PROF. SMAJIĆ: EVROPSKU UNIJU I NATO NIJE MOGUĆE POSMATRATI ODVOJENO

Od 2006. godine Bosna i Hercegovina gradi kontinuitet na svom putu prema Sjevernoatlantskom savezu (NATO) i tako je bilo sve do poziva da se u sjedište tog vojno-političkog saveza pošalje prvi Godišnji nacionalni plan (ANP).

Piše: Hana Imamović, Fena

Kazao je to u intervjuu za Fenu šef Odsjeka za sigurnosne i mirovne studije Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu profesor Mirza Smajić, napominjući da taj dokument država sastavlja i šalje prema NATO-u.

  • On je neka vrsta sken dokumenta koji donosi podatke u kojim oblastima je potrebno unapređenje sistema kako bi BiH napredovala ka članstvu u NATO-u – dodao je Smajić.

Ponovio je da Evropsku uniju i NATO nije moguće posmatrati odvojeno jer je u pitanju jedinstven sistem reformskih procesa koji doprinose boljitku građana BiH.

ANP je dokument koji postao kamen spoticanja političkih lidera u procesu formiranja vlasti na državnom nivou iako je prošlo godinu dana od općih izbora, ali Smajić smatra da je u tom smislu potrebno pronaći kompromisno rješenje.

S jedne strane tu je niz zakonskih i doktrinarnih dokumenata koji su definirali da postoji politički konsenzus kada je u pitanju kretanje BiH prema NATO-u, a posljednja faza je aktiviranje Akcionog plana za članstvo (MAP) za što je potrebno usvajanje ANP-a.

No, s druge strane, dodaje profesor Smajić, bez konsenzusa sva tri konstitutivna naroda u BiH neće moći doći do punopravnog članstva u NATO-u.

  • Iskustva mnogih zemalja pokazuju da su se u posljednjoj fazi MAP-a zadržale po deset godina, a BiH tek kreće u tu fazu. No, budući da zemlja funkcionira na kompromisu tri naroda i u tom smjeru treba ići – pojasnio je Smajić.

Poželjnim je nazvao ubrzanje procesa formiranja vlasti što su poruke iz Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država kao važnih partnera BiH, jasno kazavši da BiH ipak ne smije odustati od puta ka NATO-u i Evropskoj uniji.

Kako je istaknuo profesor Smajić, skupo je biti u NATO-u, ali je još skuplje biti izvan tog saveza jer su današnje sigurnosne interakcije država vidljive i moraju se ostvarivati kroz određene regionalne ili globale sigurnosne komplekse, a najbolji primjer za to je NATO.

Podsjetio je i na primjer iz regije jer nakon što je Sjeverna Makedonija dobila “zeleno svjetlo” za članstvo u NATO-u došlo je do poboljšanja ekonomskih i političkih pokazatelja koji svjedoče da dolazi do demokratske konsolidacije države i društva.

  • U toj zemlji primjetan je pozitivan zamah i upravo to je primjer zbog kojeg bi se i mi trebali kretati u tom pravcu – poručio je.

Prepoznajući važnost sigurnosnih pitanja u svijetu, Fakultet političkih nauka, gdje je izabrano novo rukovodstvo na čelu s dekanom Seadom Turčalom, u budućnosti će uraditi rekonceptualizaciju sigurnosnih studija.

Smajić najavljuje da će s domaćim i međunarodnim partnerima aktuelizirati pitanja od značaja za BiH poput kretanja ka članstvu u NATO-u i Evropskoj uniji i drugim strateškim pitanjima, a namjera je na jednom mjestu okupiti sve relevantne aktere gdje će se razgovarati o ovim temama i ponuditi rješenja.

Bit će razvijen i novi koncept sudija koji će biti operativan naredne godine te će biti organiziran i zajednički studij s Fakultetom za međunarodne odnose iz Banske Bistrice u Slovačkoj.

Kao poznavalac sigurnosnih izazova BiH, profesor Smajić osvrnuo se i na migracije, podsjećajući da je to pitanje u BiH aktuelno gotovo dvije godine, ali BiH se nije najbolje snašla kada je u pitanju migracijska kriza zbog unutrašnjih pitanja i nedostatka finansijskih sredstava.

Pomoć BiH u suočavanju sa sve većim prilivom migranata pružila je Međunarodna organizacija za migracije (IOM) i Evropska unija, a posljednjih dana primjetno je povećanje broja migranata i u regionu Tuzle.

Smajić je izrazio zadovoljstvo jer se prema migrantima humano odnosilo, a iako su određene političke elite pokušale to pitanje staviti na dnevno-političku platformu kako bi se izazvao određeni strah u tome nisu uspjele.

  • Ipak ovim pitanjem potrebno se više pozabaviti s humanitarnog, ali i sigurnosnog aspekta, a u tom procesu najviše se očekuje angažiranost države BiH u saradnji s nižim nivoima vlasti – zaključio je u intervjuu za Fenu šef Odsjeka za sigurnosne i mirovne studije Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu profesor Mirza Smajić.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa ‘GLEDAJ Hayat‘ na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE

DETALJI JEZIVE NESREĆE U KOJOJ SU POGINULE TRI OSOBE: UHAPŠEN VOZAČ...

0
Neprimjerena brzina kretanja 25-godišnjeg bh. državljanina Armina B., vozača teretnog vozila pulskih oznaka, uzrok je stravičnog frontalnog sudara koji se dogodio jučer oko 15.10 sati na kraku prvog saobraćajnog čvora Okučani kod mjesta Gornji Bogičevci, a u kojoj je život izgubila tročlana porodica iz Srbije.