PROTEST ANTIFAŠISTA U SARAJEVU: BRANITI PRINCIPE SLOBODE, JEDNAKOSTI I PRAVA SVIH

Veliki broj građana, antifašista, okupio se danas u sarajevskom naselju Marijin-Dvor, pored zgrade Filozofskog fakulteta, na mjestu na kojem je ustaška vlast pod vodstvom Maksa Luburića u martu 1945. godine objesila 55 antifašista, javlja Anadolu Agency (AA).

Članovi Saveza antifašističkih boraca Narodnooslobodilačkog rata (SABNOR) položili su cvijeće i odali počast žrtvama na spomen-obilježju ubijenim antifašistima ispred zgrade Filozofskog fakulteta.

Protestna šetnja antifašista i komemoracija žrtvama fašističke NDH u Sarajevu održava se skoro istovremeno kad i misa posvećena žrtvama blajburške tragedije, koju u sarajevskoj Katedrali “Srca Isusova” predvodi kardinal vrhbosanski Vinko Puljić.

Sarajevo, BiH – 16. maj 2020: Veliki broj građana, antifašista, okupio se danas u sarajevskom naselju Marijin-Dvor, pored zgrade Filozofskog fakulteta, na mjestu na kojem je ustaška vlast pod vodstvom Maksa Luburića u martu 1945. godine objesila 55 antifašista. ( Samır Jordamovıc – Anadolu Agency )

Protestom u tišini građani su odali počast žrtvama zločinačkog ustaškog terora u Sarajevu 1941-1945, a potom se u mirnoj protestnoj šetnji uputili ka centru grada i spomeniku Vječna vatra, podignutom 1946. godine, na prvu godišnjicu oslobođenja Sarajeva od fašista u znak sjećanja na vojne i civilne žrtve Drugog svjetskog rata.

Prethodno je Sead Đulić, predsjednik Saveza antifašističkih boraca Narodnooslobodilačkog rata (SABNOR) BiH, podsjetio da su na današnji skup pozvali građane Sarajeva i sve one koji mogu doći kako bi se “sjetili žrtava ustaškog zločonačkog terora u Sarajevu od 1941. do 1945.”

Sarajevo, BiH – 16. maj 2020: Veliki broj građana, antifašista, okupio se danas u sarajevskom naselju Marijin-Dvor, pored zgrade Filozofskog fakulteta, na mjestu na kojem je ustaška vlast pod vodstvom Maksa Luburića u martu 1945. godine objesila 55 antifašista. ( Samır Jordamovıc – Anadolu Agency )

“Na ovom mjestu, jer ovdje je nekoliko dana pred bježaniju ustaških krvnika, koji su vladali u BiH, terorisali Sarajevo, obješeno 55 nevinih ljudi. I zato smo tu, da kažemo glasno i jasno: ‘Sjećamo se, pamtimo, nikad više nikome nećemo dozvoliti da se to desi’. Ali, istovremeno, da kažemo da svako veličanje, na bilo koji način, onih koji su uništavali i terorisali ovaj grad, također nećemo zaboraviti i da ćemo svim legalnim sredstvima braniti principe slobode, jednakosti, prava svih na sva moguća opredjeljenja”, rekao je Đulić.

Sjećajući se onoga što se desilo u prošlosti i odajući poštu žrtvama, kako je rekao, žele graditi budućnost.

Sarajevo, BiH – 16. maj 2020: Veliki broj građana, antifašista, okupio se danas u sarajevskom naselju Marijin-Dvor, pored zgrade Filozofskog fakulteta, na mjestu na kojem je ustaška vlast pod vodstvom Maksa Luburića u martu 1945. godine objesila 55 antifašista. ( Samır Jordamovıc – Anadolu Agency )

“Neka vjera radi svoje. Mi dižemo glas protiv onih koji su izmanipulirali vjeru i koji zapravo preko te mise žele unijeti nemir u BiH”, poručio je Đulić.

Zvonimir Nikolić, kolumnista iz Sarajeva, rođen u neposrednoj blizini mjesta održavanja protesta, rekao je kako je došao kako bi rekao “ne, povratku jednog režima”.

“Na mala vrata ulazi jedan režim koji je napravio strahovito zlo u Sarajevu za vrijeme Drugog svjetskog rata. Ne želim da dozvolim da se klasifikuje historija i da se slave zločinci”, rekao je Nikolić.

Smatra da ovako nešto nije trebalo Sarajevu i da je to uradila politika u Zagrebu.

Sarajevo, BiH – 16. maj 2020: Veliki broj građana, antifašista, okupio se danas u sarajevskom naselju Marijin-Dvor, pored zgrade Filozofskog fakulteta, na mjestu na kojem je ustaška vlast pod vodstvom Maksa Luburića u martu 1945. godine objesila 55 antifašista. ( Samır Jordamovıc – Anadolu Agency )

“Čim je hrvatski Sabor pokrovitelj ovoga, sve je jasno. Vjerovatno je Sarajevo jedan od rijetkih gradova u svijetu u kojem nije trebala da se dogodi ova misa iz prostog razloga jer je NDH ovdje napravila jedno takvo zlo u četiri godine”, podsjetio je Nikolić.

Antifašista Nijaz Skenderagić izjavio je da je današnji skup odgovor građanskog, civilizacijskog, antifašističkog i slobodarskog Sarajeva, kakvo je ono uvijek bilo u svojoj historiji, “onima koji žele u ovaj grad da donose neke poruke koje nisu dobre za narode koji su živjeli i žive na ovom prostoru”.

“I da zamolimo političare da se bave politikom, crkvene velikodostojnike da se bave religijom, a svi skupa da gradimo neku ljepšu i sretniju budućnost za nas i našu djecu. Ovaj opaki virus, rekao bih, nacionalizma, neofašizma je prije nekih 30-ak godina došao na ove prostore, uspio je da zavadi ove narode, da nam poprilično razori ovu divnu državu BiH i zato bi naša poruka bila: ako već nećete da nas pomognete, onda nas pustite da se mi sami borimo i gradimo našu državu”, poručio je Skenderagić.

Memo Kundurović je također jedan od učesnika skupa antifašista.

“Ovdje se nalazim kao jedan od hiljada Sarajlija koji smo došli da u miru i dostojanstveno damo podršku slobodarskom i antifašističkom Sarajevu, koje je oduvijek i tradicionalno bilo slobodarsko i antifašističko”, rekao je Kundurović.

Sarajevo, BiH – 16. maj 2020: Veliki broj građana, antifašista, okupio se danas u sarajevskom naselju Marijin-Dvor, pored zgrade Filozofskog fakulteta, na mjestu na kojem je ustaška vlast pod vodstvom Maksa Luburića u martu 1945. godine objesila 55 antifašista. ( Samır Jordamovıc – Anadolu Agency )

Zbivanja koja su se dogodila oko jugoslovensko-austrijske granice u maju 1945. godine, po okončanju Drugog svjetskog rata i sloma tadašnje paradržavne i pronacističke tvorevine Nezavisne države Hrvatske koja je obuhvatala i dio teritorija BiH, najčešće se nazivaju “blajburška tragedija”, “pokolj u Bleiburgu” ili “križni put hrvatskog naroda”.

Obilježavanje tih događaja organizuje se u znak sjećanja na bijeg nekoliko hiljada pripadnika profašističkih i pronacističkih pokreta sa područja tadašnje Jugoslavije, među kojima je najviše bilo ustaša i domobrana, a po nekim hitoričarima i četnika. Na austrijskoj granici savezničke snage su ih dočekale i vratile na teritorij Jugoslavije gdje su partizani dio njih strijeljali, dio se vratio na jugoslovenski teritorij među kojima su mnogi kasnije amnestirani.

Za vrijeme SFRJ nije bilo govora o poslijeratnim masakrima, a istrage o mjestima masovnih grobnica počele su krajem 1990-ih. Masovne grobnice u Teznu otkrivene su 1999. prilikom gradnje autoputa, Barbarin rov kod Hude jame 2009, te na lokacijama na hrvatsko-slovenskoj granici… U Hrvatskoj nije bilo sistematskih istraživanja, a konačan broj žrtava, koji se procjenjuje na nekoliko desetina hiljada, nije zvanično utvrđen.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa ‘GLEDAJ Hayat‘ na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE