Emir Zlatar iz VKBI je kazao da se stvari odvijaju ubrzanom dinamikom.
- Naše organizacije su analizirale stanje u kojem se nalazi BiH i jasno je da se nestabilnost BiH osim unutrašnjih faktora projektuje i iz vana. Građani BiH moraju znati da političko stanje u BiH zavisi od niza međunarodnih faktora, zavisi od ciljeva onoga što jeste BiH – kaže Zlatar.
Zahvalio se preko 60.000 građana koji su dali podršku izmijenjenim principima izmjene Ustava BiH.
Ove principe su podržale desetine nevladinih organizacija iz zemlje i svijeta.
- Ono što građani BiH trebaju znati je da nastavljamo sa ovom aktivnošću koja je postala najbrojnija, gdje je civilno društvo ušlo u polje onoga što je izmjena Ustava na osnovu presuda sudova i na tim principima zahtjevamo da se izvrši izmjena Ustava. Naše organizacije napraviće još jedan krug i zahtijevati jasno određivanje od onih koji imaju ulogu, prije svega OHR, da se jasno odredi po principima. Jasno je koje su političke snage koje ne žele da se presude provedu unutar BiH. Mi ćemo obaviti susrete s a političkim organizacijama koje se definiraju za BIH i evropske standarde, da se jasno odrede prema principima koji zemlju definišu kao mjesto zadovoljnih ljudskih prava.
Ističe da će tražiti nove partnere u i izvan BiH oko jasnog određivanja prema principima za izmjene Ustava BiH.
- Ono što jeste pozitivno, Hrvatska i Srbija skoro da se ne čuju u ovom ludilu. Ovaj postojeći pritisak koji se dešava iz Beograda i Zagreba je neprihvatljiv a ono zašto se lideri tih zemalja zalažu u BiH, nek provedu u matičnim zemljama. To je neprihvatljivo jer BiH nije njihov poltron. Ono što je utemeljeno 2018. kada su završeni izbori, sve stranke su potpisale da su za EU integracije donijeli su i dokument da je put bih put prema NATO-u. Građani BiH će dati odgovor. I dalje stojimo na stanovištu zbog desavanja iz posljednjih nekoliko dana, a koje su bazirane na temeljima postojećeg Ustava, da ne postoje nikakvi legitimni predstavnici naroda, ni jedan politički predstavnik ne predstavlja narode niti unutar BiH institucija, niti vani. Neka javno kažu ako mi ne govorimo Ustavu, neka se pozovu na Ustav ili član zakona. Neka iznesu jasne odredbe iz Ustava ako mi ne govorimo istinu. Oni ne predstavljaju narod, dolaze iz tog naroda – rekao je Zlatar.
Miro Lazović, predsjednik Foruma parlamenataraca BiH 1990, rekao je da ukupna atmosfera, makar retorika, asocira na 90-te kada smo bili suočeni sa prijetnjama upućenih BiH i bošnjackom narodu.
- Ali ovo nije to vrijeme i građani BiH ne trebaju se plašiti većih aktivnosti. Ako se nastavi sa politikom Dodika u smjeru secesionizma može doći do incidenata. Suočavamo se sa ciljevima poslijeratnih godina. One su u određenoj formi prisutne i dok se ne otklone bit ćemo suočeni sa svime ovime. BIH će biti, još uvijek po meni dobar period, pod političkim pritiscima i iznutra i izvana. Pitanje je hoće li prevladati etničke politike ili koncept političkih partija koji zagovaraju drugačije. Sve probosanske stranke 90-tih su stale u jedan front, nismo razmišljali o tome da li se ideološke bitke trebaju voditi. Danas ne vidim odgovornost lidera da su sposobne staviti iza sebe sujete i ambicije i da se stave u front odbrane BiH – rekao je Lazović.
Prof. dr. Kasim Trnka kaže da je više puta javnosti isticao da smo mi na geografiji prostor gdje se prelamaju interesi velikih sila.
- Ovo sto se sada dešava Rusiji, to će odrediti prirodu odnosa i u Evropi i Balkana. Velike sile po logici se bore za jačanje uticaja na određenim prostorima. Pitanje je hoće li Balkan biti pod utjecajem Rusije, Kine koja se kroz projekte se formira na ovom prostoru. Očekujemo da vidimo sta će odrediti poziciju u BiH. Mislim da se vrši manipulacija u javnom prostoru šta je u skladu sa Ustavom BiH. Retoriku koju provodi Dodik očigledno da je neko pripremao iz centara izvan BiH, jer se vladajuće stranke iz RS pozivaju na jednu tačku iz izvornog dijela gdje stoji da sve ono što je navedeno kao izričito da pripada BiH, pripada entitetima. Svjesno se manipuliše drugim odredbama koje ovo dopunjavaju, pa se kaže da će entiteti početi prenos nadležnosti, pa onda da BiH može preuzeti niz nadležnosti koja se tiče suvereniteta i sama država može formirati institucije za druge nadležnosti – pojašnjava Trnka.
Ivo Komsić, član Hrvatskog narodnog vijeća ističe da se od 1992. do 1996. pokazalo da niko ne može izvana podijeliti BiH, ako mi unutra to ne dozvolimo i zato je važna ova platforma.
- Građani zemlje se moraju organizirati bez obzira na stranke i ne smijemo dozvoliti da velike sile manipuliraju ukoliko uključuju podjelu BiH zato je važno da imamo ne samo 60.000 nego 150.000, 200.000 glasova za ovu platformu – govori.
Zoran Jovanović, predsjednik SGV BIH ističe da stav Srpskog građanskog vijeća nije bila ideologija i da su oni uvijek bili za BiH nedjeljivu državu svih naroda.
- Ovdje je na sceni trenutno, kroz zaštitu naroda, borba za lične pozicije. Ovdje se radi o zaštiti ličnih interesa onih koji su nas 30 godina pljačkali. Veći dio Srba u RS-u žele normalnu zemlju. Niko se ne bori za običnog građanina. Danas je na čekanju vize 180.000 građana BiH, ne Bošnjaka, Srba, Hrvata, Ostalih nego građana. Udružili smo se da kroz izmjene Ustava stvorimo novi ambijent u BiH ali zvanične politike to ne prihvataju. Zaključak je da svi žele da budu gazde. Većina građana srpske nacionalnosti bila je u Armiji BiH, zvali nas Alijinim Srbima, pa poslije nemate podršku, osjećate se odbačeno od svih. Pokušavamo pomrsiti račune ovima koji nam o glavi rade. Šta smo mi bez omladine, odoše ljudi… – kazao je za kraj Jovanović.
