REPORTAŽA ZEITA O MIGRANTIMA U BIH: ZABORAVLJENI U USK

Hiljade migranata u bijednim uslovima žive u BiH. Država se o njima ne brine. Lokalni ih političari maltretiraju, a stanovništvo im teško može pomoći.

Početak je ovo reportaže njemačkog portala “Zeit Online” o nimalo bezazlenoj migrantskoj situaciji na području Unsko-sanskog kantona (USK), prenose Vijesti.ba.

  • Zar ne želiš staviti svoju masku – pita autora reportaže Subhan C. “Ne zbog korone, već zato što ‘ovdje stvarno smrdi’. Miris izmeta osjeti se u zraku”.

Subhan C. penje se stepenicama napuštene zgrade u centru Bihaća. Istrošenih cipela, duge i neuredne brade i kose.

  • Ovo je naš dom, 35 nas je ovdje – kaže, dok hodnikom na gornjem spratu prolazi pored velike rupe u betonskom podu. I to u gotovo mrklom mraku, jer nema svjetla.
  • Ovo je naša kuhinja – govori ovaj 24-godišnji Pakistanac dok ulazi u malu sobu. Na podu su madrac, lonci i tave, a zid je sav pocrnio od vatre.
  • U Bosni živim godinu dana – kaže Subhan C., uz umorni smiješak na licu. “U Pakistanu sam bio učitelj matematike.”

Subhan C. jedan je od 70.000 migranata i tražitelja azila koji su od 2018. godine prošli kroz BiH ili se i dalje nalaze u njoj, prenose Vijesti.ba. Mnogi žive ovdje, na sjeverozapadu Bosne, u USK. Na samoj granici s Hrvatskom, nedaleko od Slovenije, a samim tim i od šengenskog područja.

Tu počinje tzv. nova balkanska ruta, jer je ona preko Srbije postala teža – naročito zbog ograde koju je na svojoj granici podigla Mađarska.

  • Već sam deset puta pokušao preći granicu – priča Subhan C. Ali svaki put hrvatska ga je policija hvatala i prisilno vraćala u BiH. “Ovdje očekujemo zaštitu, jer za nas u Pakistanu nema budućnosti”.

Za migrante i izbjeglice poput njega situacija na sjeverozapadu BiH postaje sve nepodnošljivija.

Kao i u cijeloj državi, u novembru će i u USK biti održani lokalni izbori. A migracije jesu glavni problem u predizbornoj kampanji. U avgustu su stotine Bišćana demonstrirale zbog migranata, govoreći o strahu, paljenju, pljačkama. U Velikoj Kladuši demonstranti su blokirali državnu cestu kako bi spriječili prolazak migrantima. Ali naišli su na podršku političara.

  • Ne znam tačno broj, ali migranti su u USK počinili oko 4.000 krivičnih djela – rekao je na protestima nezavisni kandidat za bihaćkog gradonačelnika Sej Ramić, prenose Vijesti.ba. No, službeni podaci govore nešto sasvim drugo – broj počinjenih krivičnih djela deset puta je manji.

“Migranti, idite kući!”, poručio im je Ramić na engleskom jeziku.

Premijer USK Mustafa Ružnić građane je upozorio da moraju biti oprezni, jer migranti prolaze pored njih, provaljuju im u kuće.

  • Ništa im nije sveto. Građani su rekli: “Dosta je!” – kazao je Ružnić.

A nakon tih riječi, uslijedila su i djela: krajem septembra zatvoren je kolektivni smještajni objekat u Bihaću, a trebali bi se zatvoriti i neki drugi. Ne bi trebalo biti otvaranja novih migrantskih centara, iako su UN i EU za to osigurali milione eura.

Mnogi migranti sad žive na ulicama, ali ni tamo nisu poželjni – Vlada USK nedavno im je zabranila kretanje i okupljanje na javnim mjestima. Ni stanovnici im ne smiju nuditi smještaj u svojim kućama, niti ih voziti automobilom. A takve zabrane su nezakonite. Samo ih centralna vlada može nametnuti. Ali ona šuti i taj posao prepušta kantonalnoj.

Stotine ljudi će iz zatvorenog smještaja biti premješteno u privremeni kamp Lipa, 60 kilometara južno od Bihaća. “Privremeni”, jer je bio namijenjen samo za ljeto i zaštitu od pandemije.

Zatvoreni šatori usred parka prirode nisu baš pogodni za zimu. Do kampa se može doći samo teško prohodnom makadamskom cestom, prepunom rupa. Migranti ionako dolaze samo pješice. Ali kamp je odavno prenatrpan.

  • Hajde da vam pokažem svoju kuću – kaže Joseph B., 18-godišnji Marokanac, odmah ispred kampa u Lipi. Otrča u obližnju šumu, gdje se nalaze tri napuštena drvena bungalova. Jedan od njih, veličine 20 kvadratnih metara, dijeli sa još 12 migranata iz Maroka i Alžira. Dvojica muškaraca u tom su trenutku spavali u vrećama za spavanje.
  • Noću je vrlo hladno, treba nam puno pokrivača – žali se Joseph B.

Ipak, u usporedbi s većinom migranata koji žive u USK, njegov život u prenatrpanoj drvenoj kućici čini se skoro pa privilegovanim.

  • U BiH, zemlji sa 3,5 miliona stanovnika, nikada istovremeno nije bilo više od 10.000 migranata. Kako to i dalje može biti problem nakon dvije godine – pita se Peter van der Auweraert, lokalni čelnik Međunarodne organizacije za migracije (IOM).

U dva najveća smještaja u USK istovremeno je živjelo oko 1.000 migranata. Poređenja radi, 13.000 ljudi živjelo je u Moriji na Lezbosu, prije nego je u tom izbjegličkom kampu izbio požar.

IOM je u BiH odgovoran za smještaj, a potrošeno je više od 40 miliona eura. Veliki dio tog novca osigurala je EU.

  • Država BiH nije potrošila ni centa na migrante – tvrdi van der Auweraert. Ni lokalnom stanovništvu ne ide u prilog ako sve više ljudi živi na ulicama usred pandemije koronavirusa i bez medicinske njege.
  • Migrantima se mora osigurati smještaj i garantovati azil. Bosanska vlada to nije napravila. I to objašnjava zašto lokalni političari u USK izvan svojih nadležnosti poduzimaju mjere protiv migranata. Političari su stvorili političku klimu u kojoj se migranti prikazuju kao kriminalci – rekao je van der Auweraert.
  • Bosna se godinama politički raspada – objašnjava novinarka Nidžara Ahmetašević, koja pet godina izvještava o migrantima na balkanskoj ruti.
  • EU je odlučila da ne može vjerovati bosanskoj državi, pa smještajem migranata upravlja IOM – kaže Ahmetašević, kojoj, za razliku od ostalih novinara, nikada nije dozvoljen ulazak u kampove.
  • U svojim člancima kritikovala sam zaštitare koje je platio IOM, koji su bili nasilni nad migrantima. Migracijska politika EU je agresivna. Ovdje se stvara nova Moria – upozorava Ahmetašević.

Na glavnoj magistrali u USK možete vidjeti redove ljudi u oba smjera, navodi se u reportaži portala “Zeit Online”, prenose Vijesti.ba. Neke na putu ka granici, vidno uzbuđeni i s prtljagom na leđima. Ostale u povratku, puno sporije, spuštenih očiju, umorne. Nisu uspjeli.

Mnogi vraćeni migranti tvrde da ih je hrvatska policija tukla ili zlostavljala. Poput 38-godišnjeg Alžirca Dalila L.

“Uzeli su mi sve: mobitel, hlače i cipele. Sve su bacili u vatru”, kaže Dalil L. i pokazuje ruksak koji je dobio od zaposlenika nevladine organizacije. A u njemu su patike i pokrivač. Sada spava u šumi, nije primljen u kamp Lipa. “Vratio sam se bez odjeće, padala je kiša, ali bez lične karte nisu me pustili unutra.”

  • Moji su ljudi pronalazili migrante u donjem rublju, neke s manjim, a neke s većim tjelesnim povredama – kaže van der Auweraert.

“Ne mogu prekontrolisati svaki slučaj ponaosob, ali ako već dvije godine slušate iste priče migranata o nasilju, onda bi te navode trebalo shvatiti ozbiljno.”

Nevladine organizacije prikupile su stotine takvih izvještaja.

“Policajac me udarao po glavi i cijelom tijelu. Užasno me boli”, navodi se u jednom od izvještaja sačinjenom 11. oktobra. Vlada USK i Ured gradonačelnika Bihaća oglušili su se na pitanja portala “Zeit Online”. Također, ove navode nisu željeli komentirati ni telefonom.

Na sat vožnje od Bihaća nalazi se gradić Velika Kladuša, na samoj hrvatskoj granici i samo 70 kilometara od Slovenije. Tamošnje vlasti prijete zatvaranjem kolektivnog smještaja. Procjenjuje se da 400 beskućnika već živi u improvizovanom kampu u šumi, većina iz Bangladeša. Napravili su improvizovane šatore s drvenim stubovima, užadima i tamnom plastikom. Tlo je blatno i puno smeća. Njihovo vlažno rublje visi između drveća, a nedaleko od šatora se peru u rijeci. Voda je hladna, jesen je.

  • Ovdje izgleda gore nego na Lezbosu – kaže Lucy, američka volonterka koja je prethodno pomagala u izbjegličkim kampovima u Grčkoj.
  • Tretiraju nas kao životinje. Poput jelena okruženog hijenama – kaže Dilal T. iz Bangladeša, koji živi u jednom od šatora u šumi.

“Ali, čuo sam da su ljudi u Evropi vrlo ljubazni. Pomažu drugim ljudima.”

Govori to kao da Bosna i Hercegovina i Hrvatska već nisu dijelom Evrope. U Evropi ga čeka “novi život”. Na Starom kontinentu, ako bude imao sreće, njegova će bijeda biti manja, kada prijeđe granicu. Ali, situacija postaje sve teža i teža.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa ‘GLEDAJ Hayat‘ na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE