PROFESORICA SA HARVARDA, ZILKA SPAHIĆ-ŠILJAK ZA HAYAT: AMERIKA ME NAUČILA DA SE TRUD ISPLATI

Prva je gostujuća profesorica iz Bosne i Hercegovine na Harvardu, trenutno angažovana na Univerzitetu Roehampton u Londonu i na Univerzitetu u Zenici gao gostujuća profesoricau, doktorica nauka iz oblasti rodnih studija, autorica niza knjiga na bosanskom i engleskom jeziku, feministica koja se ne libi kazati istinu o licemjerju gdje god na njega da naiđe ... Čast nam je bilo u DDBiH ugostiti profesoricu doktoricu Zilke Spahić-Šiljak.

Piše: Edina Bakić

Profesorice, da krenemo od politike – sredinom prošle godine u knjizi Bosanski labirint objedinili ste rezultate istraživanja o bh. liderima i lidericama. Vidimo da posljednjih mjeseci, pa i godina liderima ovdje ne ide baš sjajno. Zašto je tako?

  • Brojni su razlozi, i ova naša studija je pokazala da postoje brojne prepreke za muškarce ali i žene. Prepreke su prije svega kulturološke, a kada gledamo dinamiku odnosa onda gledamo na kulturu, rodne režime, nametnute uloge…, i načina na koji se bore kako izaći na kraj s tim. Kod nas su tu problemi i nestabilnost, tu je patrijarhat, segregacija tržišta rada…, žene nemaju jednake polazišne norme, i rade po muškim, i na njima je da se uklapaju. Jednostavno se moraju dvostruko više dokazivati od muškaraca.

Ovdje nerijetko svjedočimo, možemo to slobodno reći, čak bahatom političkom nastupu pojedinih političara. Takva politika, obilježena prijetnjama i blokadama, posljednjih mjeseci snažno je potresla Bosnu i Hercegovinu. Koja je, prema vašem saznanju, osnovna razlika u vođenju državne politike između lidera i liderica u Bosni i Hercegovini?

  • Razlike dakako postoje međutim ako gledamo dnevnu politiku, svje je uglavnom stranački i malo prostora ima za individualni angažman. Kada se opuste i odluče ukazati na probleme, žene bivaju uklonjene. Najviše imamo žena koje se prilagođavaju, neke ne žele iz zone konfora, i drže ono što imaju. Najveći broj žena ne želi se sučiti s problemima. Onda nemaju podršku jednih prema drugima.

Kakva je situacija u poslovnom svijetu, u biznisu? Žene, čini se, zaista mnogo rade i doprinose, ali priznaje li im se to srazmjerno – bilo kroz položaj ili novac?

  • Naravno da ne, ali to nije slučaj samo kod nas, nego u cijelom svijetu. Samo je 4, 8 posto žena na visokim pozicijama u uspješnim kompanijama. Žene rijeđe nego muškarci traže povišicu plate i neko poboljšanje, nemaju pozicije, ako planiraju imati djecu oduzimaju im se poeni. Moraju se dvostruko više dokazivati nego muškarci da bi uspjele, i one koje se nađu na pozicijama nije im lako.
Hayat

Vi ste aktivni u našoj zemlji, promovišete ravnopravnost u svakom smislu, u okviru aktivnosti Transkulturne psihosocijalne obrazovne fondacije radite značajne projekte. Kakvim biste ocijenili aktivizam žena u našoj zemlji?

  • Naravno da ima, odgovrnost je uvijek podijeljena. Iako postoje prepreke, odgovornost je uvijek i na ženama, jer moramo priznati da pozicije moći niko ne dijeli nego se mora potruditi za njih. Vrlo često žene su odgovrne za održavanje i čuvanje patrijarhata, i one su uvijek na udaru.

Stvari se ipak mijenjaju, možemo reći u pozitivnom pravcu – je li intenzitet promjena zadovoljavajući?

  • Naravno da nije, meni kao aktivistici koja već 20 godina radi nije dovoljno, ponekad mi taj trud izgleda kao Sizifovski postupak. Ne odustajem od toga da radim na promjenema jer drugog puta nema.

U mnogim oblastima ka zapadu gledamo s čežnjom, u Bosni i Hercegovini ta stremljenja prvenstveno se odnose na zemlje Evropske unije. Ipak, u jednom globalnom problemu, migrantskoj krizi, evropa ne da ne reaguje dobro, nego njena reakcija razočarava. Jučer smo mogli vidjeti snimke grčkih graničara koji na žene i djecu bacaju suzavac, koji mecima pokušavaju potopiti čamce prepune izbjeglica i migranata – profesorice, ima li stida u tom svijetu koji je sklon držati lekcije o ravnopravnosti i pravima?

  • Teško da ima stida u vladajućim strukturama i među ljudima koji su na poziciji moći. Vjerovatno ga ima među običnim ljudima.
Hayat

Radili ste na Harvardu i to kao prva gostujuća profesorica iz Bosne i hercegovine. Sad ste angažovani na Stanfordu, na kojem zapravo i nisu zastupljene društvene nauke, ali vas su angažovali. Kako ste sve to postigli? Koji je osnovni preduvjet uspjeha u bilo kojoj oblasti?

  • Osnovi preduvjet je da vjerujete u sebe i radite mnogo, samopuzdanje je jako važno. Uvijek je dobro iskoračiti iz svog kruga, jer mi nekad imamo nerealne slike onoga što je vani, i imamo prevelika očekivanja. Imala sam dosta toga naučiti, ali isto tako i ja njih podučiti. Prije svega se cijeni znanje, trud i sve je to jako važno njima. Oni gledaju svoj interes, i platit će vam sve kako bi oni od vašeg znanja imali korisiti.

Ko je bila Zilka Spahić prije Harvarda?

  • Bila je profesorica i prije toga, radila ovdje na fakultetu, bavila se aktivizmom. Odlaskom u Ameriku naučila brojne stvari, i stvorila mrežu ljudi s kojima i danas sarađujem.

Jeste li nekada htjeli odustati?

  •  Nisam osoba koja odustaje i pokušat ću sto puta ako treba, imam vjere da treba pokušati opet. U određenim situacijama se činilo da taj trud ne vrijedi, ali kada ste odgojeni takod da je rad važan nema drugog puta. Neko uvijek prepozna to što ste napravili.

Pričate li u Americi o BiH?

  • Naravno da pričam, dovoljno sam stara da je BiH moj dom io da joj se uvijek vraćam. Ovdje imaju stvari koje su zaboravljene na Zapadu, a to su međuljudski odnosi i komšiluk, to je socijalizacija koja se gubi tamo negdje.

Pozivamo mlade ljude da se ugledaju na vas, vi ste sjajan primjer. Šta im poručujete?

  • Poruka koju i sebi uvijek ponavljam, da vjeruju u sebe i da u sebi vide promjenu. Neka se pripreme i sami nešto naprave, a ne da kukaju i čekaju da neko drugi nešto za njih uradi.

Video pogledajte OVDJE.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa ‘GLEDAJ Hayat‘ na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE