Tekst se nastavlja ispod oglasa
Današnje izdanje emisije Otvoreni studio posvetili smo upoznavanju javnosti sa ovim problemom i mogućim rješenjima.
Naša gošća bila je prof.dr. Sajma Krkić-Dautović, specijalistica infektologije.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Na početku je ukazala na način djelovanja krpelja pri dodiru sa kožom.
- Vrlo je bitno da gledaoci shvate da krpelji dišu na zadak – vanjsku stranu. Ako se na taj dio nanese kap aceton ili nekog drugog hemijskog sredsva, on automatski prestaje disati. Ništa ne smijete stavljati na krpelja bez anatomskih pinceta. U tom slučaju otiđite u najbližu zdravstvenu ustanovu, najčešće Hitnu pomoć, gdje će u jednom potezu pincetom krpelj biti uklonjen – poručuje prof.dr. Krkić-Dautović.
Od savjeta izdvaja odijevanje prikladno terenu koji posjećujemo i izbjegavanje nepokošenih površina.
- Prilikom ujedna krpelja može doći do prenosa borelije – bakterije koju prenose svi insekti koji se hrane čovječijom i životinjskom krvlju. Od tri do tridese pet dana nakon uboda, neki autori kažu čak i duže, javlja se crvenilo na koži veličine kažiprsta. Sve te promjene se šire ako se ne liječe, ponekad čak do pola metra, a potom se povuku jer se bakterija povlači preko krvi u unutrašnje organe. Nakon više mjeseci mogu se ponovo javiti, pa opet mirovati, a onda se ispoljiti kroz obolijevanje raznih organa. Preventivno je najvažnije da se ne zavlačimo u travnate površine, ispod niskog granja i drveća i na svim područjima gdje krpelji čekaju da budu pokupljeni. Svakako ako već moramo ići u neuređene površine, onda je poželjno obući dužu i deblju odjeću – poručila je prof.dr. Krkić-Dautović.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
(M. Imamović)
Video pogledajte OVDJE.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
