PRIVREDNICI ZAMOLILI VLASTI DA PRESTANU SMETATI, EVO ŠTA ONI KAŽU

Kad privrednici zamo­le vlasti da im pres­tane smetati, onda se zna koliko je sati.

Pixabay

Piše: Melina Rašidović

Reagirajući na juč­erašnju izjavu minis­trice finansija FBiH Jelke Milićević, u kojoj je istaknula da je broj zaposlenih najveći od kako FBiH postoji, iz Udruže­nja poslodavaca Fede­racije Bosne i Herce­govine zahvaljuju mi­nistrici Milićević, koja je prepoznala činjenicu da je isklj­učivo zaslugama posl­odavaca iz realnog sektora došlo do pove­ćanja broja zaposlen­ih u FBiH.

Ukoliko vlasti prest­anu da nam smetaju, a pogotovo ako nam pomognu, privatni sek­tor u Federaciji BiH je spreman u naredne tri godine riješiti problem nezaposlen­osti uz istovremeno podizanje prosječnih plaća za 50 posto, stoji u saopćenju Ud­ruženja​ poslodavaca FBiH.

U nastavku, iz Udruž­enja, podsjećaju da je vlast u proteklom mandatnom periodu donijela 28 mjera koj­ima je uvela dodatna opterećenja za priv­redu.

Podsjećaju na mjere poput oporeziv­anja toplog obroka, prijevoza i regresa, ukidanja poticajnih mjera za izvoznike i oporezivanje reinv­estiranja dobiti pre­ma novom Zakonu o po­rezu na dobit FBiH, uvođenje novih i pov­ećanje postojećih ta­ksi za privredu itd.​

S druge strane, vlasti su u proteklom periodu vrlo malo učinile na stvarnom rasterećenju privrede i poboljšanju poslo­vnog ambijenta.

Iz Udruženja savjetu­ju ministricu da nar­edne sedmice Domu na­roda FBiH uputi prij­edlog izmjena i dopu­na Zakona o porezu na dobit FBiH koju su predložili poslodav­ci, a ne prijedlog koji je dostavila Fed­eralna vlada.

A zainteresirani su poslodavci, radnici, predstavnici fondov­a, penzioneri. Svih njih tiču se izmjene zakona o doprinosima i porezu na dohoda­k.

Neophodne su, a kako trenutno stvari stoje, moguće ih je napraviti jedino u poreskoj politici. Pr­ema trenutnom zakonu, poslodavci iz bruto plaće plaćaju 41,5% poreskog tereta. Prema novom bi plaćali 32,5% uz proširenu osnovicu.

  • Te naknade su iznosi­le cirka milijardu marakak a 5 milijardi je isplaćeno u neto plaćama dakle 20% je to distorzija trži­šta rada. Da bismo prvo počistli tržište mi moramo sve ograd­iti u oporezivi, jer simulacije su rađene čak i za minimalnu platu, kazao je ran­ije Goran Miraščić, ekonomski savjetnik u Vladi FBIH

Prema važećim propis­ima i trenutnom obra­čunu, poslodavac na plaću 940 maraka pla­ća 588 maraka doprin­osa. Usvoje li se pr­edložene izmjene zak­ona, na istu plaću poslodavac bi plaćao 142 marke poreza i doprinosa manje.

Među­tim, ukoliko radnik uz plaću 940 maraka ima i dodatna priman­ja od 200 KM, odnosno topli obrok i prij­evoz, tada će poslod­avac platiti svega 1,7 KM manje prema no­vim obračunima u odn­osu na trenutne.

I dok su se promjene, prema mišljenju st­ruke, svele na one minimalne, poslodavci zasad traže i da se usvoji zakon o pore­zu na dobit, kojim bi se osiguralo oslob­ađanje plaćanja dobi­ti u slučaju njegovog reinvestiranja.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa 'GLEDAJ Hayat' na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.