PRVO SPORAZUM EU-A I SAD-A, PA ONDA BEOGRADA I PRIŠTINE

EU je sporazum koji je potpisan u Vašingtonu primila na znanje, ali ga nije prepoznala kao ”historijski”. Da li će konflikt Srbije i Kosova morati ipak da sačeka ”džentlmeski sporazum” EU-a i SAD-a da bi bio riješen?

Srbija, Kosovo i predsjednik SAD Donald Tramp stavili su u petak u Bijeloj kući svoje potpise na ono što Vašington vidi kao historijski sporazum o ”normalizaciji ekonomskih odnosa Srbije i Kosova”. Za Srbiju u pitanju je ”bilateralni sporazum sa SAD”, za Kosovo međudržavni sporazum sa Srbijom, a za EU je u pitanju ”dokument” za koji, eto, znaju da postoji.

Pored različitih interpretacija različitih papira koje su potpisale različite strane, ono što je jasno iz uvida u završne tekstove jeste da se ekonomski i politički pristup prepliću kroz skup raznorodnih tema od infrastrukturnih projekata, trgovine, energetike, religijskih sloboda, prava LGBT populacije do 5G mreža i odnosa sa Izraelom.

I dok specijalni izaslanik američke administracije Ričard Grenel ovakav sporazum opisuje kao ”rezultat drugačije vrste diplomatije američkog predsjednika Donalda Trampa”, sa druge strane Atlantika takav pristup vide kao jednostran i tipično ”privatni pristup” predsjednika Trampa zasnovan na trgovini u širem smislu te riječi.

”U pitanju je neobavezujući dokument koji najviše služi proglašenju nekog velikog i istorijskog uspjeha, kao što je sve istorijsko kod predsjednika Trampa. U dokument je ušlo sve što je moglo da koristi Trampovom cilju dva mjeseca prije izbora u SAD-u, a na šta su mogli da pristanu Srbija i Kosovo”, kaže član Savjeta za demokratizaciju politike iz Berlina Bodo Veber za DW.

USA will Sonderwirtschaftszone für Serbien und Kosovo (picture-alliance/AP Photo/E. Vucci)
Zvaniönici EU-a s “primili k znaju potpisivaje dokumenta između Beograda i Prištine u Vašingtonu”

Za razliku od trenutne američke adminsitracije, njemački analitičar smatra da se politički konflikt ne može riješiti ekonomskom normalizacijom, niti da može doći do ekonomske normalizacije bez riješenog odnosa među državama. Veber ukazuje na činjenicu, koje su svjesni i u EU kao i na Zapadnom Balkanu, a to je da zbog velikog uticaja SAD-a i predsjednika Trampa ni Kosovo ni Srbija nisu bili u prilici da odbiju proces koji organizuje Vašington, ali i da veliki dio dogovorenog u Bijeloj kući uopšte nema veze sa rješavanjem konflikta između Srbije i Kosova.

Brisel prima na znaje, ali ”ne vidi” istorijski sporazum

Na informacije o ”istorijskom događaju” u Vašingtonu, zvanični Brisel gotovo da nije ni reagovao.

Tek na insistiranje medija da EU, kao glavni posrednik u dijalogu Beograda i Prištine da svoju ocjenu dvodnevnih dešavaja, na najvišem političkom nivou u Bijeloj kući, oglasio se samo portparol šefa diplomatije EU, Peter Stano.

”Primili smo k znaju potpisivaje dokumenta između Beograda i Prištine u Bijeloj kući u Vašingtonu. Očekujemo da pozdravimo dvije strane koje će tokom vikenda i sljedeće nedjelje nastaviti rad na sveobuhvatnom sporazumu za normalizaciju odnosa između Srbije i Kosova na osnovu međunarodnog prava i evropskih kriterijuma”, poručio je Stano.

EU je i početkom godine pokazala rezrevu prema pismu o namjerama koje su u Vašingtonu potpisali predstavnici Beograda i Prištine, a koje se odnosi na normalizaciju avio, željezničkog i putnog saobraćaja. Nezvanično u Briselu kažu da više od papira i potpisa žele da vide i održivu implementaciju dogovorenog.

Belgien Europäische Kommission in Brüssel (picture-alliance/dpa/D. Kalker)
U pondjeljak (7. 09.) u Briselu se očekuje treća runda razgovora predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i kosovskog premijera Avdulaha Hotija

Istovremeno, Brisel naglašava da je cilj dijaloga koji se vodi pod okriljem EU-a rješavanje svih otvorenih pitanja između Srbije i Kosova, jednom zauvijek, kroz pravnoobavezujući sporazum.

  • Šta god Srbija i Kosovo rade sa drugim stranama, a služi kao podška dijalogu koji vodi EU i donosi opipljive i održive rezulate u normalizaciji, modernizaciji i na njihovom EU putu, je pozitivno za nas”, dodaje Stano.

Ono što je izgledao kao ”otvoreni sukob” na liniji SAD-EU, kada je proces normalizacije odnosa Beogrda i Prištine u pitanju, malo se sleglo početkom mandata specijalnog predstavnika EU Miroslava Lajčaka pri čemu su, bar u zvaničnim izjavama, Brisel i Vašington ”bliski partneri koji dijele iste ciljeve na Zapadnom Balkanu”.

Bodo Weber Politischer Analyst aus Berlin (privat)
Bodo Veber

  • Došlo je do poboljšane komunikacije, ali to je daleko od koordinacije”, ocjenjuje za DW Bodo Veber i dodaje: ”SAD su i dalje nastavile da gledaju svoj interes i ne mare mnogo za proces koji vodi EU koji je mnogo ozbiljniji po cilju, a to je konačni i sveobuhvatni pravnoobavezujući sporazum”, kaže Veber.

On ukazuje da se u Briselu i Vašingtonu ne vode čak ni paralelni procesi dijaloga Srbije i Kosova već da su u piatanju dva potpuno odvojena procesa i da oba imaju svojih manjakvosti.

  • EU se do sada pokazala da nije jedinstven akter i tako podriva sopstveni dijalog, dok je Trampova admistracija jedinstvena, ali vođena sopstvenim interesima, a ne interesima trajnog rješanja za Srbiju i Kosovo”, zaključuje njemački analitičar.

Čekajući ”džentlenski sporazum” EU-a i SAD-a

Odmah nakon Vašingtona delegacije Srbije i Kosova preselile su se direktno u Brisel gdje se u pondjeljak (7. 09.) očekuje treća runda razgovora predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i kosovskog premijera Avdulaha Hotija.

Ovog puta preko puta stola umjesto Ričarda Grenela i Donalda Trampa naći će se Miroslav Lajčak i Žosep Borel, šefa diplomatije EU-a.

Kosovo Serbien l Alltag in Mitrovica – Fassadenbemalung mit nationalistischen Symbolen (DW/J. Djukic-Pejic)
EU očekuje da grupe srpskih i kosovskih eksperata već tokom ovog vikenda finaliziraju pitanja nestalih i raseljenih

Od kada je ponovo pokrenut dijalog Beograda i Prištine u julu 2020. godine, nakon 20 mjeseci blokade, u Briselu je insistirano na novom dinamizmu i postizanju konačnog sporazuma o normlizaciji odnosa u roku od ”nekoliko mjeseci, a ne godina”.

Mnogi bi se složili da je to je izuzetno optimističan pristup kada se uzme u obzir dosadašnji staž briselskih pregovora od skoro 10 godina.

Šta je tačno taktika EU-a

Konkretno, EU očekuje da grupe srpskih i kosovskih eksperata već tokom ovog vikenda finaliziraju pitanja nestalih i raseljenih lica kao i ekonomske odnose dvije strane kako bi Vučić i Hoti u ponrdjeljak otvorili poglavlja o položaju etničkih manjina, međusobnim finansijskim potraživanjiima i imovini. Teme su bitne, a razlike velike, pa se mnogi sa pravom pitaju da li je tako nešto moguće završiti na valjn način i šta je tačno taktika EU-a.

  • Ja ne vjerujem da je neko preko ljeta uspio da riješi bilo ekonomske teme, bilo pitanje nestalih. Nažalsot, ono što vidimo je opet osnovna netransparentnost u pregovorima. Ako je ovo zaista resetovanje pregovora o sveobuhvatnom rješenju onda ja ne umijem da prepoznam kakav je sad to pristup EU-a u pregovorima”, navodi Veber.

Većina poznavaoca procesa Briselskog dijaloga blokadu u pregovorima stavljala je na račun dosadašnje šefice EU diplomatije Federike Mogerini, upravo zbog netransparentnog vođenja dijaloga. Sa novom postavkom na čelu EU-a u 2020. došlo je do novog entuzijazma, dinamizma i posvećenosti Brisela dijalogu Beograda i Prištine, ali su ostali i stari problemi zatvorenog procesa, oprečnih izjava i međusobnih optužbi predstavnika Srbije i Kosova.

Izbori u SAD-u

Analitičari ukazuju na to da prve rezultate i ozbiljan i konzistentan rad na obnovljenom dijalogu Beograda i Prištine ne bi trebalo da očekujemo bar do novembarskih izbora u SAD-u koji će u mnogome odrediti buduće odnose Brisela i Vašintona pa i pogledu dalje normalizacije odnosa Srbije i Kosova.

  • Kakav god da je novi pristup i koncept gospodina Lajčaka i Borela, ako ga ima, on je trenutno zaleđen dok se ne vide rezultati izbora u SAD-u. Ako Bajden pobijedi vratićemo se na staru liniju gdje je EU u vodećoj ulozi, sa jakom ulogom Njemačke i podrškom SAD-a. Ako ostane Trampova adminstracija, onda možda dođe i do promjene američke motivacije, koja je sada rukovođena isklučivo izborima, i ”džentlmeskog sporazuma” o nekoj vrsti podjele rada u ovom procesu”, predviđa Bodo Veber.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa ‘GLEDAJ Hayat‘ na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE

NISTE NI SVJESNI KOLIKO VAM MOŽE POMOĆI ULJE OD LANA

0
Kao posljedica hladnoće koja je došla, koža i kosa nam postaju suhe, a to zna biti jako neprijatno. Pomoć možete potražiti u prirodnim proizvodima i uljima.