PROFESOR HODOVIĆ ZA HAYAT: NIŠTA NAM NE MOGU URADITI DOK SMO MI POSTOJANI

Uoči praznika naše jedine i najljepše nam domovine Bosne i Hercegovine, danas smo u emisiji Dobar dan BiH razgovarali o svemu što je čini važnom za njene građane.

Prošlo je punih 25 godina kada je Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine na 300. sjednici usvojilo muziku i tekst himne Jedna si jedina.

Tri godine poslije odlukom visokog predstavnika Carlosa Westendorpa zamijenjena je aktuelnom himnom Bosne i Hercegovine.

Našu himnu komponovao je banjalučanin Dušan Šestić. Ponosni smo na nju, njegujemo je, ali žalimo što ni nakon toliko godina nema tekst.

O njenom značaju, državnim simbolima, o kontinuitetu državnosti Bosne i Hercegovine, njenoj historiji i poukama koje možemo i trebamo izvući za budućnost danas smo razgovarali sa profesorom Senadom Hodovićem.

Veliki broj Bosanaca i Hercegovaca kada čuju himnu Jedna si jedina „oblije“ nostalgija, što se kao razlog vjerovatno može smatrati činjenica da još uvijek nema teksta, smatra to i naš gost.

  • Vjerovatno je to i jedan od razloga, no vi kao mlada osoba vi se malo sjećate, možda i ne. Jedna si jedina bila je donesena već na kraju agresije na Bosnu i Hercegovinu i kao takva ona se još uvijek nosila na valu patriotizmai borbe. Zapravo, to je jedan duševni, srčani odnos prema svojoj domovini, ali kada dobijete humnu svjoe zemlje za koju ste se borili i od zvaničnog Predsjedništva države onda je to jedan dodatni ponos, neka punoća i zaokruženje vaših snova i želje, vašeg otpora agresiji i vaše želje da ne izgubite tu svoju Bosnu. Puno ljudi u ovoj državi nema rezervnu državu. Bosanci i Hercegovci te vrste volimo ovu Bosnu. I sigurno da ovom himnom puno nostalgije i emocija.

„Bosna i Hercegovina je ćilimom zastrta“

Međutim, poznato nam je da postoje i pojedine grupe kojima je sporan tekst državne himne.  Hodović bi radije kazao da se radi o kvislinzima, jer su to osobe koje smatraju da je to himna pripadnika Armije BiH, Bošnjaka i čak Srba i Hrvata koji su aktivno učestvovali u odbrani Bosne i Hercegovine, kaže.

  • Ja vjerujem da je problem u, rado bi rekao kvislinzima, odnosno ljudi na tu himnu našu Republike Bosne i Hercegovine, na jedan ostatak nečega što je bilo za vrijeme perioda 1992-1995, i oni smatraju da je to himna pripadnika Armije BiH, pripadnika Bošnjaka, pripadnika Srba i Hrvata koji su aktivno učestvovali u odbrani Bosne i Hercegovine. U tekstu ove himne nema niti jedna riječ koja ne treba da bude, koja nekoga vrijeđa, koja je ružna. Naprotiv, sve su prekrasne i prelijepe. Ali onima kojima nije stalo da se stvari smiruju, da idemo naprijed, da živimo u harmoniji, koji su često ponukani iz inozemstva forsirani njima smeta sve što podsjeća na jedinstvenu Bosnu i Hercegovinu. A zašto nema pravih riječi, jer vjerovatno pokušavaju ugurati riječi – kaže profesor Hodović i dodaje da u ovoj državi ima za svakoga mjesta, odnosno sve poštene ljude jer je Bosna i Hercegovina oduvijek ćilimom zastrta.

Malo bh. građana zna da je prva država koja je u svijetu priznala Bosnu i Hercegovinu kao suverenu državu bila upravo Bugarska, nakon čega su sve ostale prihvatile.

  • Prije svega tu spada ono osnovno da vas neko prizna, mi smo to postigli bez ikakvih problema i u Ujedinjenim nacijama. Svijet zaboravlja ali prva država koja je priznala Bosnu i Hercegovinu je Bugarska, ubrzo su sve ostale zemlje brzo prihvatile. Znači međunarodno priznanje i da bi bili država državom morate imati priznanje da ste cjelovita i suverena država i da imati državni i pravni integritet  – kaže Hodović za Hayat TV i dodaje:
  • Mi smo imali zastavu Republike Bosne i Hercegovine s kojom smo punopravno priznati, ušli u UN, ali onda smo došli u priliku da ni to ne može jer su ljiljani samo simbol Bošnjaka, što je van pameti.

Jedina smo zemlja u kojoj je ljiljan svjetski priznat

Bosna i Hercegovina vijekovima u hiljadugodišnjoj tradiciji ima prepoznatljive simbole i spomenike – ljiljan je srednjovijekovni simbol, stećak također.

U tom periodu ljiljan kao simbol mnogo je bio raširen u više država, ali u Bosni i Hercegovini je to zaštićena vrsta koja samo raste kod nas.

  • Dakako da se na srednji vijek gledao kao mračni period. Tačno je da je ljiljan u to doba izuzetno zastupljen u više zemalja, a mi smo jedna zemlja koja svjetski priznato, imamo posebnu vrstu ljiljana koji raste samo u Bosni i Hercegovini i kao takva je priznata i zaštićena vrsta u svijetu. Veoma je važno da ta heraldika i obilježja, taj tekst himne, bude afirmativno, bude emocionalno vezano za ljude koji slušaju tu himnu.

Bosna je jedina zemlja koja nikad nije promjenila svoje ime

Zanimljiva je činjenica da se danas pokušavaju u pitanje dovesti imena koja su u vezi s Bosnom i Bošnjacima, a Bosna je nastala kao i druge zemlje oko nje u osmom vijeku s razlikom što ona nikad nije mijenjala ime i uvijek se zvala Bosna.

Profesor smatra da naša djeca ne uče dovoljno o ovoj činjenici, odnosno da je  iza Bosne duga tradicija a ne samo nominalna.

  • Nažalost, naša djeca ne uče to što ste rekli. Bosna je zaista jedina zemlja na Blkanu koja je tisućljetna, nije promjenila ime. Sve nekadašnje zemlje i poslije srednjeg vijeka, naše zemlje u širem susjedstvu. Uzmite jednu Zetu, Duklju, Rašku, Hum… Bosna je jedina zemlja koja nikad nije promjenila svoje ime. Ovaj dodatak ovom vitezu Hercegu mi smo tek naknadno dobili. Bosna je s dugom tradicijom i ne samo nominalnom, kaže.

Našoj djeci nedostaju priče

Simboli, institucije i sve ono što određuje jednu državu potrebno je čuvati. Hodović je ponovio da djeca trebaju učiti više, da im nedostaju priče o Bosni onakva kakva ona jeste. Također, naglasio je da se ne trebamo plašiti negiranja jer negatori ne mogu ništa uraditi dok smo mi postojani, samosvjesni.

  • Mislim prije svega da našoj djeci nedostaju priče. Mene je moja rahmetli majka naučila o Bosni iako je žena tek sa 30-ak godina naučila pisati i potpisati se. Hoću da kaže  u cjelokupnoj ovoj frci, trci imamo velike traume agresije, imamo puno ratnih vojnih invalida, puno boraca koji nisu riješili svoj status, frustracije stanovništva, imamo nekoliko ožiljaka koje ne može ni cijeli svijet da zaliječi. Uzmite samo jedan Prijedor gdje nije bilo rata, gdje je za 3-4 dana zaklano 3.400 Bošnjaka. Uzmite samo jednu Srebrenicu koju priznaje cijeli svijet.
  • Ova Bosna mora više pričati o Bosni na način šta Bosna jeste, a ne trebamo se plašiti negiranja. To što negiraju Bosnu, opstrukcija ovdje, ondje… to jeste problem i veliki problem. Ali oni ne mogu uraditi dok smo mi postojani, samosvjesni, mislim na patriote i antifašiste, kaže profesor Senad Hodović.

Video pogledajte OVDJE

(Emrah Fejzović)

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa ‘GLEDAJ Hayat‘ na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE

NJEMAČKA VLADA ODOBRILA NOVI SET MJERA: UVODI SE ‘RUČNA KOČNICA’

0
Njemačka vlada odobrila je novi niz mjera na nacionalnoj razini za borbu protiv koronavirusa, koje će "nadjačati" one uvedene na razini saveznih pokrajina, doznaje se u utorak iz izvora bliskih vladi.