PSI SVE UČESTALIJE NAPADAJU GRAĐANE, O OVOJ TEMI PRIČALI SMO SA KINOLOGOM ŠUTOM: ODGOVORNOST ZA NAPADE JE NA VLASNICIMA

Slučaj od prije 2 dana kada su ženu izgrizli psi i nanijeli joj povrede zabrinuo je bosanskohercegovačku javnost. Nakon nemilog događaja, vlasnica je uhapšena a psi zbrinuti.

O načinima kako treba postupati prema psima, za emisiju “Otvoreni studio” govorio je kinolog Nedim Šuta.

On smatra da se ovaj slučaj nikako nije mogao izbjeći, iz razloga jer je to jedna Pandorina kutija, koja se stalno zatvara i ne dozvoljavaju joj da se otvori.

  • Ovo je nešto na što sam prije tri godine upozoravao da će se desiti i ukoliko se sada ne poduzmu prave mjere, toga će biti još više. To je nešto što je neminovno, upravo zbog nemogućnosti percepcije šta znači pas u jednoj ekološkoj niši koju dijeli sa ljudima. Pojava stavljanja psa u kontekst čovjeka nije dobra, jer u prvom redu oduzimate psu fiziološke potrebe, podstičete devijaciju u ponašanju. Kontrola je jako bitna i psi vole kontrolu. Majka kada odgaja štence, kontroliše ih tako što ih gricka po vratu, i ogrlica nije bezveze smišljena od strane nekih stručnjaka još odavno. Ako pustite psa, vi ste njemu rekli da ide loviti.

Komentirao je svakodnevne situacije koje se dešavaju kada nepoznati ljudi prilaze psu, a vlasnik kaže da “neće ništa”.

Šuta smatra da to uopšte nije pouzdano. To su neočekivane situacije za pse. To se naziva revolt ili impuls, a imaju ih i psi.
U urbanoj sredini jako je česta pojava reaktivnih pasa koje vlasnici ne mogu prepoznati i smatraju to kao strahom, a u biti reaktivnost kod psa uvijek vodi ka agresivnošću.

  • Samopouzdana jedinka, kao kod ljudi. Kada imate svoj karakter, kada ste samopouzdani, neće vam smetati lajanje malih oko vas. Tako je i sa psima. Mali pas će prije ujesti nego veliki, jer u čoporu nije toliko dominantan kao jedan veliki.

Genetiku ponašanja nikada ne možete izbjeći, dodaje Šuta.

Ono što smo dobili naslijeđivanjem od svojih roditelja, tako i psi dobivaju od svojih. Zato postoje provjere tih standarda i stručne osobe koje se obrazuju na tom principu.

  • Apsolutno da je socijalizacija, odnosno odgoj 60 posto, ali uvijek imamo onih 40 posto što je genetika. Od gena ne možemo pobjeći. Upravo taj mehanizam suživota, gdje je od primitivnog pretka vuka nastao pas koji se i dan danas razlikuje samo 0.2 mitohondrijalne DNK, to je jako malo. Danas imamo preko 400 pasmina. Ako poredimo chihuahu i vuka, morfološki se jako razlikuju, ali su unutra isti. Mi ne možemo bez pasa, koliko god neko volio ili ne volio. To je vrsta koja je stoljećima pratila čovjeka i podijelila ekološku nišu. Poenta je, dobro je imati kućne ljubimce.

Naš gost je komentirao i činjenicu da je imati psa danas postao trend. Mnogi, naime, nabave psa prije nego nauče išta o njemu.

  • Mi smo navikli da se provlačimo. Mi ne grebemo ispod površine. Uzimamo šta nam se servira sa društvenih mreža, bez da se pripremimo na ono šta nas očekuje. Znanja itekako fali, čak i želje da se nauči. Ja često budem razočaran koliko ljudi malo znaju. Pokušavam vidjeti koji je psihološki profil osobe, procijeniti da li osoba želi psa jer je to trend. Suštinski način brige o životinji će reći kakva je to osoba. Način postojanja empatije. Postoje ljudi koji samo žele da se uslikaju sa psom, objave na instagram i onda oni završe na ulici. Postoje ljudi koji zaista osjećaju tu neku vezu – pojašnjava on.

Pitanje jesu li krivi vlasnici ili psi ne treba postavljati, jer je na ljudima odgovornost, a nije na psima. Čovjek je obdaren razumom i na nama je da razmišljamo kao svjesna bića, smatra Šuta.

Zakoni su napravljeni bez mogućnosti da se implementiraju, ističe on.

  • Naši azili izgledaju kao koncentracioni logori, bez adekvatnih osoba koje će voditi monitoring. Brojnost populacije uličnih pasa raste, iako je Dog’s trust uradio super strategiju koja je donekle smanjila populaciju, ali ona i dalje raste.

Psi koji nemaju vlasnike su nažalost prepušteni sami sebi. To je ono što se mora napraviti, smatra naš gost. BiH ako želi postati članica EU mora to riješiti u kratkom vremenskom periodu.

  • Najveća je odgovornost na ljudima koji ne čitaju. Ljudi ne žele čitati, usvajati znanje, educirati se. Super je imati životinju, ali moraju se educirati. Što se tiče uličnih pasa, za njih je odgovorna država.

Što se tiče stajališta struke, najispravnija bi bila procjena pasa koji su izgrizli ženu u Sarajevu, provjera da li se radi o reaktivnosti, šta je bio okidač i da li postoje devijacione forme u ponašanju.

  • Mora postojati razlog zašto se to desilo. Ni jedan pas neće napasti bez razloga. Kada pustite psa dali ste mu informaciju da lovi. Koji su bili uslovi zbog kojih su psi napali, to se mora ispitati. Najlakše je riješiti to po kratkom postupku to eutanazirati i uraditi kako zakon nalaže, ali šta će biti sa novim slučajevima. Bit će ovoga još, a ne možemo sve ubijati tek tako.

(Nermina Hasić)

Video pogledajte i OVDJE.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa ‘GLEDAJ Hayat‘ na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE

HRANA KOJOM SE DJECA GUŠE

0
Ostale namirnice koje mogu predstavljati opasnost od gušenja su kokice, bijeli hljeb, krekeri ili kolači od riže.