PROFESOR DANIEL SERWER NAJAVLJUJE RASPLET: SRBIJA SE U NEGATIVNOM KONTEKSTU MIJEŠA U UNUTRAŠNJE STVARI CRNE GORE I BIH

O pregovorima između Srbije i Kosova, ulasku zemalja u regiji u Europsku uniju i stanju na Zapadnom Balkanu za "Glas Amerike" govorio je američki profesor Daniel Serwer.

Daniel Serwer, profesor na vašingtonskom Univerzitetu Johns Hopkins, izjavio je za Glas Amerike da je briselski susret Aleksandra Vučića i Albina Kurtija pozitivan signal – i da od njihovog prvog razgovora nije trebalo očekivati preveliki učinak.

  • Pohvalno je što se to dogodilo, ali nije dobro što imaju potrebu da jedan o drugom govore u negativnom konktekstu. To ne doprinosi ishodu za šta će biti potrebno to da promijene”, rekao je Serwer.
  • Dijalog je nastavljen, a ovo je bio susret u okviru tog procesa. Albin Kurti ranije nije bilo uključen u proces sa kojim nastoji da se upozna i utvrdi kako se njegove ideje uklapaju u kontekst. Za predsjednika Vučića ovo je već duga priča. On je smatra vitalnom za napredak Srbije ka Evropskoj uniji – puta koji je veoma spor”, kaže Serwer – koji primjećuje da tokom susreta dvojice zvaničnika nije primijetio detalje koji bi ukazali da je rješenje spora dvije strane moguće u roku od nekoliko mjeseci.

Pohvalno je što se to dogodilo, ali nije dobro što imaju potrebu da jedan o drugom govore u negativnom konktekstu:

“Ne protivim se sporazumu i veoma sam mu naklonjen. Ali predsjednik Vučić je jasno stavio do znanja da nije spreman da preduzme odvažne korake poput priznavanja nezavisnosti Kosova prije narednih predsjedničkih izbora u Srbiji. I ja ga shvatam ozbiljno. To je apsolutno jasno stavio do znanja. Kada je riječ o Albinu Kurtiju – tu postoji nekoliko pitanja. Šta može da očekuje da će dobiti iz svega ovoga. Postaviće to pitanje i na njega će tražiti adekvatan odgovor”, rekao je Serwer koji je uvjeren da će Srbija i Kosovo postići rješenje.

“Malo ko se toga sjeća, ali Sjedinjene Države i Velika Britanija bile su u lošim odnosima gotovo stotinu godina nakon revolucionarnog pokreta u Americi. Danas se smatra da gaje jedno od najsnažnijih prijateljstava na svijetu. Naravno da će biti riješeno”, kaže on uz napomenu da je prije toga potrebno da se dogodi nekoliko stvari.

“Mislim da je potrebno da se dogodi mnoštvo stvari prije stvarnog rješenja spora. Tu posebno mislim na priznanje Beograda da je izgubio suverenitet nad Kosovom. Tu se radi o gubitku koji ne mora biti trajan u smislu da na svojim granicama može dobiti prijatelja. To bi bio veliki plus. Ne očekujem da će ikada više Beograd upravljati Kosovom. O tome nema govora, ali mislim da mogu biti prijateljske zemlje i nadam se tome. Nema smisla da se diplomatski ili vojno sukobljavaju”, uvjerava Serwer – dodavši da to nije u interesu dve strane.

Posljednjih dana moglo se čuti da se deset zemalja Evropske unije protivi otvaranju novih poglavlja u procesu pristupanja Srbije Evropskoj uniji. Srbija u 2020. nije otvorila nijedno pregovaračko poglavlje. Na pitanje šta to znači, Serwer odgovara:

  • To pokazuje da Srbija ne slijedi svoje evropske ciljeve. Klizi u smjeru autokratije – jer je sve manje slobodnih medija, sloboda za civilno društvo i manje posvećenosti dijalogu sa Kosovom. Mislim da bi ljudi u Srbiji trebalo da počnu to ozbiljno da shvataju. Takođe, Srbija se u negativnom kontekstu miješa u unutrašnje stvari Crne Gore i Bosne i Hercegovine. Takođe, usaglašavajući se sve više sa Rusijom u vojnom, a Kinom u ekonomskom smislu, pokušava više sebi da da na značaju. Zapad međutim smatra da to nije uspješna formula za ulazak u Evropsku uniju. Tako da mislim da su evropski ciljevi Srbije pod sumnjom. Predsjednik Vučić je izabran u kampanji koja je garantovala te ciljeve, ali čini se da biračko tijelo nije zainteresovano da ga kazni zbog manjka napretka. Srećni su što su im dostupne vakcine iz Rusije i Kine.
  • Nazadovanje ka autokratiji u Srbiji je očigledno i to, kako Americi, tako i većini članica Evropske unije. Ne bi me iznenadilo da se iza pomenutih deset članica nalazi njih još deset. Ostalo je još poglavlja pred Srbijom i zato mislim da su njeni evropski ciljevi u nevolji. Ali, to nije trajno ili nepovratno. Crna Gora je napredovala brže – i prije nego što je Srbija usporila na tom putu. Sada bi se i ona mogla naći u blokadi. Tako da bih mogao i da budem provokativan – pitajući se da li će Kosovo do EU stići prije Srbije i Crne Gore, kaže Serwer za Glas Amerike.

Na pitanje postoje li u Srbiji politički akteri koji su u stanju da ulože napore kako bi ti napori bili ubrzani više od sadašnje vlasti i političkih stranaka, Serwer kaže:

  • Naravno da ima, ali ih neću imenovati – jer bi za njih značio takozvani poljubac smrti. Postoje ljudi u civilnom društvu i drugim organizacijama, kao i institucijama vlasti koji vrlo dobro znaju da sprovedu pripremu za članstvo u Evropskoj uniji činili su to prije nego što se dogodilo usporavanje. Znate, u Srbiji problem nije primjena pravnih tekovina EU. Ona to može da učini jer raspolaže mnoštvom kompetentnih birokrata. U tom smislu Kosovo je u goroj situaciji. Zakoni se usvajaju ali nemaju sposobne birokrate. Dakle, Srbiji za napredak nije potrebno to – već promjena sveukupnog političkog smjera kojim se kreće. Kada se dogodi promjena u tom smislu stvari bi drugačije izgledale. U tom slučaju ne bih bio iznenađen kada bi se Srbija kvalifikovala za članstvo EU, svakako u tekućoj deceniji, a možda i mnogo brže od toga. Ako bi se temeljno bavila pitanjima koja spadaju u oblast ljudskih prava i sloboda i poboljšavanje institucionalnih aspekata koje zahteva liberalna demokratija.

Na pitanje da li će na Balkanu ikada biti uspostavljeni mir i stabilnost u punom smislu i kako je to moguće postići, Serwer odgovara:

-To već postoji… To pitanje se često ponavlja kao da se zaboravlja kako izgledaju rat, razaranje i siromaštvo. Bio sam u Sarajevu i širom Bosne tokom rata, kao i na Kosovu – prije i tokom sukoba. Ta mjesta su danas mnogo bolja nego što su bila. Ekonomski su razvijenija, uspostavljen je mir i ako ima nesporazuma svrstani su u domenu diplomatije. To je sve mnogo bolje od borbe tenkovima, minobacačima i snajperima. U loša stara vremena, kada bih posjetio Sarajevo, bilo je potrebno da znam kuda mogu da se krećem – da ne bih stradao od snajpera. Danas je u takozvanoj snajperskoj ulici u Sarajevu, kako smo je zvali tokom rata, moguće popiti kafu bez ikakvih problema.

Tako da je potrebno cijeniti postignuto. Mnogi kažu da se ništa ne mijenja – iako se štošta dogodilo. Razočarani su jer promjene nisu bile u skladu sa njihovim nadanjima – i to razumijem. Ali, treba da prihvatimo da vladaju mir i relativno blagostanje. Čak i stanje u Bosni i Hercegovini, u kojoj je korupcija urušila ekonomiju, bolje je nego tokom rata.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa ‘GLEDAJ Hayat‘ na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE

GOLFOM III IZLETIO S CESTE U RJEČICU I POGINUO

0
Vozač "golfa III" čiji su inicijali S. P. (33) iz Ritešića poginuo je prilikom izlijetanja vozila s ceste u rječicu Foču u dobojskom naselju Johovac, rečeno je Srni iz dobojske Policijske uprave.