PROČITAJTE PROGRAM EKONOMSKE STABILIZACIJE I OPORAVKA FBIH DO 2021. GODINE

Vlada Federacije BiH koju predvodi premijer Fadil Novalić usvojila je dokument pod nazivom "Program ekonomske stabilizacije i oporavka Federacije BiH 2020 - 2021. godine", s ciljem "ublaživanja" posljedica prouzrokovane pojavom pandemije korona virusa.

Ovim programom su definisane mjere iz sfere fiskalne politike, aktivne mjere zapošljavanja, kao i mjere u okviru finansijskog sektora, među kojima je uspostava i jačanje Garantnog fonda.

Federalni premijer je tokom obraćanja medijima u Sarajevu 18. juna kazao je da je usvojeni Program sastavljen od kombinacije različitih mjera koje je neophodno provesti kako bi došlo do željenog ekonomskog oporavka, odnosno kako bismo se vratili na nivo ekonomskog rasta od prije pandemije, te da bi bili stvoreni neophodni preduvjeti za održiv i ubrzan ekonomski rast.

Precizirao je da će po procjenama stranih i domaćih institucija pad BDP-a u Federaciji, pa i u BiH, iznositi između 3,2 i pet posto.

  • Mi smo sebi zadali ključne ciljeve koje želimo postići kroz niz mjera i to očuvati radna mjesta kroz stabilizaciju i stimulisanje ekonomskog oporavka, održati fiskalnu stabilnosti što podrazumijeva penzije, invalidnine i druge budžetske transfere, podržati izvoz, reformisati javna preduzeća, održati makroekonomsku stabilnost, jačati zdravstveni sektor, sistem socijalne zaštite i zaštitu od gubitka posla, te ubrzati provedbu javnih investicija – naglasio je federalni premijer.

Novalić je dodao da će kreditna sredstva iz ovog fonda kroz odgovarajuće programe privrednim subjektima omogućiti finansiranje tekuće likvidnosti, nabavku neophodnih obrtnih sredstava, dovršavanje već započetih investicija, te pokretanje investicija manjeg obima.

Preporod.info ekskluzivno je došao u posjed ovog dokumenta.

Aktivne mjere, koje će slijediti prvi paket, svrstali su u sedam grupa. Riječ je o mjerama iz sfere fiskalne politike, aktivnim mjerama zapošljavanja, mjerama u okviru finansijskog sektora i s ciljem unapređenja poslovnog ambijenta, kao i onim usmjerenim na rasterećenje privrede i povećanje stepena konkurentnosti.

Izmjene Zakona o doprinosima

Tu su i mjere usmjerene na povećanje otpornosti ekonomije, te na javne i privatne investicije.

Kada je riječ o mjerama iz sfere fiskalne politike, navodi se kako je neophodno i neodložno, u što kraćem roku, usvojiti fiskalne zakone i to Zakon o doprinosima i Zakon o porezu na dohodak.

Novi Zakon o doprinosima predviđa zbirnu stopu doprinosa na bruto plaću u iznosu od 32,5 posto od čega doprinos za PIO je 18 posto, doprinos za zdravstveno osiguranje 13,5 posto i doprinos za osiguranje u doba nezaposlenosti je 1 posto.

Što se Zakona o porezu na dohodak tiče, neoporezivi dio (obavezni odbitak) se podiže na 800 KM/mjesečno, a sve iznad tog iznosa će biti oporezovano po stopi od 13 posto.

  • Usvajanje ovih zakonskih propisa će omogućiti rast minimalne, odnosno najniže plaće u Federaciji BiH koja trenutno iznosi 407 KM, a realno bi trebala biti značajno veća. Ovi zakoni bi se primjenjivali od 1. januara 2021. godine. Za značajnije unapređenje stepena konkurentnosti privrede, potrebno je značajnije rasteretiti privredu, ne ugrožavajući stabilnost budžeta i vanbudžetskih fondova – navodi se u Vladinom programu.

Provođenje ovih mjera, ističe se, bit će praćeno zaduženjem, i to da bi se očuvala sigurnost isplate penzija i eventualno i likvidnost zdravstvenog sektora.

  • Primarno će se ići na međunarodno dugoročno zaduženje. Što se javnog duga Federacije BiH tiče, kada uključimo sredstva Instrumenta za brzo finansiranje (RFI) od MMF-a, procijenjeni javni dug se povećava na 6,374 milijarde KM, što u odnosu na nominalni BDP s kraja 2019. godine od 23,080 milijarde KM predstavlja udio od 27,62 posto. Potrebno je skratiti rok za konsolidaciju, a sredstva će se obezbijediti putem Svjetske banke, kroz instrument za razvojne ekonomske politike – DPL. Konsolidacija bi trajala do kraja 2022. godine, te bi se na taj način u zdravstveni sektor, u relativno kratkom roku, “ubrizgalo”dodatnih 300 miliona KM. Novac će pratiti reforme, a kantonima će se kroz novi Zakon o dugu, zaduženju i garancijama u FBiH podići prag za zaduženje sa 10 na 15 posto u odnosu na prihode iz prethodne fiskalne godine – precizirano je u ovom dokumentu.

Stimalacije za nova upošljavanja

Osim navedenog, biće pokrenuta inicijativa prema Upravi za indirektno oporezivanje za izmjenu zakona o PDV-u, kako bi se zatezna kamata na indirektne poreze smanjila na 0,03 posto dnevno (10,95 posto godišnje) sa sadašnjih 0,04 posto dnevno (14,6 posto godišnje), iz razloga što firme, koje ne uspiju pravovremeno izmiriti svoje obaveze, suštinski, usljed previsoke kamatne stope, nemaju velike šanse da opstanu.

Navodi se da će se raditi i na smanjenju sive ekonomije, koja zadnjih godina “cvate”.

  • Ponudit ćemo stimulaciju za uvlačenje radne snage u formalni sektor, a paralelno s tim, djelovat ćemo, ukoliko bude neophodno, i represivnim mjerama – jasno je navedeno u dokumentu.

Usvajajući aktivne mjere zapošljavanja od krucijalnog značaja je sa Svjetskom bankom dogovoriti novu kreditnu liniju.

  • To bi isključivo bilo usmjerena na aktivne mjere zapošljavanja. Zavod za zapošljavanje bi imao zadatak dizajnirati aktivne mjere zapošljavanja, koje bi podržale one sektore ekonomije, koji bi imali najveći potencijal za brz i održiv oporavak. Iniciraini iznos kreditnog zaduženja bi iznosio 50 miliona KM. Pored navedenog, planirano rasterećenje privrede i suzbijanje sive ekonomije, također će podržati implementaciju ove mjere – navodi se u Programu Vlade FBiH.

U okviru mjera finansijskog sektora navodi se da će Garantni fond, koji Vlada FBiH uspostavlja pri Razvojnoj banci FBiH, imati veoma značajnu ulogu u kompletnom procesu ekonomskog oporavka kako bi omogućili nova ulaganja kapitala, tj. dokapitalizaciju banaka i drugih dioničkih društava, te osigurali uslove za nesmetano funkcionisanje tržišta kapitala, od ključne važnosti je okončanje imenovanja Komisije za vrijednosne papire FBiH.

Smanjiti ovisnost o uvozu hrane

  • S ukupnim garantnim potencijalom od 500 miliona KM ohrabrit će se banke da pojačaju kreditiranje privrede s kreditnim potencijalom od jedne milijarde KM. Ovaj potencijal neće biti moguće iskoristiti u 2020. godini, već bi se mogao iskoristiti do kraja 2021. godine. Da bi se očuvao potencijal Garantnog fonda na optimalnom nivou od 500 miliona KM i smanjio pritisak na likvidnost budžeta Federacije BiH, kod međunarodnih finansijskih institucija osigurat će se posebna “stand by” kreditna linija od 50 miliona EUR koja će služiti isključivo za pokriće eventualnih kreditnih gubitaka fonda i njegovo kapitalno jačanje. Ova mjera predstavlja pozitivno i opravdano zaduženje – navodi se.

Posebna pažnja i podrška posvetit će se sektoru poljoprivrede.

  • To treba uraditi kako bi se povećala zaposlenost, domaća proizvodnja hrane i smanjila ovisnost o uvozu iste, i to u internacionalno konkurentnim sektorima (proizvodnja mliječnih proizvoda, ranog voća, povrća i slično, te podržao razvoj hladnih lanaca vrijednosti). Time bi se kreirao potencijal i u srednjem roku omogućio plasman domaćih proizvoda i na inostranom tržištu – navodi se u ovoj mjeri.

Kada je riječ o mjerama s ciljem unapređenja poslovnog ambijenta, ići će se s donošenjem novih zakona usmjerenih na unapređenje poslovnog ambijenta, stvaranje povoljnijeg okruženja za investicije, te povećanje stepena konkurentnosti.  Mjere su bazirane su na Zakonu o poticanju razvoja strateških djelatnosti.

  • U sklopu poticanja strateških djelatnosti pažnja će, između ostalog, biti posvećena i digitalnom poduzetništvu, posebno jer su nedavna i trenutna dešavanja ukazala na značaj istog u budućem razvoju ekonomije. Usvajanje Zakona o poticanju razvoja male privrede i Zakona o poduzetničkoj infrastrukturi značajno će doprinijeti unapređenju poslovnog okruženja koje će povoljno utjecati na stvaranje novih i razvoj postojećih subjekata male privrede, te njihovo stabilno i uspješno poslovanje – kaže se u dokumentu.

Strateški značaj avionskog  saobraćaja

Druga djelatnost od strateškog značaja biće avionski saobraćaj. U sklopu toga razmotrit će se što hitniji pronalazak koncesionara za Međunarodni aerodrom u Sarajevu, Zračnu luku Mostar i Međunarodni aerodrom u Tuzli, te pronalaženje strateškog partnera za izgradnju Aerodroma u Bihaću, što je od iznimnog značaja za razvoj turizma, kao treće djelatnosti od strateškog značaja.

Predviđena je reorganizacija i modernizacija rudnika. Reorganizacija rudnika prije svega podrazumijeva analizu i unaprjeđenje postojeće organizacije rudnika, kako bi se postiglo što kvalitetnije upravljanje troškovima proizvodnje, povećanje produktivnosti kroz unaprjeđenje radno-tehnološke discipline, te iskoristivost proizvodnih kapaciteta i povećanje odgovornosti upravljanja na svim nivoima. Modernizacija rudnika se ogleda i u investicionim ulaganjima u nabavku rudarske opreme, a prioritet ulaganja su tehnologije, uređaji i zaštitna sredstva u funkciji kolektivne i pojedinačne sigurnosti radnika, omogućavanje bolje iskoristivosti i lakše eksploatacije ležišta uglja i povećanja produktivnosti.

Ukazano je i na važnost nastavka realizacije strateškog Projekta istraživanja i eksploatacije nafte i plina u Federaciji BiH, na način stvaranja povoljnijeg okruženja za investicije i povoljnom fiskalnom politikom s ciljem privlačenja stranih investitora, koji će ulagati u istraživanje i utvrđivanje ekonomski interesantnih rezervi nafte i plina. Neophodno je usvojiti I Energetsku strategiju Federacije Bosne i Hercegovine 2021-2035 sa pogledom na 2050 godinu i brže donositi odluke na Parlamentu Federacije BiH kada je u pitanju investiranje u obnovljive izvore energije.

  • Ukoliko sve predloženo bude implementirano sinhronizovano, očekuje se da bi za 15 do 18 mjeseci ekonomski rast mogao dostignuti nivo prije proglašenja pandemije COVID-19, odnosno nivo iz februara 2020. godine – navedeno je u dokumentu.

Smatra se i da bi mjere usmjerene na povećanje otpornosti ekonomije dale poticaj kompanijama u proizvodnji osnovnih prehrambenih i neprehrambenih proizvoda koji se danas ne proizvode ili nedovoljno proizvode, te osiguravale samoodrživost Federacije BiH u vanrednim situacijama (poput prirodne nesreće ili vanrednog stanja).

  • Treba nastaviti raditi na unaprjeđenju poticanja poljoprivredne proizvodnje, na način da se garantuje otkup cjelokupne proizvodnje strateških roba i proizvoda, ali da to ne bude kraj procesa. Ova mjera se može dijelom implementirati i povećanjem izdvajanja za Direkciju robnih rezervi, koja bi tako imala veći kapacitet otkupa. Reforma podsticaja u sektoru poljoprivrede treba da se zasniva na gotovom proizvodu, uz garanciju otkupa proizvoda, posebno u oblastima poljoprivrede, gdje se hrana uvozi. Dodatna ulaganja za rezultat moraju imati dodatni stepen obrade, odnosno višestruku dodatnu vrijednost. Imperativno je uvećati tržišni udio domaćih proizvoda, jer to je najbolji način za jačanje otpornosti ekonomije, na razne vrste kriza i šokova –  jasno se navodi u ovoj mjeri. 

Naglašeno je da provođenje svih navedenih mjera treba biti praćeno javnim investicijama u sektorima koji povećavaju otpornost ekonomije, te sektorima koji čine “uska grla” ubrzanog razvoja.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa ‘GLEDAJ Hayat‘ na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE