RADNICI U BIH ZASLUŽUJU PUNO BOLJE OD ONOGA ŠTO IMAJU, SVUGDJE VANI SE VIDI NJIHOVA KVALITETA

Branimir Muidža, predsjednik Upravnog odbora Vijeća stranih investitora u BiH smatra da radnici u BiH dijele sudbinu i ostalih građana zemlje.

  • Vrlo su vrijedni i sigurno zaslužuju puno bolje od onoga što imaju. Sigurno da je najveći broj u nezavidnoj situaciji jer iz visokih bruto primanja, kada se država namiri njima ostane nisko neto primanje sa kojim uglavnom ili nisu zadovoljni jer ne može pokriti njihove osnovne potrebe za životnim standardom. Zato i ne čudi da ovoliko ljudi napušta BiH u potrazi zaboljim standardom i boljim životom. Međutim, treba reći da u BiH postoji sve više kompanija koje adekvatno plaćaju i nagrađuju svoje uposlenike. Jedno bez drugog ne ide. Treba omogućiti radnicima jako dobra, stimulativna primanja, treba im omogućiti da se razvijaju, da imaju mogućnost napredovanja koje će ovisiti isključivo o njihovim kompetencijama i trudu, a ne o stranačkoj pripadnosti. Mi smo sigurni jedan jako dobar genetski kapacitet jer svaki naš radnik se itekako dobro snađe u dobro uređenom sustavu i jako dobro i kvalitetno radi.

Navodi za FTV da danas, u doba četvrte industrije revolucije, praktički ne postoje granice.

  • Svaka država želi unaprijediti izravna strana ulaganja, svoju ekonomiji, želi biti što otvorenija jer na taj način najviše potiče svoju ekonomiju, potiče rast, razvoj i zapošljavanje. U svakom slučaju, BiH kao mala sa svojih 3,5 – 4 miliona stanovnika, sigurno ekonomski nije toliko jaka i razvijena da bi mogla konkurirati velikim ekonomskim silama kao što su, s jedne strane firme koje dolaze iz EU, a sa druge strane imate jako veliki prodor kineskih i ostalih kompanija i mislim da je regionalno povezivanje jedno od mogućih rješenja kako bi naše kompanije ipak uhvatile korak s ostalim uspješnim kompanijama. Danas smo na tržištu svjedoci da svako od nas kupuje proizvode koji su kvalitetni, a isto tako se gleda i odnos cijena i kvalitete.

Muidža za FTV pojašnjava da se zemlje takmiče da privuku što veći broj ulagača i u tom smislu Srbija je regionalni lider.

  • Srbija, osim nekih standardnih zakonskih rješenja, potiče svaku stranu investiciju, daje dodatni stimulans za otvorenje svakog novog radnog mjesta, smanjuje poreze, smanjuje doprinose. To je ono što se u BiH ne radi i zato nije ni čudo da Srbija ipak privlači puno veću razinu izravnih stranih ulaganja nego ostale zemlje u regiji. Mi smo u BiH na razini između 200 i 400 miliona eura izravnih stranih ulaganja godišnje.

Na pitanje koliko je teško voditi biznis u BiH, u odnosu na Hrvatsku, odgovara:

  • Kada se pojavila ova nesretna pandemija prošle godine, u BiH je komunicirano prema javnosti da ćemo se prvo baviti pandemijom, pa tek onda ekonomijom i u tom smislu smo svi mi dobili poruku da se snađemo kako znamo i umijemo. Tu su poruku dobili i naši građani i to je ono što nije bila dobra poruka, pogotovo nije dobro krizno komuniciranje na početku neke krize. U Hrvatskoj se puno prije potaknuo dijalog između vlade i realnog sektora i to je izrodilo neka konkretna rješenja i time se kriza donekle ublažila. Ipak, u BiH sam prepoznao nekoliko itekako dobrih primjera. Jedan od njih je smanjenje cijene električne energije, koje je konačno došlo nakon dvije godine izrazitog rasta. Dobro je i da se nastavlja s infrastrukturnim investicijama, jer u okolnostima kada fali domaćeg kapitala, kada pada promet privatnih kompanija, onda država treba uskočiti upravo s takvim investicijama kako bi nadomjestila taj pad i kako bi se što veći broj građana upravo tamo i zaposlio.

Muidža navodi da u BiH prosječno za bilo kakav priključak ili dozvolu treba 180 dana.

  • Kada investitor zna za to on se jednostavno okrene za 180 stupnjeva i svoja ulaganja usmjerava u neku drugu zemlju. Mi u Vijeću stranih investitora malo se i čudimo jer danas se u BiH puno priča o non paperu, dakle o nekom dokumentu za kojeg se ne zna ni tko je autor, ni koje su namjere, a mi sa druge strane godišnje izdajemo ne papir, nego cijelu bijelu knjigu preporuka stranih ulagača kako da se unaprijedi poslovni ambijent. Za nekoliko tjedana ćemo izdati novo izdanje te bijele knjige i nevjerojatno je da se ne uzme to kao neka polazna osnova, kao dokument koji bi služio svima kako da se unaprijedi poslovni ambijent.

O digitalnim nomadima u BiH kaže da se još uvijek ne zna točan broj koliko ih je.

  • Čak ako bi doslovno čitali zakon, ako neko dođe recimo kao turista u BiH, on u biti i ne smio obavljati nekakvu djelatnost ovdje bez da se prijavi. Mi još uvijek imamo tu prostor da privučemo te digitalne nomade, a danas kada je svijet praktički bez granica, kada vam treba samo dobra internet veza i s lijepim životnim prostorom, kakvog ipak imamo u BiH, s jeftinom hranom, s puno toga što nam je turistički vrlo atraktivno u državi, svakako možemo privući jako veliki broj digitalnih nomada koji bi radili jako veliki marketing našoj zemlji jer pozitivno brendiranje zemlje itekako je važno kako bi se i vani prepoznali kao jedna dobra, poželjna destinacija. Potrebno je smanjiti birokraciju, potrebno je da imamo puno efikasniji javni sektor.
  • U okolnostima kada nema dovoljno domaćeg kapitala, strana izravna ulaganja su najbolja moguća mjera, mehanizam i alat kako da se privuče ekonomija, kako da se privuče kapital koji će rezultirati prije svega s novim radnim mjestima, s novom tehnologijom i onda ćemo imati puno sretnije radnike, s puno boljim primanjima i životnim standardima – pojasnio je Muidža.

O dugoročnom zaduživanju kaže da ono nije problem ako se usmjeri u nešto što će stvoriti neku novu vrijednost, te da je nevjerojatna činjenica da Komisija za vrijednosne papire Federacije ne radi duže od godinu dana, prenosi vecernji.ba.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa ‘GLEDAJ Hayat‘ na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE