Strane su mjesecima pregovarale o tome kako produžiti desetogodišnji ugovor, koji istječe 31. decembra.
-Postignut je načelan sporazum, sada o njemu trebaju razgovarati prijestonice Moskva i Kijev – rekao je Šefčovič iz Evropske komisije, koji je u četvrtak u Berlinu sudjelovao u trostranim pregovorima između Rusije, Ukrajine i Evropske unije.
Nisu objavljene pojedinosti o sadržaju sporazuma.
Ruski ministar za energetiku Aleksandar Novak pozdravio je “vrlo produktivan rad” u pregovorima, koji bi “vrlo brzo” trebali biti konkretizirani.
Evropske države iskusile su početkom 2000. posljedice rusko-ukrajinskog plinskog rata i zato su stvorile zalihe kako bi bile pripremljene za slučaj prekida isporuka plina. Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je u četvrtak ujutro da vjeruje da je sporazum postignut.
- Potrudit ćemo se da ukrajinska strana bude zadovoljna i da naši evropski potrošači mogu biti mirni – rekao je Putin u četvrtak na svojoj velikoj godišnjoj konferenciji za novinare.
Rusko-ukrajinski odnosi znatno su se pogoršali od 2014., kad je Rusija pripojila poluotok Krim i izbila je pobuna proruskih pobunjenika na istoku Ukrajine. Skoro 13.000 ljudi do danas je poginulo u tom sukobu, prema procjeni Ujedinjenih naroda. Takva pogoršana atmosfera utjecala je na pregovore između ruskog naftnog diva “Gazproma” i ukrajinskog “Naftogaza”.
Ugovor koji istječe 31. decembra, bio je potpisan po završetku prethodne plinske krize, koja je pogodila evropske države početkom 2010. Evropa je dosta ovisna o ruskom plinu, koji čini 35 posto evropske potrošnje, ali je danas manje ovisna o tranzitu preko Ukrajine. Nakon dva rusko-ukrajinska plinska sukoba, 2006. i 2009., tranzit preko Ukrajine opao je za 40 posto u posljednjih 15 godina nakon što su Rusija i nekoliko evropskih zemalja, predvođenih Njemačkom, izgradili plinovode kojima zaobilaze Ukrajinu.
