RS-POSLJEDNJE UPORIŠTE RUSIJE NA ZAPADNOM BALKANU

Ruski utjecaj na Balkanu u posljednje vrijeme osjetno je oslabio, naročito zbog činjenice da su se Crna Gora (2017.) i Sjeverna Makedonija (2020.) pridružile NATO-u.

“Republika Srpska: Posljednje uporište Rusije na Zapadnom Balkanu”, naslov je članka koji je jučer objavio grčki portal Balkans in-Site.

Autor ovog teksta Veniamin Neofitidis, inače Grk ruskog porijekla, analizira koliki zapravo utjecaj Ruska Federacija ima u manjem bh. entitetu i u kojim je sferama najizraženiji. Portal Vijesti.ba u nastavku ovog teksta donosi vam kompletnu Neofitidisovu analizu.

Ruski utjecaj na Balkanu u posljednje vrijeme osjetno je oslabio, naročito zbog činjenice da su se Crna Gora (2017.) i Sjeverna Makedonija (2020.) pridružile NATO-u. Bio je to još jedan snažan udarac za Rusiju i njene napore u očuvanju svog utjecaja na Balkanu. Međutim, Kremlj se neće predati, a čini se da je u Miloradu Dodiku pronašao snažnog saveznika.

Ali koliki je zapravo ruski utjecaj u RS-u i u kojim oblastima?

Jednostavno rečeno, cilj Rusije je držati Bosnu i Hercegovinu izvan NATO-a. Izvrsni odnosi Milorada Dodika, trenutno predsjedavajućeg tročlanog Predsjedništva BiH, s Rusijom pomogli su mu da očuva vlast u entitetu u posljednjih 15 godina. Kremlj je 2017. godine odlučio otplatiti neizmireni inozemni dug Sovjetskog Saveza prebacivanjem 125,2 miliona dolara Bosni i Hercegovini, prvenstveno kako bi “spasio” budžet RS-a.

BiH je bila jedina zemlja među kreditorima bivšeg Sovjetskog Saveza, koji joj je neizmireni dug otplatio novcem, a ne robom, kao što je to bio slučaj sa drugim zemljama, prenose Vijesti.ba. Razlog za to je bliska Dodikova veza s Putinom, koja je rezultirala ruskim izmirivanjem duga u novcu, koji je uglavnom usmjeren za pomoć budžetu RS-a.

 Moskva je ojačala svoje veze sa Banjalukom. Njena strategija temelji se na širokom spektru diplomatskih instrumenata, uključujući – ali i ne ograničavajući se na – utjecaj medija, ulaganje u energiju i osnivanje različitih nevladinih organizacija i političkih udruženja koji igraju važnu ulogu u lokalnim sredinama. Energija je glavno ekonomsko oruđe za ruski utjecaj u regiji. A dokazana je i sposobnost Moskve da energiju pretoči u diplomatsko oruđe.

Vlada RS-a je 2007. s ruskom državnom naftnom kompanijom Zarubežnjeft potpisala ugovor o potpunoj privatizaciji dvije najveće naftne industrije u Brodu i Modriči. Ruska kompanija je 2005. godine platila 125,8 miliona, što je znatno ispod početne cijene od 285 miliona eura. Ruski dužnosnici opisali su ovu investiciju, i politički i finansijski, kao dio šire strategije za jačanje savezništva i utjecaja u RS-u.

U periodu od 2016. do 2018. godine rafinerije su poslovale s gubitkom od oko 60 miliona dolara, ali su ipak nastavile s radom. To govori da je finansijska dobit manje važna od finansijske poluge Rusije nad RS-om. Uz to, ove investicije stvaraju i radna mjesta bosanskim Srbima, što omogućava dobar imidž Rusiji, ali i rukovodstvu RS-a daje priliku za učvršćivanje saradnje s Moskvom.

U energetskom sektoru ruska energetska kompanija Gazprom ima monopol na prirodni plin. Od 1. januara 2021. prirodni plin se iz Rusije u Srbiju transportuje plinovodom Balkanski tok, koji je, zapravo, nastavak plinovoda Turski tok koji se proteže kroz Bugarsku. U planu je povezivanje kraka Balkanskog toka od Beograda do Banjaluke. U entitetu RS postoje dva projekta koja se odnose na opskrbu plinom, a koja su još u ranoj fazi: razvoj plinovoda od postojećeg ulaza na granici sa Srbijom za plinofikaciju Bijeljine i izgradnja nove centralne plinovodne mreže iz Srbije preko Bijeljine, Banjaluke, Prijedora pa do Novog Grada. Ovaj projekt se gradi paralelno s autoputem Beograd-Sarajevo, a očekuje se da započne u proljeće 2021.

Još jedno područje u kojem je primijetan ruski utjecaj u RS-u je oblast sigurnosti, gdje Rusija svoju umiješanost postepeno jača još od 2014. godine. Zvaničnici iz RS-a priznali su 2015. godine da sarađuju s ruskim sigurnosnim službama. Naredne godine, MUP RS-a i moskovska policija potpisali su formalni sporazum o specijalnoj obuci policijskih snaga RS-a. U aprilu 2016., ministar unutrašnjih poslova RS-a Dragan Lukač priznao je da su ruske sigurnosne službe pružile obuku pripadnicima policije RS-a iz domena “terorizma i sprječavanja demonstracija”. Uz to, RS je ojačala svoje policijske snage 2018. godine, na način da je to, čini se, dovelo do pune militarizacije.

MUP RS-a kupio je 2.500 automatskih pušaka od Srbije. Vlasti bosanskih Srba otvorile su novi Centar za obuku policije RS-a u vrijednosti od četiri miliona dolara na mjestu bivše kasarne Zalužani, u blizini Banjaluke. Rusija se već obvezala da će srpskim snagama pružiti antiterorističku obuku u tom Centru, koji će služiti kao sjedište novih antiterorističkih i jedinica za borbu protiv organizovanog kriminala. Istovremeno se u RS-u vodi rasprava o pokretanju ruskog “humanitarnog” centra, sličnog onom koji je već uspostavljen u Nišu. Svrha centra u Nišu je da pruži pomoć lokalnoj vladi u borbi sa prirodnim katastrofama poput poplava i požara. Međutim, čini se da taj centar služi kao ruski obavještajni centar i neformalna vojna baza.

Kada je u pitanju ruski utjecaj na medije, novinska agencija “Russia Today”, koju kontroliše Kremlj, u novembru 2014. je iz Beograda počela emitovati “Sputnjik Srbija” – svoj program na srpskom jeziku. Uz to, u oktobru 2016. ruska novinska agencija “Russia Beyond” pokrenula je mobilnu aplikaciju RBTH Daily, koja ima i verziju na srpskom jeziku. Ovi mediji prikazuju EU i SAD kao imperijalističke sile koje žele uništiti srpski identitet i autonomiju.

U vrijeme pandemije COVID-19, RS je zatražila pomoć od Rusije. U aprilu 2020. stigao je avion s medicinskom opremom poput analgetika, zaštitne opreme i respiratora, kao i osobljem i pet specijalnih vozila za borbu sa pandemijom.

– Jako smo zahvalni Rusiji, njenom narodu i predsjedniku. Brzo su reagovali, poštuju RS i pokazuju solidarnost s našim narodom – rekao je srpski političar Milorad Dodik.

Što se tiče vakcina, prva pošiljka od 2.000 doza Sputnika V stigla je u RS u ponedjeljak, potvrdio je ministar zdravstva i socijalne zaštite RS Alen Šeranić. On je na konferenciji za novinare rekao da se uskoro očekuje dolazak još 400.000 doza Sputnika V. S druge strane, drugi entitet – Federacija BiH, naručio je 892.000 doza vakcina putem programa EU. Opskrba vakcinama od različitih dobavljača pokazuje duboku podijeljenost između entiteta, ali i strane utjecaje kojima su izloženi.

Sasvim je jasno da će Rusija nastaviti da jača svoj utjecaj u Republici Srpskoj, prvenstveno kako bi zadržala BiH izvan NATO-a, prenose Vijesti.ba. Taktika Zapada u Bosni treba se promijeniti u odnosu na ostale balkanske zemlje, jer je pridruživanje zemlje EU daleko izvedivije od pridruživanja NATO-u. A razlog tome uglavnom leži u činjenici da su kod bosanskih Srba i dalje svježa sjećanja na bombardovanje iz 1999. godine i rat u Bosni.

Indikativan je godišnji izvještaj Vlade RS Vijeću sigurnosti UN-a 2020. godine, u kojem je kao pozitivan okarakterisan put ka EU, za razliku od onog ka NATO-u. U tom izvještaju RS pruža podršku Daytonskom sporazumu i raduje se kontinuiranom napretku BiH u procesu njenog pristupanja EU.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa 'GLEDAJ Hayat' na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE

ODREĐEN PRITVOR OSUMNJIČENOM PREDRAGU PETKOVIĆU

0
Sud Bosne i Hercegovine je 4.10.2022. u predmetu Veljko Ugrenović i drugi prihvatio prijedlog Tužilaštva Bosne i Hercegovine od 4.10.2022. i donio rješenje kojim je prema osumnjičenom Predragu Petkoviću određen pritvor, koji po ovom rješenju može trajati najduže mjesec dana, računajući od dana lišenja slobode, odnosno do 3.11.2022. ili do nove odluke Suda.