SABRIHAFIZOVIĆ ZA HAYAT: SRBIJA I HRVATSKA TREBAJU ZNATI DA NISU GARANT DEJTONA, VRIJEME JE DA PRESTANU SIJATI NACIONALIZAM I SEPARATIZAM

Prije 25 godina građani Bosne i Hercegovine su se radovali, zločinac Ratko Mladić je plakao. Danas se prisjećamo olakšanja, nade, vjere da bez straha možemo nastaviti živjeti i graditi svoju zemlju. Slike naše zemlje od prije 25 godina su stravične, bolne, žive u sjećanju svakog ko je tada mogao pamtiti.

Tri i po godine agresorskog i udruženog zločinačkog  napadanja na civilno stanovništvo opustošile su zemlju, odnijele stotine hiljada života, prekinule djetinjstva, skinule s izgladnjelih lica osmijehe. Na današnji dan u Parizu je potpisan Sporazum za mir kojim je agresija na našu zemlju vojnim sredstvima zaustavljena.

Presuđeni ratni zločinac Ratko Mladić vijest o njemu dočekao je u suzama, nazvavši ga legalizacijom okupacije srpskih prostora. Sporazum su potpisali predsjednici Srbije Slobodan Milošević, Hrvatske Franjo Tuđman i Bosne i Hercegovine Alija Izetbegović. Prvi predsjednik našeg državnog Predsjedništva kazao je da je svjestan nedostataka mirovnog sporazuma, ali da je i najnesavršeniji mir bolji od nastavka rata.

Naš gost u „Dobar dan BiH“ bio je jedan od učesnika mirovnih pregovora u Dejtonu, pravni ekspert, advokat Džemil Sabrihafizović.

Gospodine Sabrihafizoviću, iz današnje perspektive se baš i nije jednostavno vratiti u 95. godinu, istina ne želimo se ni vraćati, ali kad se sjetite svega kroz šta su građani prolazili, u konačnici i pritisaka međunarodne zajednice da se u datom momentu obustave vojne aktivnosti sa svih strana, je li nastavak rata bio opcija?

  • Rat je uvijek loša opcija, najgora opcija. To je bio neravnopravan rat protiv male zemlje koja nikog nije ugrožavala, s druge strane bio nam je uveden enbargo na oružje što je također loše. U prosjeku je u ratu dnevno ginulo bar 150 ljudi, zato treba naći koji bi to bio razlog za nastavak rata ako ginu toliki ljudi, kako god bolji je bio mir.

Je li Dejtonski sporazum, njegovo parafiranje u Dejtonu, a onda i potpisivanje u Parizu na današnji dan 95. bio uspjeh, ako danas svi svjedočimo da predstavlja okove za razvoj države?

  • Rezultat Dejtona je uspostavljanje mira i taj mir je uspjeh. Sad definitivno postoje konačne presude koje govore da su se ovdje dešavali zločini, dijelom su osuđeni oni koji su odgovorni, ali posljedice tih zločina traju i na neki način su ozvaničene.

Jesu li međunarodni zvaničnici, prije svega Amerikanci, pogriješili kad su pretpostavili da je dovoljno dati Dejton kao temelj, očekujući da se na njemu gradi građanska i uspješna država?

  • Nisam siguran da su u to vrijeme međunarodni zvaničnici ili neko drugi imao viziju koja bi dobacivala 25 godina u budućnosti. Koliko sesjećam da je Holburk rekao da Dejton ima određene greške, ali on još traje.
  • Teško je reći šta su očekivali, ali činjenica je da BiH dalje postoji i živi, kakva god da je ona i dalje postoji. Kako god bolje je nego da je nastavljen rat.
Hayat

Čini li ovakav sporazum ništavnim činjenica da Dejton nije proveden?

  • Bojim se da ja nisam prava adresa za takvo pitanje, ali ako bi govorio o ništavosti to bi prije bilo pitanje ništavosti pod kojim uvjetima je ugovor potpisan i njegova valjanost.

Je li Dejton danas samo prepreka za dalji razvoj, za napredak, luđačka košulja, kako ga zovu, nudi li još neiskorištenih mogućnosti prije nekih promjena u Ustavu ili je ipak potpuno sazrio za promjenu?

  • Nisam siguran da je stanje koje mi imamo u toliko posljedica ustavnih uređenja, ako je nešto ludo prije su to politike koje traju. To su politike kojima je potpuno svejedno šta piše u Ustavu, tako da se slažem da mi imamo loša sistemska rješenja i da imao toga za poraviti, ali nije to glavni uzrok. Glavni uzrok su politike u BiH, koje su nažalost podpomognute iz susjednih zemalja.

Gospodine Sabrihafizoviću, može li bez utjecaja stranaca doći do promjena i kako ih Vi vidite, jesu li one u Dejtonu 2 ili u nekom potpuno drugom rješenju?

  •  Općenito moglo bi doći do promjena tako što se postići neki konsenzus, ali malo je vjerovatno u ovom trenutku da će se to dogditi. Određene promjene su neminovne, mi imamo tri presude Evropskog suda pravde kojima je utvrđeno da postoji diskriminacija…, tako da postoji naredba Suda da se promijeni to stanje diskriminacije, ali se ne mijenja. Mi od političara kojima su puna usta Evrope, vidimo samo diskriminaciju ii njima odgovara ovo stanje. Oni kojima su puna usta evropske orijentacije mi doživljamo opstrukciju jer ne žele promjene Dejtona, i njima naprosto odgovara ovo stanje. Oni koje najveće opstrukcije Dejtona vrše oni se zaklinju da je Dejton slijepo slovo koje se ne može mijenjati.

Mislite li da se mijenjaju okolnosti i odnos međunardone zajednice prema ustrojstvu Bosne i Hercegovine i je li naš utisak da se stvari zaista mijenjaju s promjenom američkog predsjednika neosnovan i pretjeran?

  • BiH je u jednom periodu bila izvan fokusa međunarodne politike i događalo se šta se događalo. Bila je izložena ruskom utjecaju, ali ta promjena u Americi ogledat će se prije svega prema promjeni američke politike prem EU i Atlanskom paktu, mislim da bi to moglo rezultirati nekom novom dinamikom.

U slučaju da međunarodna zajednica i velike sile koje su garanti Dejtonskog sporazuma, za razliku od zemalja potpisnica odluče praviti izmjene, hoće li potpisnice Hrvatska i Srbija moći na to utjecati?

  • Oni tvrde da su garant Dejtona što nije tačno, nego su oni učesnici i sve ostalo nije istina. Utvrđeno je da Srbija i Hrvatska silom neće utjecati na integritet BiH, i ne rade tom silom a drugim sredstvima da, ohrabruju nacionalizam i seperatizam. Ove dvije zemlje nisu ispoštavale dejtonsku obavezu. Nisam siguran da ove dvije zemlje imaju taj neki veliki uticaj. Dobro je imati slabu BiH, jer tako mogu oni sebi benefite izvlačiti.

(Edina Bakić)

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa ‘GLEDAJ Hayat‘ na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE