RADI POLITIČKIH NESLAGANJA BIH GODIŠNJE GUBILA 100 MILIONA KM OD EU ZA RAZVOJ POLJOPRIVREDE

Početak ovogodišnje proljetne sjetve, iako protječe u povoljnim vremenskim uvjetima, sa sobom nosi stare izazove i probleme s kojima domaći poljoprivrednici dugi nizu godina pokušavaju izaći nakraj, no, zbog nedovoljne svijesti o važnosti domaće proizvodnje hrane u tomu nemaju dovoljnan nivo podrške.

Iako su iznosi poticaja na svim nivoima rasli u proteklom periodu, domaće poljoprivrednike i dalje brine izostanak mjera poput “plavog dizela”, ali i nastavak rasta cijena repromaterijala i sjemena kojih BiH jednostavno nema dovoljno te ih je prisiljena uvoziti. Tome svakako treba dodati i činjenicu da uslijed dugogodišnje nemogućnosti postizanja dogovora BiH već poprilično kasni za zemljama okruženja kada je riječ o korištenju sredstava iz najvećeg evropskog fonda za poljoprivredu.

Predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH Nedžad Bićo u razgovoru za Večernji list ističe kako BiH u godinama koje su iza nas nije ispunjavala preduvjete za korištenje novca iz IPARD-a, a procjene su kako smo zbog toga posljednjih 15 godina gubili 100 miliona maraka na godišnjem niovu. Bićo ističe kako bi u suprotnom bh. selo dobilo prijeko potreban finansijski input koji bi imao značajnu podršku u razvoju kapaciteta kojima bi postalo konkurentnije, a produkcija domaće hrane podignula na viši nivo. Također, podsjeća i kako je BiH prije rata mogla zadovoljavati čak 80 posto potreba za prehranom te se pita zašto se kapaciteti, koji očito postoje, konačno ne stave u funkciju održivog razvoja. Tada bi poljoprivrednici bili u mnogo boljoj poziciji, veći broj ljudi bi se bavio ovom vrstom djelatnosti, a posljedično bismo došli u situaciju da BiH uvozi znatno manje proizvoda koji bez problema mogu uspijevati u bh. podneblju. Sve navedeno, ističe Bićo, traži sistemski pristup na svim nivoima, a sredstva Evropske unije u tom bi smislu bila iznimno korisna.

Inače, nedavno je predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH u razgovoru za Fenu govorio o proljetnoj sjetvi te je objasnio da je dosta parcela već uzorano, pripremljeno za glavnu sjetvu, a sjemenskog materijala i gnojiva ima dovoljno. Cijene su, kako je kazao, na razini prošlogodišnjih i još su visoke.

– Isplaćeni su poticaji za prošlu godinu. Program poticaja za ovu kalendarsku godinu je završen. Do kantona je da počnu s obračunima – kazao je Bićo.

Ilustracija

No, upozorio je i kako je u Bosni i Hercegovini vrlo nekonkurentna, odnosno skupa proizvodnja, a zbog toga su skupi i finalni proizvodi. U odnosu na to, uvozni proizvodi mnogo su jeftiniji, premda po kvaliteti nisu na istoj razini s domaćim proizvodima.

– Kod nas su još mala izdvajanja za poljoprivredu, nije zaštićeno tržište, općenito, poljoprivrednik nije zaštićen- kazao je.

Kada je riječ o mogućnostima koje stoje pred BiH, u ovom se trenutku, podsjećamo, realizira mehanizam pretpristupne pomoći EU-a za ruralni razvoj (IPARD III) za period od 2021. do 2027., a u okviru kojega je za programe dodijeljeno 990 miliona eura sredstava EU-a. Međutim, ukupni iznos potrošen na projekte finansirane u okviru IPARD-a bit će veći jer i svaka zemlja korisnica doprinosi ukupnoj potpori u okviru IPARD-a kroz nacionalne doprinose. Osim toga, za mnoge od mjera i sami primatelji moraju finansirati dio troškova projekata. No, za razliku od Albanije, Crne Gore, Sjeverne Makedonije, Srbije i Turske, koje koriste ovaj mehanizam, BiH još uvijek nije dio ove uspješne priče. Razlog je činjenica da nije ustrojena potrebna arhitektura, odnosno institucionalno okruženje kako bi se navedena sredstva mogla koristiti, no nove vlasti na svim nivoima ozbiljno su krenule u proces ispunjavanja preduvjeta. Ciljevi programa EU-a su povećanje konkurentnosti poljoprivredno-prehrambenog sektora, njegovo postupno usklađivanje sa standardima EU-a (sigurnost hrane, veterinarska i fitosanitarna politika) te poboljšanje efikasnosti i održivosti proizvodnje na poljoprivrednim gazdinstvima. To će omogućiti bolji odgovor na društvena očekivanja u pogledu sigurne, hranjive i održive hrane. Također, namjera je olakšati poslovni razvoj, rast i zapošljavanje u ruralnim područjima, poboljšanje položaja poljoprivrednika u vrijednosnom lancu i privlačenje mladih u poljoprivredu, kao i doprinošenje ublažavanju klimatskih promjena i prilagođavanju njima te poticanje održivog upravljanja prirodnim resursima i doprinošenje zaštiti okoliša.

(Večernji.ba)

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa 'GLEDAJ Hayat' na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE

STRUČNJACI IZ SRBIJE O DODIKOVOM SKUPU: NI BLIZU 50.000, NEMORALNO I...

0
Arhiv javnih skupova, internet stranica koja se bavi analizom javnih okupljanja u Srbiji, ali i u svijetu, izrazio je zaprepaštenje procjenom broja učesnika skupa koji je održan jučer u Banjoj Luci, a koju je objavio MUP bh. entiteta RS.