Arheološki nalazi grada Liangzhu, koji je sagradila istoimena kultura, pokazuju brojne znakove društvenog, kulturnog i tehnološkog napretka za taj period, posebno u poljoprivredi i navodnjavanju.
Koristili su za to vrijeme sofisticiran sistem kanala i brana te su neki taj grad prozvali neolitičkom “Venecijom Istoka”.
Uprkos tome, ovoj civilizaciji je uskoro došao kraj. Nakon hiljadugodišnjih inovacija, kultura Liangzhu je nestala, a grad je prije 4.300 godina naglo napušten, piše Science Alert.
Do sada se nije znalo što je tačno dovelo do pada ove civilizacije, mada su stručnjaci pretpostavljali da je uzrok neka prirodna katastrofa.
- Na očuvanim ruševinama pronađen je tanak sloj gline, što ukazuje na to da je propast ove napredne civilizacije povezana s poplavom rijeke Jangce ili poplavom Istočnog kineskog mora. Međutim, iz samog sloja blata nismo mogli izvesti jasan zaključak – kazao je geolog Christoph Spotl sa Univerziteta Innsbruck u Austriji.
Izgleda da sada ipak imamo jasniju sliku katastrofe koja je pogodila ovu drevnu kulturu.
Spotl i njegove kolege istražili su mineralne formacije, poput stalagmita, iz dvije podvodne špilje u regiji, iz kojih se mogu dobiti informacije o klimatskim uvjetima prije više hiljada godina.
Njihova je analiza pokazala da se pad civilizacije Liangzhu poklopio s razdobljem ekstremno velikih padalina koje je vjerojatno trajalo desetljećima.
- Ogromne monsunske kiše vjerovatno su izazvale jake poplave rijeke Jangce i njenih rukavaca, a sofisticirane brane i kanali tog vremena nisu mogli zadržati vodenu masu. Zbog toga su vjerovatno ljudi bili primorani napustiti ovaj drevni grad – rekao je Spotl.
Nagla promjena
Naime, kultura Liangzhu nastala je tokom perioda suhih i relativno stabilnih vremenskih uvjeta.
- Arheološke studije pokazuju prisutnost velikih hidrauličnih kompleksa, poput velikih brana u blizini grada Liangzhua, koje su izgrađene prije 5300 do 4700 godina – navode naučnici u istraživanju.
“To pokazuje da je kultura Liangzhu efikasno upravljala vodenim resursima koristeći hidrauličku infrastrukturu za ublažavanje poplava i/ili navodnjavanje kako bi preživjela u suhoj klimi”, dodali su.
Međutim, s vremenom je klima postala još više suha te je vjerojatno prije nekih 4.400 godina došlo do “megasuše”, nakon čega je obustavljena izgradnja brana. No onda je, nekih stotinu godina kasnije, došao period intenzivnih kiša te postojeće brane nisu bile dovoljne da zaštite grad od poplava.
