RS-POSLJEDNJE UPORIŠTE RUSIJE NA ZAPADNOM BALKANU

Ruski utjecaj na Balkanu u posljednje vrijeme osjetno je oslabio, naročito zbog činjenice da su se Crna Gora (2017.) i Sjeverna Makedonija (2020.) pridružile NATO-u.

“Republika Srpska: Posljednje uporište Rusije na Zapadnom Balkanu”, naslov je članka koji je jučer objavio grčki portal Balkans in-Site.

Autor ovog teksta Veniamin Neofitidis, inače Grk ruskog porijekla, analizira koliki zapravo utjecaj Ruska Federacija ima u manjem bh. entitetu i u kojim je sferama najizraženiji. Portal Vijesti.ba u nastavku ovog teksta donosi vam kompletnu Neofitidisovu analizu.

Ruski utjecaj na Balkanu u posljednje vrijeme osjetno je oslabio, naročito zbog činjenice da su se Crna Gora (2017.) i Sjeverna Makedonija (2020.) pridružile NATO-u. Bio je to još jedan snažan udarac za Rusiju i njene napore u očuvanju svog utjecaja na Balkanu. Međutim, Kremlj se neće predati, a čini se da je u Miloradu Dodiku pronašao snažnog saveznika.

Ali koliki je zapravo ruski utjecaj u RS-u i u kojim oblastima?

Jednostavno rečeno, cilj Rusije je držati Bosnu i Hercegovinu izvan NATO-a. Izvrsni odnosi Milorada Dodika, trenutno predsjedavajućeg tročlanog Predsjedništva BiH, s Rusijom pomogli su mu da očuva vlast u entitetu u posljednjih 15 godina. Kremlj je 2017. godine odlučio otplatiti neizmireni inozemni dug Sovjetskog Saveza prebacivanjem 125,2 miliona dolara Bosni i Hercegovini, prvenstveno kako bi “spasio” budžet RS-a.

BiH je bila jedina zemlja među kreditorima bivšeg Sovjetskog Saveza, koji joj je neizmireni dug otplatio novcem, a ne robom, kao što je to bio slučaj sa drugim zemljama, prenose Vijesti.ba. Razlog za to je bliska Dodikova veza s Putinom, koja je rezultirala ruskim izmirivanjem duga u novcu, koji je uglavnom usmjeren za pomoć budžetu RS-a.

 Moskva je ojačala svoje veze sa Banjalukom. Njena strategija temelji se na širokom spektru diplomatskih instrumenata, uključujući – ali i ne ograničavajući se na – utjecaj medija, ulaganje u energiju i osnivanje različitih nevladinih organizacija i političkih udruženja koji igraju važnu ulogu u lokalnim sredinama. Energija je glavno ekonomsko oruđe za ruski utjecaj u regiji. A dokazana je i sposobnost Moskve da energiju pretoči u diplomatsko oruđe.

Vlada RS-a je 2007. s ruskom državnom naftnom kompanijom Zarubežnjeft potpisala ugovor o potpunoj privatizaciji dvije najveće naftne industrije u Brodu i Modriči. Ruska kompanija je 2005. godine platila 125,8 miliona, što je znatno ispod početne cijene od 285 miliona eura. Ruski dužnosnici opisali su ovu investiciju, i politički i finansijski, kao dio šire strategije za jačanje savezništva i utjecaja u RS-u.

U periodu od 2016. do 2018. godine rafinerije su poslovale s gubitkom od oko 60 miliona dolara, ali su ipak nastavile s radom. To govori da je finansijska dobit manje važna od finansijske poluge Rusije nad RS-om. Uz to, ove investicije stvaraju i radna mjesta bosanskim Srbima, što omogućava dobar imidž Rusiji, ali i rukovodstvu RS-a daje priliku za učvršćivanje saradnje s Moskvom.

U energetskom sektoru ruska energetska kompanija Gazprom ima monopol na prirodni plin. Od 1. januara 2021. prirodni plin se iz Rusije u Srbiju transportuje plinovodom Balkanski tok, koji je, zapravo, nastavak plinovoda Turski tok koji se proteže kroz Bugarsku. U planu je povezivanje kraka Balkanskog toka od Beograda do Banjaluke. U entitetu RS postoje dva projekta koja se odnose na opskrbu plinom, a koja su još u ranoj fazi: razvoj plinovoda od postojećeg ulaza na granici sa Srbijom za plinofikaciju Bijeljine i izgradnja nove centralne plinovodne mreže iz Srbije preko Bijeljine, Banjaluke, Prijedora pa do Novog Grada. Ovaj projekt se gradi paralelno s autoputem Beograd-Sarajevo, a očekuje se da započne u proljeće 2021.

Još jedno područje u kojem je primijetan ruski utjecaj u RS-u je oblast sigurnosti, gdje Rusija svoju umiješanost postepeno jača još od 2014. godine. Zvaničnici iz RS-a priznali su 2015. godine da sarađuju s ruskim sigurnosnim službama. Naredne godine, MUP RS-a i moskovska policija potpisali su formalni sporazum o specijalnoj obuci policijskih snaga RS-a. U aprilu 2016., ministar unutrašnjih poslova RS-a Dragan Lukač priznao je da su ruske sigurnosne službe pružile obuku pripadnicima policije RS-a iz domena “terorizma i sprječavanja demonstracija”. Uz to, RS je ojačala svoje policijske snage 2018. godine, na način da je to, čini se, dovelo do pune militarizacije.

MUP RS-a kupio je 2.500 automatskih pušaka od Srbije. Vlasti bosanskih Srba otvorile su novi Centar za obuku policije RS-a u vrijednosti od četiri miliona dolara na mjestu bivše kasarne Zalužani, u blizini Banjaluke. Rusija se već obvezala da će srpskim snagama pružiti antiterorističku obuku u tom Centru, koji će služiti kao sjedište novih antiterorističkih i jedinica za borbu protiv organizovanog kriminala. Istovremeno se u RS-u vodi rasprava o pokretanju ruskog “humanitarnog” centra, sličnog onom koji je već uspostavljen u Nišu. Svrha centra u Nišu je da pruži pomoć lokalnoj vladi u borbi sa prirodnim katastrofama poput poplava i požara. Međutim, čini se da taj centar služi kao ruski obavještajni centar i neformalna vojna baza.

Kada je u pitanju ruski utjecaj na medije, novinska agencija “Russia Today”, koju kontroliše Kremlj, u novembru 2014. je iz Beograda počela emitovati “Sputnjik Srbija” – svoj program na srpskom jeziku. Uz to, u oktobru 2016. ruska novinska agencija “Russia Beyond” pokrenula je mobilnu aplikaciju RBTH Daily, koja ima i verziju na srpskom jeziku. Ovi mediji prikazuju EU i SAD kao imperijalističke sile koje žele uništiti srpski identitet i autonomiju.

U vrijeme pandemije COVID-19, RS je zatražila pomoć od Rusije. U aprilu 2020. stigao je avion s medicinskom opremom poput analgetika, zaštitne opreme i respiratora, kao i osobljem i pet specijalnih vozila za borbu sa pandemijom.

– Jako smo zahvalni Rusiji, njenom narodu i predsjedniku. Brzo su reagovali, poštuju RS i pokazuju solidarnost s našim narodom – rekao je srpski političar Milorad Dodik.

Što se tiče vakcina, prva pošiljka od 2.000 doza Sputnika V stigla je u RS u ponedjeljak, potvrdio je ministar zdravstva i socijalne zaštite RS Alen Šeranić. On je na konferenciji za novinare rekao da se uskoro očekuje dolazak još 400.000 doza Sputnika V. S druge strane, drugi entitet – Federacija BiH, naručio je 892.000 doza vakcina putem programa EU. Opskrba vakcinama od različitih dobavljača pokazuje duboku podijeljenost između entiteta, ali i strane utjecaje kojima su izloženi.

Sasvim je jasno da će Rusija nastaviti da jača svoj utjecaj u Republici Srpskoj, prvenstveno kako bi zadržala BiH izvan NATO-a, prenose Vijesti.ba. Taktika Zapada u Bosni treba se promijeniti u odnosu na ostale balkanske zemlje, jer je pridruživanje zemlje EU daleko izvedivije od pridruživanja NATO-u. A razlog tome uglavnom leži u činjenici da su kod bosanskih Srba i dalje svježa sjećanja na bombardovanje iz 1999. godine i rat u Bosni.

Indikativan je godišnji izvještaj Vlade RS Vijeću sigurnosti UN-a 2020. godine, u kojem je kao pozitivan okarakterisan put ka EU, za razliku od onog ka NATO-u. U tom izvještaju RS pruža podršku Daytonskom sporazumu i raduje se kontinuiranom napretku BiH u procesu njenog pristupanja EU.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa ‘GLEDAJ Hayat‘ na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE

OVAJ PAS DOBRO ZNA IMA LI NJEGOV VLASNIK POSLASTICU U RUCI...

0
Sluh pasa je otprilike četiri puta osjetljiviji od ljudskog. Upravo zbog toga nas njihova sposobnost prepoznavanja zvuka iznova zadivljuje.