RASIM MURATOVIĆ: NUŽNO JE PRIVESTI HILJADE IZVRŠILACA GENOCIDA, NA POTEZU SU SUD I TUŽILAŠTVO BIH

Rasim Muratović je prije dva dana izabran za direktora Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu, za mandatni period 2020-2024. godina.

Muratović je rođen u Olovu, a autor je brojnih knjiga i radova. U intervjuu za Preporod.info govori o planovima u predstojećem četverogodišnjem mandatu, kazavši da ciljeva ima puno, te kako će neki od njih biti jačanje naučno-istraživačke djelatnosti kao najvažnijeg segmenta rada Instituta. Osvrnuo se i na odavanje počasti zločincu Momčilu Krajišniku u Narodnoj skupštini RS, a posebno na slučaj Višković.

Gospodine Muratović, izabrani ste za direktora Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti. Prvo da Vam čestitamo na ovom izboru, a onda nam kažite koji će biti Vaš ciljevi u radu, otkrijete neke planove i kažite zašto je važno postojanje ovog instituta?

Hvala na čestitkama. Ciljeva ima puno i planova također. Ljudi planiraju, ali Bog određuje. Ali, evo da spomenem samo neke od njih a to su jačanje naučno-istraživačke djelatnosti kao najvažnijeg segmenta rada Instituta i jačanje rada na kadrovskom, tehničkom i materijalnom segmentu rada. Prioritet će nam biti i timski rad, što podrazumijeva uključivanje što većeg broja uposlenika u projekte i radne procese. Želim iz svakoga izvući ono pozitivno i ono najbolje. Vrijeme koje dolazi je vrijeme, prije svega, timskog rada. Naravno, tu je i individualni rad, ali uklopljen u interese kolektiva.

Zalagat ću se da svi uposlenici budu marljivi, ambiciozni, skromni, obrazovni, potaknuti i potpomognuti. Mi smo duboko zagazili u 21. stoljeće, u nauci više nema “hodajućih institucija”. Želim da svi uposlenici Instituta budu bolji od mene u svakom smislu i da imaju potpunu autonomiju u naučnom radu.

Svakodnevno smo svjedoci uvreda žrtvama genocida, negiranju zločina…Na zadnjoj sjednici Narode skupštine RS minutom šutnje odata je počast zločincu Momčilu Krajišniku. Kako Vi na to gledate? Zašto izostaju reakcije nadležnih u Bosni i Hercegovini kada je riječ o ovakvim nastupima?

Poduhvat razaranja Bosne je dugog trajanja. Ubice i razaratelji sada prikazuje sebe kao graditelje, a oni koji su poubijani i protjerani nastoje se prikazati kao ubice i razaratelji. U konkretnom primjeru, radi se o inverziji kojom se laž nastoji nametnuti kao istina, a zlo se prikazuje kao dobro. Ideološki objašnjavano zlo prikazuje se kao dobro. Ideološko zlo karakteriše se time da akteri čine zlo, smatrajući da rade dobro.

Zlo uživa najbolje kada ispred njega stoji ideal. Nacisti su nošeni idejom i ambicijama o formiranju jednog boljeg i pravednijeg društva, a SS divizije su smatrale sebe moralnom elitom. Srpski nacionalisti nošeni su idejom o “Velikoj Srbiji” i osveti Kosova, a u toj ideji Srbi su sebe smatrali nebeskim i odabranim narodom. Zlo počinjeno u to ime tumači se kao dobro. Otuda, po tom receptu, odati počast presuđenom ratnom zločincu Momčilu Krajišniku, i to u institucijama sistema, kojeg čine i stvarne žrtve i potomci žrtava, znači afirmacija ideološki zamišljenog dobra – čitaj zla. Najbolji lijek protiv toga je prezir.

Nakon što je u javnosti procurio iskaz zaštićenog svjedoka, koji aktuelnog premijera bh. entiteta RS Radovana Viškovića optužuje za učešće u premještanju tijela ubijenih Srebreničana iz masovnih grobnica, iz Centra za istraživanje ratnih zločina RS prijete da će objaviti njegovo ime. Kako gledate na sve ovo?

I bez “curenja”” iskaza zaštićenog svjedoka postoje podebeli dosjei za oko 25.000 pripadnika VRS i policije te genocidne tvorevine u kojima su dokumentovani svi zločini počinjeni na području sigurne zone UN-a Srebrenica. Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) procesuirao je samo mali broj aktera. Sada je na domaćem pravosuđu, prije svega Tužilaštvu Bosne i Hercegovine, da procesuira sve one, pa i Viškovića kao oficira za saobraćaj u Glavnom štabu Vojske RS, koji su učestvovali u zločinu genocida u Srebrenici.

To što se pravi drama oko zaštićenog svjedoka, to je samo zamagljivanje suštine stvari. A suština stvari je da su počinjeni konkretni zločini, zločini koji su dobili sudski biljeg genocida, da se zna ko su žrtve, a ko zločinci. Stvari samo treba postaviti na svoje mjesto, odnosno, privesti sudu pravde hiljade izvršilaca genocida.

Institut postoji 25 godina. Koliki je njegov doprinos otkrivanju istine o tome šta se desilo u Bosni i Hercegovini 1992-1995, posebno kada je riječ o Srebrenici?

Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu je utemeljen 4. septembra 1992. godine. Prolazeći razne faze razvoja i prestrukturiranja, pod povoljnim i manje povoljnim okolnostima, čuvajući civilizacijske standard u najtežim uslovima u kojima se našla bilo koja evropska naučno – istraživačka institucija u novije vrijeme, Institut je tokom svog djelovanja od osnivanja do danas snažno doprinio ukupnom razvoju naučne misli u Bosni i Hercegovini. Naravno da je poseban fokus bio na Srebrenici, ali naši istraživači su istraživali zločine počinjene od Nevesinja do Prijedora.

Raspolažete arhivskom građom brojnih dokumenata, čak i samih izjava žrtava svjedoka. No, nikada ni jedan takav dokument “nije procurio u javnosti” kao što iz Centra za istraživanje zločina RS prijete, iako su ti iskazi od velike važnosti. Možete li nam reći zašto se ti dokumenti toliko čuvaju? Šta kriju, i zašto ne bi bilo dobro da se objelodane iskazi svjedoka koji su zaštićeni?

Već sam rekao da se vezano za “curenje podataka”” radi o zamagljivanju suštine stvari. Svaki dokument koji govori o ratnom zločinu je važan, a posebno je važan svaki svjedok događaja. Ukoliko se radi o zaštićenom svjedoku, onda tu ima propisana procedura oko davanja izjava i naravno, zaštite takvih svjedoka.

Šta očekujete od Haaga kada je riječ o premještanju Radovana Karadžića u neki od zatvora? Gdje bi po vašem mišljenju to moglo biti, u koju zemlju? Početkom iduće godine će i presuda Ratku Mladiću. Koliko je važno dokazati da je genocid bio i u drugim mjestima, ne samo u Srebrenici, kao i o tome ko ga je počinio, odnosno ko stoji iza toga?

Najvažnije je da je ratni zločinac Radovan Karadžić pravosnažno osuđen na doživotnu robiju. Ovdje želim istaći veliki značaj rada Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju od njegovog osnivanja 25. maja 1993. godine do danas (kada on djeluje kao Rezidualni mehanizam). A to gdje će ratni zločinac Karadžić služiti doživotnu robiju manje je važno, ali nije i nevažno. Drugačiji su zatvori u Južnoj Americi u odnosu na zatvore u Skandinaviji, na primjer. Naravno da će on preferirati Skandinaviju. Ali sa skandinavskim zatvorima ima jedan drugi problem, koji mu ne ide na ruku, a o kojem ja ne bih ovom prilikom.

Jako je važno da se izrekne pravosnažna presuda i ratnom zločincu Ratku Mladiću, presuda koja će sadržavati i njegovu krivnju za genocid počinjen i u Foči, Višegradu, Vlasenici, Bratuncu, Prijedoru, Ključu, Sanskom Mostu. Mi imamo naučni pečat, koji je lakše dokaziv, o tome. Veoma je važno imati i presudu međunarodnog suda o tome da je genocid počinjen u svim gradovima u opsadi i svim okupiranim mjestima za vrijeme agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu u periodu 1991-1995. godine.

Šta buduće generacije moraju naučiti iz onoga što se desilo?

Mnogo toga je propušteno u periodu nakon Drugog svjetskog rata u kojem su Bošnjaci najviše stradali, ako zanemarimo Jevreje. A od Jevreja bi na ovom planu trebalo učiti. Odlukom UN-a 27. januar se obilježava u cijelom svijetu kao Dan holokausta – genocida nad Jevrejima. Širom svijeta organizuju se prigodna obilježavanja. Univerziteti održavaju kurseve o historiji holokausta. Jevreji imaju svoje stručnjake, profesore, akademike, koji cijelo vrijeme putuju po svijetu i drže predavanja, organizuju simpozije i seminare o holokaustu. Novinari istraživači traže i posljednjeg Jevreja koji je preživio holokaust i bilježe njegovo usmeno predavanje. Prije toga, a neposredno nakon završetka Drugog svjetskog rata, i država Izrael, ali i svi Jevreji su se putem raznih udruženja angažovali na hvatanju nacista koji su na bilo koji način učestvovali u genocidu nad Jevrejima, kao i na materijalnom pomaganju i zbrinjavanju onih koji su preživjeli holokaust. Generalno, trebamo biti bolji đaci i više učiti o našoj prošlosti da nam se ne bi ponavljala.

Nastavljeni su napadi na Institut za istraživanje genocida Kanada. Imate li saznanja zašto i kako na to gledate?

Institut za istraživanje genocida u Kanadi i njegov direktor dr. Emir Ramić rade veoma dobro svoj posao i to rade već decenijama. Naravno da ima snaga kojima to ne odgovara. Mislim da će te destruktivne snage izgubiti utakmicu.

Kako gledate na to da još uvijek postoje oni koji negiraju genocid? Traje li priča za pravdom u Bosni i Hercegovini predugo, je li pravda presudama Haga zadovoljena za porodice žrtava?

Zločin uništavanja Bosne kao kulturne i političke cjelovitosti ima dugo trajanje, pri čemu su erupcije ubijanja, proganjanja i razaranja samo njegovi najvidljiviji iskazi. Bosna je u vizijama i srpskih i hrvatskih nacionalista i dalje “neregularno područje”, “historijska anomalija”, “nerazriješena drama” i slično. Negiranje genocida je jedna od faza genocida.

To je ustvari negiranje pokušaja uništenja bosanskog pluralnog društva, koje je opet u svom najbitnijem sadržaju ideal ujedinjenja Evrope. Nema ničeg sličnijeg poželjnoj Evropi, onoj zajednici naroda koja je tako imenovana, od bosanskog povijesnog trajanja. Priča o pravdi, odnosno nepravdi, stara je koliko i Bosna. Bosna je opstajala u dugotrajnim društvenim procesima i vrtlozima unutar šireg južnoslovenskog prostora i tako će biti i u buduće. Dok bude Bosne, biće i svijeta.

Mnoge porodice još uvijek traže svoje najmilije, ima li nade za njih da ih pronađu?

Nada je zadnja koja umire, odnosno, nada ne umire nikada. I to je ono što, ako ništa drugo, drži ljude da čine dobra djela. Narodi nestaju kada izgube kolektivno pamćenje. A sjećanje je za opstanak naroda često moćnije i značajnije od najčvršćih građevina. Naši najmiliji žive u našim sjećanjima bez obzira jesu li njihove duše našle smiraj nakon ukopa ili ne.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa ‘GLEDAJ Hayat‘ na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE

KORISTILE GA KRALJICE I PRINCEZE: STARI RECEPT ZA NAPITAK OD SAMO...

0
Osim brojnih suplemenata koji su danas dostupni na tržištu, pravilan odabir namirnica pridonijet će pripremi kože iznutra. Jedna od najkorisnijih namirnica čija konzumacija može umanjiti štetno djelovanje sunca je rajčica.