PRIPREMITE HALVU PO NAJSTARIJEM RECEPTU UZ PONUDU MERCATORA I ‘IFTAR MOJE NANE’

Jedan od narodnih običaja kod muslimana u našoj zemlji i u regiji koji je najviše zastupljen u domovima prilikom određenih vjerskih praznika je pripremanje halve, slatke poslastice koja se obično priprema uoči praznika (Ramazana, Bajrama ili uoči mubarek noći).

Skoro da nema muslimanske kuće u kojem ove noći nije zamirisala halva.  Međutim, da li ste  se ikada zapitali odakle običaj pripremanja halve i odakle potiče halva.

Ime halva dolazi iz arapske riječi halva, što znači slatkiš.

Halva je slatko jelo, koje potiče sa Bliskog istoka. Halva, kao poslastica najviše je raširena po Bosni i okolnim zemljama na Balkanu, sjevernoj Africi te zemljama centralne Azije. Recept halve je najvjerovatnije na ove prostore donijela Osmanska kultura u osvajanjima balkanskih područja. Tako se halva kroz prizmu Islama očuvala vjekovima u tradiciji i kulturi Bosne i Hercegovine.

Ono što je najznačajnije kod halve je da je to ukusna i slatka poslastica koju može pripremiti i priuštiti svako, jer se pravi od osnovnih životnih namirnica kao što su brašno, ulje ili maslac, šećer i voda.

Oni stariji pamte i vakat kada je bio običaj pripremati uoči svakog petka, da zamiriše kuća. Baš taj miris prilikom pripremanja halve asocira i najavljuje ukućanima da nastupa određeni vjerski praznik, te u domu vlada posebna euforija. Stari su govorili da kada zamiriše halva u domu, tada dođu meleci (anđeli) u taj dom da bi osjetili miris halve.

To je ambijent halve i oko nje, to je životna priča, amanet, slatkiš, istorija, rodbina, miris, adet, veselje, radost, osmijeh…

Sve je to halva, a ponajmanje je kolač jer, halva nije kolač, halva je halva. Halva se jede k’o halva i miriše k’o halva i prži se k’o halva, a u narodu se dugo koristi izreka ‘’Ide ko halva’’.

Svakako halva kao asocijativni element mnogo doprinosi evociranju uspomena posebno starijim generacijama na djetinjstvo, na radost, na skroman ali sretan život.

Zlatno pravilo halve po jedna mjera brašna, masla ili ulja i šećera i dvije mjere vode. Masnoća se ugrije u šerpi dubokoj tavi ili plitkoj tenđeri i u njemu prži brašno, ali stalno mješajući, jer me smije nimalo pregoriti. Ovo brašno se peće i mješa sve dok ne promjeni boju.

To se još zove pečeni hamur ili pečeno brašno. Onda se stavi šerbe da prokuha. Šerbe ili zalj se pravi od šećera i vode. Vrelim šerbetom koji je kuhao se zalije hamur ili pečeno brašno. I brzo mješa.  Hamur se mješa sve dotle dok se halva ne zgusne.

Halva se servira u tanjire na taj način što se vadi kašikom u lokumima i reda po tanjiru. Zatim se halva pospe šećerom u prahu ili samljevenim orasima.

Uživajte u ovom slatku uz Mercator i “Iftar moje nane”.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa 'GLEDAJ Hayat' na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.