Jedan je od osnivača i redovnih članova Bošnjačke akademije nauka i umjetnosti, nosilac brojnih nagrada i priznanja za društveni angažman, višegodišnji profesor i dekan Akademije likovnih umjetnosti Univerziteta u Sarajevu.
Od prije nekoliko dana i zvanično je jedini iz Bosne i Hercegovine izabran u razred za umjetnost Evropske akademije nauka i umjetnosti (EASA), najprestižnije transnacionalne akademije umjetnika i naučnika.
Profesora Akšamiju je predložio Hrvatski forum Evropske akademije nauka i umjetnosti, ali je kazao da BiH nema instituciju koja ga je mogla predložiti.
- Da biste mogli pokrenuti incijativu morate imati određni nivo, nažalost naše ustanove taj nivo nemaju. Zahvaljujući mom učešću na Evropskom forumu u Hrvatskoj, stekao se takav dojam da bih ja po svom radu, naučnom istaživaju i kreativnom radu imao tu mogućnost da budem predložen. Oni su me predložili i ta sesija je trajala više od godinu i po dana. Prije tri dana dobio sam tu informaciju da je zajedno sa mnom bilo kandidirano još četvero iz Evrope – kazao je.
Govoreći o tome koliko je ovo proznanje važno, profesor Akšamija je istakao kako je to prije svega osobno priznanje.
- Za ono što ste radili u toku svog života, sa svim specifikacijama koje podnesete, koje moraju biti međunarodnog karaktera, a i domicilnog, bez toga nema ništa. To je ujedno i priznanje za državu, ali priznanje i za Univerzitet na kojem djelujete, odosno kod mene za Akademiju likovnih umjetnosti.
Kada se govori o ulaganju u nauku i umjetnost i poređenje BiH sa evropskim zemljama, ističe da je ovakav uspjeh moguće samo ukoliko se radi individualno.
- Ja sam se počeo boriti sa okončanjem mog studija u Pragu i tražio sam svoje mjesto na međunarodnom planu. Ukoliko imate prizanja, jedno od njih je bilo povodom 150 godina rođenja Nikole Tesle od jednog poznatog časoppisa iz Njemačke, dobio sam nagradu za korištenje digitalnih tehnologija. Ali sve to morate sami finansirati i uraditi, morate sami pronaći puteve da upoznate sve te ljude i da ih uvjerite. Većinu svojih prihoda i želja morate na ovaj način ostvariti – mišljenja je profesor Akšamija.
Ukazao je da Bosna i Hercegovina nema niti jedan okrugli sto ili seminar na temu koju on istražuje, a to je fiksacija optičke slike.
- Vani je to sasvim normalno, imate po pet-šest seminara u Evropi, ali da odete tamo morate platiti kotizaciju, spavanje i sve ostalo. Kada bi to bilo ovdje, sve bi bilo drugačije. Kome da to ovdje organizirate i ko da vam bude pokrovitelj? Tamo finansije nisu problem, ovdje kod nas jesu.
Govoreći o značaju ovog priznanja, kazao je kako će eventualno za par godina moći kandidirati nekoga iz BiH.
- To je prednost i ja ću to sigurno učiniti. Ovdje u BiH imamo dobrih i kvalitetnih naučnika i umjetnika koji zaslužuju ovaj status. Naša Akademija nauka i umjetnosti vrlo stidljivo prima kadrove. Imate veći broj ljudi koji ulažu u nauku i proučavanje, ali nigdje nemaju mjesta. Dobijanjem mjesta možete da propagirate ono što radite – kaže on.
Govoreći o problemima u bh. društvu kada je u pitanju nauka i umjetnost, kaže da je najveći problem vrijeme u kojem mi živimo.
- Letargija koja je prisututna kod mladih je čudna, ali i razumljiva. Mi nemamo fondaciju koja će na bilo koji način pomoći kreativno djelovanje. Završite grafiku, kiparstvo ili slikarstvo i šta onda da radite? – kazao je profesor Akšamija.
Kompletno gostovanje pogledajte u videoprilogu.
