SABOLIĆ: NA ZAGREBAČKOM SAMITU ISKAZAN INTERES HRVATSKE DA BIH STEKNE STATUS KANDIDATA

Zagrebački sastanak na vrhu između država članica Europske unije i država jugoistoka Europe, ključan je događaj hrvatskog predsjedanja Vijećem EU, kada je poslana snažna poruka susjedima da je EU spremna podržati njihove reformske i europske napore, ocijenio je u intervjuu za Fenu ambasador Republike Hrvatske u Bosni i Hercegovini Ivan Sabolić.

Samit “Europska unija – zapadni Balkan” organiziran je na inicijativu predsjednika hrvatske vlade Andreja Plenkovića, podsjeća Sabolić, koji je izrazio zadovoljstvo jer je, unatoč pandemiji, taj sastanak održan u punom formatu.

Govoreći o sadržaju usvojene deklaracije, naglasio je da je tim dokumentom potvrđena neupitna EU podrška europskoj perspektivi država susjedstva, sa zajedničkim ciljem izgradnje snažne, stabilne i ujedinjene Europe.

  • EU je odlučna u namjeri dodatnog osnaženja angažmana kako bi se podržala politička, gospodarska i društvena preobrazba država jugoistoka Europe, a samo povećanje EU podrške ovisit će prvenstveno o stvarnom napretku u području vladavine prava i socioekonomskim reformama u tim državama – naveo je.

Ambasador je naglasio da će politička ostavština hrvatskog predsjedanja ostati to da je Hrvatska pridonijela otvaranju pregovora s Albanijom i Sjevernom Makedonijom, tokom predsjedavanja usvojena je nova metodologija pregovora, a teme proširenja su stavljene na dnevni red EU.

  • Na samitu je upućena i snažna podrška BiH. Premijer Plenković ponovio je želju i interes Hrvatske da BiH što prije stekne status kandidata. Istovremeno, ponovljen je interes Hrvatske da ravnopravnost sva tri konstitutivna naroda bude u praksi onakva kako to predviđa Ustav BiH – dodao je Sabolić.

Naglasio je da kao ravnopravan konstitutivni narod Hrvati trebaju biti legitimno zastupljeni u najvišim institucijama BiH, a za to postoje određeni preduvjeti, od promjene Izbornog zakona do drugih zakonskih promjena.

  • Hrvatska će ovu temu uvijek stavljati na dnevni red, jer je važna za funkcioniranje BiH. BiH u Hrvatskoj ima prijatelja i partnera spremnog da joj pomogne svojim položajem članice EU, ali i svojim iskustvom iz zahtjevnog pregovaračkog procesa – najavio je ambasador.

Sabolić je kazao da bi svi u BiH aktivno trebali djelovati i preuzeti odgovornost u okviru institucija i svojih nadležnosti kako bi BiH što skorije stekla status kandidata za članstvo.

Kada je u pitanju provedba 14 prioriteta iz Mišljenja Europske komisije, ključnu ulogu imaju Vijeće ministara BiH i Parlamentarna skupština BiH, smatra Sabolić, u čijoj su direktnoj nadležnosti, kaže, procesi donošenja potrebnih zakona.

Potrebno je, mišljenja je, podržavati i poticati aktivnosti unutar već utvrđenog načina zajedničkog djelovanja na provedbi svih aktivnosti vezanih za proces integriranja BiH u EU, dakle unutar mehanizma koordinacije procesa europskih integracija, kako bi se izbjegli nesporazumi ili nepotrebne prepreke.

Stoga je pozdravio sastanak Kolegija za europske integracije, najvišeg političkog tijela u sistemu koordinacije procesa europskih integracija u BiH, izražavajući uvjerenje da će Komisija za europske integracije u predviđenom roku pripremiti Metodologiju izrade Programa integriranja BiH u EU i Akcijski plan za realizaciju prioriteta iz Mišljenja EK.

Osvrnuo se i na pitanje pandemije koronavirusa koja je zahvatila cijeli svijet, naglašavajući da je na zagrebačkom samitu istaknuto kako je, usprkos svemu, pandemija učvrstila veze EU s državama jugoistoka Europe.

  • EU je, kao i mnogo puta do sada, pokazala solidarnost s BiH i državama našeg susjedstva. Odobrila je paket pomoći u iznosu od 3,3 milijarde eura za podršku susjednim zemljama, u obliku zajmova pod vrlo povoljnim uvjetima. Za borbu protiv koronavirusa, EU je za BiH izdvojila oko 330 miliona eura, od toga 80,5 miliona bespovratnih sredstava za hitnu medicinsku opremu i ublažavanje socioekonomskih posljedica – podsjeća.

Također, Vlada Hrvatske je već na početku izbijanja pandemije donijela odluku o finansijskoj pomoći zdravstvenim ustanovama u BiH, a u toku je organizacija dolaska humanitarne pomoći koju je Vlada RH odlučila uputiti BiH u cilju prevencije širenja virusa o čemu je hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman obavijestio ministricu vanjskih poslova BiH Biseru Turković.

Od početka pandemijske krize do danas diplomatsko-konzularna predstavništva Republike Hrvatske u BiH organizirali su repatrijaciju za 153 hrvatska državljana, koji su iskazali interes za povratkom u Hrvatsku.

Također, kao ambasada države koja predsjedava Vijećem EU, u saradnji s Delegacijom EU u Sarajevu, do sada su tokom pandemije organizirana dva sastanka lokalne konzularne saradnje država članica EU u BiH, na kojima su s predstavnicima institucija u BiH razmijenjene informacije i dogovarane aktivnosti.

Međutim, jedno od otvorenih pitanja između BiH i Hrvatske je još uvijek pitanje izgradnje odlagališta radioaktivnog otpada iz Nuklearne elektrane Krško na području Trgovske gore koja se nalazi u neposrednoj blizini granice s Bosnom i Hercegovinom.

S tim u vezi, ambasador Sabolić podsjeća da je Fond za finansiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada Nuklearne elektrane Krško dobio na upotrebu prostor bivšeg vojnog skladišta Čerkezovac gdje se planira formirati Centar za zbrinjavanje radioaktivnog otpada.

Kako bi se ostvarili uvjeti za zbrinjavanje otpada na toj lokaciji potrebno je lokaciju potvrditi provedbom studije utjecaja na okoliš, a tada će se provesti niz istražnih radova (geoloških, hidroloških, ekoloških, seizmoloških, geomorfoloških) i izraditi niz sigurnosnih analiza kako bi se dokazalo da projekt neće imati štetnih utjecaja na okoliš, tvrdi Sabolić.

Napominje da će se tokom tog postupka biti neophodna saradnja ne samo s lokalnim tijelima i javnosti u Hrvatskoj, nego i saradnja sa susjednim državama, što je u skladu s međunarodnom ESPOO konvencijom te je ambasador izrazio nadu da će se institucije u BiH na prikladan način uključiti u taj proces.

  • Ukoliko postupak utjecaja na okoliš potvrdi da štetnih utjecaja na okoliš neće biti, uslijedit će postupak ishođenja lokacijske i građevinske dozvole, a tek nakon dobivanja potrebnih dozvola moći će se početi s izgradnjom objekta za potrebe skladištenja – zaključio je u intervjuu za Fenu ambasador Hrvatske u BiH Ivan Sabolić.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa 'GLEDAJ Hayat' na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.