U pripremi je i platforma za zajednički nastup, koju će u konačnici potpisati predsjednici ovih stranaka.
Cilj je ne “prosipati glasove” i ponovo preuzeti načelničku poziciju, te osvojiti što veći broj odborničkih mjesta u Skupštini općine Srebrenica u kojoj sjedi 21 odbornik. Trenutno, u Skupštini je devet odbornika Bošnjaka i 12 Srba.
Zajednički nastup probosanskih stranaka nije podržao SDP BiH, čiji je predsjednik Nermin Nikšić poručio da oni neće “ići sa bošnjačkim strankama”.
Podsjećanja radi, u maju 2012. godine lideri SDA, SDP-a, SBiH i SBB-a Sulejman Tihić, Zlatko Lagumdžija, Amer Jerlagić i Fahrudin Radončić potpisali su sporazum o podršci jednom zajedničkom nezavisnom kandidatu.
Te godine izbori su se održali po važećim izbornim pravilima, što nije bio slučaj i 2008. godine, kada je samo za Srebrenicu važila izborna odredba po kojoj su mogli glasati svi oni koji su 1991. godine imali prebivalište na području ove općine.
Tadašnji američki ambasador u BiH Patrick Moon, krajem aprila 2012. godine, tokom posjete Potočarima izjavio je da ne očekuje promjene Izbornog zakona za Srebrenicu.
-Bit ću jasan i otvoren. Kada Izborna komisija objavi izbore za sedam ili 14 dana, ja ne očekujem da će se ponoviti izborna odredba iz 2008. godine za izbore u Srebrenici. SAD očekuju da bez obzira na to ko bude izabran za načelnika ove općine, da će vrlo marljivo raditi na pomirenju i u interesu svih građana ove lokalne zajednice – kazao je tada Moon.
Lideri SDA, SDP-a, SBiH i SBB bili su jedinstveni, zbog Srebrenice treba izmijeniti Izborni zakon. Srebreničani su strahovali, da će ako se izbori održe po važećim pravilima, za načelnika biti izabran kandidat SNSD-a, čiji prvi čovjek Milorad Dodik kontinuirano negira genocid.
Za izmjenu Izbornog zakona više nije bilo vremena, te je “spas” pronađen u masovnoj registraciji birača. Islamska zajednica u BiH i udruženja žrtava sačinila su plan, koji je pretvoren u Građansku inicijativu “Glasat ću za Srebrenicu”. Koordinator je bio Emir Suljagić kojem su pomagali mladi Podrinjci. Obilazili su svakodnevno srebrenička sela i zaseoke, sve gradove u BiH gdje žive Srebreničani, te ih upoznavali o važnosti vađenja ličnih karata u Srebrenici.
Vlasti u entitetu Republika Srpska činile su sve da otežaju prijavu prebivališta Srebreničanima. U nekim slučajevima tražen je predratni račun za struju ili dokumenti kojima se dokazuje vlasništvo nad kućom ili ugovor o iznajmljivanju.
Te 2012. godine nezavisni kandidat je bio Ćamil Duraković, koji je dobio podršku Tihića, Lagumdžije, Jerlagića i Radončića.
Kampanja “Glasat ću za Srebrenicu” dala je rezultate, kao i sporazum i podrška četverice lidera zajedničkom kandidatu, te je Srebrenica ponovo dobila načelnika Bošnjaka. Na ruku je išlo i to što su stranke iz RS-a imale dva kandidata.
