PROČITAJTE ŠTA JESTI TOKOM HLADNIH DANA I DA LI NAS ČAJ MOŽE UGRIJATI

Val polarne hladnoće od sainoć je zahvatio Bosnu i Hercegovinu, pa svaka preporuka, kako ugrijati organizam, dobrodođe.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Osim tople odjeće i upaljenog grijanja, priroda nam je omogućila da se ugrijemo i iznutra – i to hranom.

Može se reći da nas sva hrana grije. Osjećaj gladi i nedostatak energije može uzrokovati pad tjelesne temperature, dok nam se nakon obroka tjelesna temperatura diže zbog same probave.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Naime, prilikom razgradnje hrane odvijaju se razne hemijske reakcije u kojima dolazi do pucanja hemijskih veza koje sadrže energiju.

Pritom se određeni dio energije gubi, odnosno ne skladišti se i ne koristi za kretanje organizma nego se oslobađa u obliku topline.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Taj proces proizvodnje topline naziva se termogeneza.

Od makronutrijenata, najsloženija je probava proteina, pa se i najviše toplinske energije oslobađa probavom proteina.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Kako bismo preživjeli, svakodnevno moramo unositi određenu količinu energije putem hrane. Ta nam je energija potrebna za bazalni metabolizam, odnosno za osnovno funkcioniranje organizma, zatim za tjelesnu aktivnost, ali i za probavu hrane i iskorištavanje hranom unesenih nutrijenata.

Količina energije potrebna za probavu iznosi između 200 i 300 kalorija, a manifestira se kao toplinska energija.

Istraživanja su pokazala kako termički efekt osim proteina, masti i ugljikohidrata imaju i specifični nutrijenti.

Tako je otkriveno da srednje lančane masne kiseline koje se nalaze, primjera radi, u kokosovom ulju i maslacu imaju veći termički efekt hrane u poređenju sa dugo lančanim masnim kiselinama.

Srednje lančane masne kiseline brže se apsorbiraju i metaboliziraju, a rezultat ove brze pretvorbe je učinkovito korištenje dobijene energije u svrhu goriva za organe i mišiće.

Valja imati na umu da je za pravilnu probavu hranu potrebno temeljito sažvakati. Nedovoljno usitnjena hrana može uzrokovati probavne smetnje poput konstipacije što iziskuje ulaganje dodatne energije za probavu čime se gubi toplinska energija koja nas grije.

I ZAČINI GRIJU

Studije su pokazale da nas i neki začini griju. To su primjera radi, čili papričice, đumbir i biber koji posjeduju termogenički učinak. Pokazalo se kako ljuta papričica djeluje direktno na središnji živčani sistem te utječe na naš lični doživljaj tjelesne temperature i to zahvaljujući spoju naziva kapsaicin koji je također i odgovoran i za ljutinu. A začini, osim što griju, oni pomažu i u mršanju jer se oslobađanjem toplinske energije troše kalorije. Tom se popisu termogeničkih namirnica pridružuju i zeleni i crni čaj te kofein.

TOPLI NAPICI

Kod spomena zime i hladnog vremena često nam je prva slika koja se javlja – topli napitak iz kojeg izlazi para koja grije hladne ruke i cijelo tijelo.

Ipak, unos toplog napitka zapravo ne može značajno povisiti temperaturu tijela.

Topli napitak sadrži vrlo malu količinu energije. Osim toga, unosom toplog napitka mozak dobija signal da pošalje više krvi prema površini kože što uzrokuje širenje krvnih žila u koži i stvaranje prividnog osjećaja topline, a ne dolazi do stvarnog podizanja tjelesne temperature.

No, tokom hladnih dana, topli napici krijepe nam dušu i tijelo što je dokazala i nauka. Pijenje toplog napitka čini nas otvorenim i dobrodušnim za razliku od hladnog,, otkrili su američki psiholozi koji su svoje istraživanje objavili u časopisu Science.

RIBA, MESO, POVRĆE

Proces termoregulacije je komplicirani proces koji uključuje sve tjelesne sisteme. Primjera radi, u regulaciji proizvodnje topline učestvuju i hormoni štitne žlijezde za čiju je proizvodnju potrebno željezo.

Tijelo se zagrijava putem krvi, a željezo je potrebno za zdravu krv, pa posljedično namirnice koje obiluju željezom, poput crvenog mesa i zelenog lisnatog povrća, u određenoj mjeri griju tijelo.

Stoga, svim zimogroznim osobama savjetuje se da tokom hladnih mjeseci u prehranu uključe više ribe i nemasnog mesa kao kvalitetnim izvorom proteina, kod kuhanja upotrebljavaju začine i uvrste obilje povrća u prehranu.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa 'GLEDAJ Hayat' na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE