodne da bi pacijenti bili adekvatno zbrinuti. Pa imamo i fizioterapeute, fizijatre… Imamo kompletnu plejadu svih mogućih zdravstvenih profila koje su probrani na taj način da bi usluga pacijentu, ako se to može nazvati uslugom, bila što kvalitetnija i što bolja. Sigurno je i to rezultiralo malim brojem slučajeva na Kantonu Sarajevo – kaže prim. dr. Horozić.

U javnosti se dosta polemisalo o putu pacijenta otkako se pojavio koronavirus. U teoriji nam je put pacijenta jasan.

U suštini podrazumijeva da pacijenti, konkretno u Kantonu Sarajevo, adekvatnu zdravstvenu uslugu dobiju na adekvatnom mjestu.

Još u julu Ministarstvo zdravstva KS-a utvrdilo organizaciju rada zdravstvenih ustanova sva tri nivoa zdravstvene zaštite u Kantonu Sarajevo, gdje su dobili i saglasnost svih zdravstvenih ustanova u Kantonu.  Naš gost smatra kako se ne radi o putu pacijenta.

  • Ja ispred Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu sam bio član te komisije koja je radila na tom dokumentu koji je rad na trapavo nazvan put pacijenta. Nije to put pacijenta, to je dokument kojim se pokušali harmonizirati nivoi zdravstvene zaštite u kantonu da se jednako opterete kako bi pacijent brže fluktuirao kroz nivoe zdravstvene zaštite i brže došao do dijagnoze odnosno terapije. U početku osnovni cilj ovih pregovora, kojim je rukovodilo Ministarstvo zdravlja KS  i kome su prisustvovali svi  predstavnici svih zdravstvenih ustanova koje su uključene u zdravstvenu zaštitu građana Kantona Sarajevo, je da se Opća bolnica uključi 24/7 uključi u rad Urgentnog centra. Tako da imamo dva urgentna centra u kantonu što doprinosi boljoj i bržoj usluzi građanima Kantonu Sarajevo. Uz to je određen neki orijentacioni put dijagnoza kako bi se prema KCUS-u i prema Općoj bolnici, niži nivoi znali gdje će te pacijente voditi prema kom Urgentnom centru. Naravno da je to doprinijelo kvalitetnoj zdravstvenoj zaštiti, ali to je samo jedan mali početak. Mi smo čak kada smo potpisivali taj dokument rekli da bi morali napraviti reevaluaciju nakon jednog izvjesnog vremena. Ja sam prije desetak dana i poslao prema predsjednici te naše komisije jedan zahtjev da se izvrši da reevaluacija jel sam kao koordinator primjetio da prvo preklapaju se ti nivoi zdravstvene zaštite. Nemoguće je povući jednu ravnu liniju i reći ovo je sekundardni a ovo tercijarni nivo, ovo ide prema Općoj bolnici ovo ide prema Kliničkom centru. U praksi to nije tako ali smo se morali osloniti na nešto da bi mogli početi raditi uopšte na tom dokumentu jer to je ta famozna plava knjiga koja je davno nekada napisana i koja nam je bila jedini dokument gdje smo mogli polako da razdvajamo gdje će prema kojoj zdravstvenoj ustanovi da ide pacijent. Ono što je možda još važnije da smo se dotakli jednog dijela zdravstvene zaštite, urgentnih i hospitalnih pacijenata. Veliki dio je ostao neriješen, to su ovi ambulantno poluklinički pacijenti i koji se moraju zbrinjavati kako na primarnom tako na sekundardnom tako i na tercijarnom nivou.

Pogledajte video OVDJE.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa ‘GLEDAJ Hayat‘ na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE