PUNO JE NEDOUMICA OKO KORONAVIRUSA: PROF. DR. KARAMEHIĆ KAŽE DA ZABRINJAVA ŠTO PREBOLJELI GUBE ANTITIJELA

Puno je nedoumica oko koronavirusa. Ne zna se je li oslabio, jesu li preboljeli zaštićeni ili ne od ponovne zaraze, hoće li mutirati, šta čeka region u narednom periodu, kako se pripremiti za drugi val kojeg stručnjaci najavljuju za jesen.

Za povećan broj zaraženih u prethodnom periodu odgovorni su krizni štabovi koji su, kaže prof. dr. Jasenko Karamehić, imunolog, požurili sa ukidanjem mjera.

  • Ukinute su mjere na granicama, pa smo imali nekoliko slučajeva zaraze koji su uvezeni iz drugih zemalja. Imali smo situaciju da je ulazio i izlazio iz zemlje kako je ko htio. S druge strane, građani su ukidanje mjera dočekali kao da je kraj epidemije ne želeći shvatiti kako je virus sve vrijeme među nama. Ulice, kafići, vozila javnog gradskog prijevoza puni su ljudi, niko ne nosi maske, niko ne drži distancu. U prva dva mjeseca epidemije uradili smo odličan posao. Svjestan sam da ne možemo biti hermetički zatvoreni zbog disciplina koje život znače, prije svega mislim na ekonomiju, ali i dalje smatram da je mjere trebalo postepeno ukidati – kaže Karamehić, piše Faktor.

Nisam za “švedski model”, otpisali su starije

Na pitanje šta čeka region u narednom periodu, Karamehić odgovara da bez obzira na to što se radi o malim zemljama, nemoguće je izolovati se od ostatka svijeta.

  • Radim kao profesor u jugoistočnoj Aziji, imam porodicu na Tajlandu i u Bangkoku i vrlo često sam prisutan u Kini, Južnoj Koreji, Singapuru. To je oko 10.000 kilometara od nas i to je fizički jako daleko. Međutim, virus je nakon mjesec sa tog područja došao u Evropu. Hoću da kažem da bez obzira na to koliko smo udaljeni i kolika smo zemlja, ne možemo se potpuno izolovati. Slovenija je povukla odlične poteze, ali i Hrvatska, pa su time jednim dijelom i nas spasili od prekomjerne zaraze. Važno je kako će se zemlje organizirati i na osnovu toga izboriti sa virusom i u narednom periodu.

Kao dugogodišnji imunolog, iza kojeg je 40 godina staža, nije kaže, za “švedski model” kontrole širenja epidemije.

  • Jako se dobro razumijem i involviran sam u ovo šta nam se dešava. Čak sam i Kinezima bio savjetnik na početku pandemije jer cijene moje iskustvo i naučni rad. Sve je zasnovano na imunologiji, od vakcine, serološke dijagnostike na antitijelima, do toga da svi lijekovi koji budu pronađeni moraju se odraziti na neke imunološke dijelove u našem i organizmu virusa. Zašto nisam za “švedski model”? Smrtnost od koronavirusa sada je u svijetu između dva i tri posto. To je na osam miliona zaraženih ljudi, negdje oko pola miliona smrtnih ishoda. Ako se dozvoli da se virusom zarazi 60 ili 70 posto stanovništva jedne zemlje, kako bi stvorili antitijela, u tom slučaju smrtnost će biti daleko veća. U svijetu bi tada bilo milijardu zaraženih, a oko 20 miliona umrlih jer neće se samo zaraziti zdrave osobe sa dobrim imunološkim sistemom, nego i hronični bolesnici, a za veliki broj njih koronavirus bio bi koban. Isto tako u riziku su i mala djeca do tri-četiri godine koja nemaju izgrađen imunitet. Krajni rezultat ne bi bila smrtnost dva ili tri posto, nego pet-šest do deset posto. Na milijardu stanovnika deset posto je 100 miliona. Švedska je jednostavno ovakvim ponašanjem otpisala starije ljude.

Osvrnuo se i na rezultate istraživanja koja su pokazala da osobe koje su bile zaražene koronavirusom vrlo brzo gube antitijela nakon čega ponovno postaju podložni zarazi.

  • Virus je novi i još velika enigma za naučnike. Imamo određena saznanja – kako se prenosi, kakva mu je struktura i genom, ali nemamo još dovoljno imunoloških saznanja o njemu – koliko je virulentan, znači koliko je jak antigen, koliko je opasan, koliko inicira stvaranje prirodnih antitijela u organizmu, šta bi bio odgovor antigen – antitijelo na kome se baziraju vakcine i lijekovi. Antitijela se ne stvaraju samo usljed primarnih i sekundarnih imunodeficijencija, ali to je zanemariv broj ljudi u svijetu. Međutim, mi smo u pandemiji, jako puno ljudi je oboljelo, a oni koji su imali zarazu, brzo gube antitijela koja bi trebala štititi od ponovne zaraze. Kod SARS-a, koji je rođak COVID-19, imunitet traje od dvije do četiri godine. Nažalost, rezultati ovih istraživanja potvrđuju moja strahovanja da je ovaj virus specifičan u odnosu na sve ostale iz porodice koronavirusa. Rekao bih da se ponaša van svih pravila imunologije.

Iako će možda druga buduća istraživanja potvrditi suprotno, Karamehić kaže kako će se ovo sigurno odraziti na pronalazak efikasne vakcine.

  • Na imunologiju utječe sve, od kontinetna gdje živite, rase kojoj pripadate, načina života… Nije ista borba koja se vodi sa virusom u Evropi, sjevernoj Americi ili Aziji. Sve ima svoje specifičnosti, pa će i vakcina biti regionalna ili subregionalna. Dakle, vakcina koja bude djelovala u Kini, neće svoju efikasnost pokazati među evropskim stanovništvom, u sjevernoj Americi, Africi… Bit će 10, 20, 50, 100 tipova vakcina koje se neće samo jednokratno davati, nego u više navrata kako bi se organizam stalno senzibilizirao.

Na terenu su crno-bijela saznanja

Dodaje da nema egzaktnih naučnih podataka da je virus oslabio ili mutirao.

  • Za nas bi najbolje bilo da je oslabio ili mutirao, ali treba znati da svaka mutacija ne znači slabljenje virusa. On tada može i ojačati. Imamo izjavu direktora bolnice u Novom Pazaru koji je otkrio da imaju 20 zaraženih ljekara i 40 medicinskih sestara i da neki od njih imaju vrlo tešku kliničku sliku. On misli da je virus mutirao i time postao jači. Na terenu su dakle, crno-bijela saznanja jer neki stručnjaci tvrde da je oslabio, dok drugi kažu suprotno.

Dok mnogi najavljuju drugi val najesen, Karamehić kaže kako prvi val nikada nije prestao i da se ne zna kada će se to desiti.

Na pitanje kako imunološki sistem pripremiti za hladnije mjesece, odgovara da ga je nemoguće izgraditi preko noći, za sedam ili mjesec dana.

  • Prije svega moramo naučiti živjeti sa ovim virusom, što podrazumijeva pridržavanje aktuelnih mjera distance, nošenja maske, adekvatne lične higijene. S druge strane, dobar imunološki sistem gradi se tokom cijelog života, no dobro bi bilo znati da je garant kvalitetnog odbrambenog mehanizma u organizmu – zdrav način života koji podrazumijeva – osam sati spavanja, osam sati rada i osam sati aktivnosti. To znači da su dovoljno kvalitetnog sna, uravnotežena prehrana i fizička aktivnosti garant dobrog imuniteta – zaključio je Karamehić.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa ‘GLEDAJ Hayat‘ na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE

PROČITAJTE KOLIKO ČESTO TREBA KUPATI PSA

0
Jedna od najvećih nedoumica koje muče nove vlasnike pasa je 'koliko često bi trebalo da kupam svog psa?'.