PROF. DR. LAGUMDŽIJA: OVDJE VLAST PRESIPA IZ JEDNOG SVOG U DRUGI SVOJ DŽEP, I OPET ĆE SE LOVITI U MUTNOM

Gost Vijesti u 7 Hayat TV-a bio je profesor doktor Zlatko Lagumdžija, bivši predsjednik Vlade RBiH, bivši predsjedavajući Vijeća ministara BiH i ministar vanjskih poslova BiH, profesor na Ekonomskom fakultetu i član mnogih međunarodnih udruženja i asocijacija.

  • Koristim priliku da prije svega kažem svima da se moramo pridržvati onoga što se radi u ovakvim vremenima a to je smanjiiti po mogućnosti svaki fizički kontakt što je moguće više ali društveni kontakt uz pomoć društveih mreža, komunikacija, interneta, video konferencija, to moramo raditi sve više i više i treba da budemo zajedno bez obzira što moramo da budemo fizički udaljeni.

Supotpisnik ste pisma upućenog vladama najmoćnijih država svijeta, članicama G20. Šta je namjena tog pisma?

  • Pred nama je sastanak članica G20. To je mapa puta, nas 200tinjak pored 100 šefova, 10 bvših nobelovaca, tu je veliki broj iz akademske zajednice, nevladinog sektora. Čitava ideja je da se uputi konkretan prijedlog i poziv za globlano djelovanje u situaciji kada imamo globalnu krizu, globalnu epidemiju i ekonomsku krizu koja prijeti da nas sruši totalno. Pred nama je sigurno ekonomska kriza a iz ekoomske krize pred nama je kriza nelikvidnosti, što će voditi ka recesiji i na kraju jdnoj veikoj depresiji. Prvi set naših sugestija se odnosi na djelovanje WHO to su vrlo konkretne mjere, tu e da se upumpanju novci za istraživanje za vakcinu. Potrebno i je 3 milijarde za vakcinu. 7-8 milijardi za odmah distribuciju vakcine, naročito siromašnim zemljama. Sljedeći set mjera se odnosi na pomoć zdravstvenom sistemu u cijelom svijetu.

  • Za nas u BiH bitno da i svjetske finansijske instiucije morati da obezbjede dodatna kreditna sredstva. Priča se oko 300 miliona KM i takvo nešto nas ne može spasiti ali je to malo i naš poziv i apel je da se otvori 500-600 miliona novih kreditnih linija. Za Afriku bi trebalo neke zemlje da se otpiše 45 milijardi dugova. Kada smo mi u pitanju tu morao imati vrlo jasan plan da se ide u moratoriji na otplatu dugova. Šta to znači? Mi pričamo o 80 miliona garantnom fondu koliko koronazakon treba da u FBiH obezbijedi a mi ove godne treba da vratmo međunardnim institucijama skoro milijardu maraka.  Naš cilj u pismu je da se ti prostori otvore.
  • Pred nama je teško vrijeme.

Spominjali ste recesiju i depresiju. Da li je moguće globanu ekonomiju spasiti od toga i na koji način?

  • Recesija se već se dešava samo je pitanje kako ćemo spusititi tu krivu i nekako je razvuči u nekom vremenu. U BiH na nivou entiteta se sada treba razmišljati kako obezbijediti 5 milijardi KM da se uđe u sukob sa koronom. Nažalost, ne vidim da se dešava. Primjeri drugih zemalja nam pokazuju da je to moguće. Svijet je svjestan da ekonomski problem koji imamo se ne može rješavati jednim lijekom. Svi okupljaju pamet i pokušavati ublažiti ovo što se dešava.
  • U KS bi trebalo 500 miliona maraka, a nivou države 5 milijardi. Prema nekim istraživanjima u KS u prvom kvartalu privreda bi trebala imati gubitak od 200 miliona. Ne može se riješiti ovo jednim zakonom.
  • Ovdje bi bilo logično da ljudima koji pripadaju najugorženijem sloju stanovništva upumpa po 500KM ne bi ona pokrenula potrošnju, a potrošnja privredu. Mjere koje imamo  su ništa nego stavljanje hladnih obloga na pacijenta koji je teško bolestan.

Ovdje je priča o “Korona zakonu”. da li je pravovremen?

  • Ovdje vlast presipa iz jednog svog džepa u drugi džep. Ovdje nema potrebe da pravite posrednika između budžeta i običnog čovjeka. Treba reagovati i usmjeriti novac ka ljudima. Davanje minimalne plate ili dio plate, a ne doprinose. Čak je isplatnije da se poslodavac dogovori s radnicima da primaju naknadu sa biroa, nego što je to slučaj sa “Korona zakonom”. Imate 80 miliona poticajnih fondova, i ne zna se iz kojih sredstava i po kojim kriterijima će se to da se radi. Opet će  se da se lovi u mutom. Tih 80 miliona će dijeliti kao onih 21 koji je trebao da se dijeli opštinama. “Korona zakon” ne daje ozbiljnu terapiju. Vi imate potpun poremećaj na tržištu Ovakav zakon ne može da riješi sve porbleme. Pokrenuti potrošnju, riješiti posebnu malu privredu i velike sisteme.

Od početka krize 15 hiljada osoba je ostao bez posla. Može li ovakav trend zaustaviti ili ublažiti?

  • Može se ublažiti i zaustaviti, ali ne sa ovakvim mjerama. Moramo spasiti Centralnu banku pod svaku cijenu i sačuvati stablinost bankarskog sektora jer, ako se naruši stabilnost bankarskog sektora i Centralne banke, to je katastrofa o kojoj ja sada neću da pričam.

Imamo najave mjera svih nivoima osim sa državnog. Nemamo najave da će one biti sinhronizovane već predstavnici različitih nivoa prozivaju one druge da djeluju, i tako sve u krug. Privrednici i radnici – šta mogu očekivati? Može li se makar u krizama jasno djelovati?

  • Moramo dići glas. Nešto se mora uraditi. Mora se stvar preokrenuti naopako. Ovdje imamo politikanstvo. Gospodin Radončić se bori, gospodin Džaferović nešto radi. Potrebno nam je liderstvo.

Jeste li optimista ili pesimista? Kako bi trebali izgledati budući mjeseci, da ne kažem godine?

  • Kao realan čovjek ja bih trebao biti pesimista. Vidim problem u svijetu je neviđen. Vidim da kod nas nedostatak liderstva, vizije, nacionalizam je na sceni. Vidite lovce u mutnom kao što je Dodk koji bi da rasturi Centralnu banku da truli novac iz RS da pretvori u pravi novac. Vidite priču da se kantoni u priču sa MMF. Ovdje pojedini ljudi se spremaju da kada se korona završi da nam spucaju političku koronu i rasture do kraja. To treba zaustavti. Ja vjerujem da obični ljudi pokazuju zrelost. Ne zaslužuje svijet da nas ovakvi vode. Potpuno sa uvjeren da nam se ovo ne treba da se dešava i da možemo puno bolje.

Kompletan intervju sa Zlatkom Lagumdžijom možete pogledati i OVDJE.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa ‘GLEDAJ Hayat‘ na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE

POZNAT IDENTITET VOZAČA BMW-A KOJI JE POGINUO U STRAVIČNOJ SABRAĆAJNOJ NESREĆI...

0
Poznat je identitet muškarca koji je poginuo u stravičnoj saobraćajnoj nesreći koja se jučer u 16:55 sati sati dogodila na magistralnom putu Klašnice – Derventa, u Velikom Blaškom kod Laktaša.