ŠAFRAN: VIJESNIK PROLJEĆA OPISAN U GRČKOJ MITOLOGIJI

Šafran je višegodišnja biljka, lukovica iz porodice perunika.

Živopisni grimizni žigovi (stigme) i stubići (stilovi), zvani končići ili niti, sakupljaju se i suše te se koriste kao začin i sredstvo za bojenje hrane.

Nježni i krhki cvjetovi ljubičaste boje otvaraju se jedino kada je sunčano vrijeme – šafran je otporna trajnica i nije osjetljiv na niske temperature, cvjeta u fabruaru i martu, a cvjetanje mu traje samo tri sedmice.

Šest latica cvijeta, zajedno sa dva uska listića, rastu iz podzemne gomoljaste lukovice. Lišće je uzano, linearno i izduženo. Latice su pri zemlji savijene u valjkastu cijev, a na nekoliko centimetara od tla šire se u lijevak. Cvjetovi inače izrastaju između listova, s dugom cijevi i zvonasto rastvorenom krunom od šest jednakih listića; ljubičasti su ili ružičasti.

Tučak je kod svih šafrana zlatnonarandžaste boje i, najčešće, nadvisuje istobojne prašnike. Na vrhu tučka nalazi se stigma – žig, čiji je zadatak da prihvata polenova zrnca. Osušeni žigovi se, pored upotrebe kao začin i za spravljanje boja za bojenje namirnica (posebno kolača), koriste i u medicini. U većoj mjeri, šafran je otrovan.


MITOLOGIJA

Nastanak šafrana opisan je u grčkoj mitologiji. Postoji nekoliko verzija mita, ali savakoj je jedno zajedničko – Krokus (latinski naziv cvijeta Crocus sativus), mladi smrtnik koji je zbog ljubavi pretvoren u cvijet.

Prva verzija spominje Krokusa kada ga je šumska nimfa Smilaks zavela u šetnji šumom. Bio je toliko opijen njenom ljepotom da ju je često posjećivao, ali jednog dana naprosto joj je dosadio te ga je pretvorila u maleni cvijet. Drugi mit govori da je Smilaks umrla, a bogovi su, vidjevši Krokusovu neizrecivu bol, odlučili pretvoriti ga u lijepi cvijet. Treća verzija kazuje da je Krokus bio ljubavnik Hermesa (rimski pandan Merkura) i slučajno ubijen u igri bacanja diskova, a Hermes ga je od tuge pretvorio u cvijet.


SADNJA ŠAFRANA

Vrijeme sadnje šafrana na otvorenom zavisi od vremena njegove cvatnje. Proljetne sorte treba saditi u kasno ljeto ili ranu jesen, a jesenske sorte sade se otprilike početkom ljeta.

Nije praksa saditi šafran iz sjemena jer tako posađen vrlo dugo raste i vrlo se sporo razvija. Nasuprot tome, uobičajeno je saditi ga iz lukovice. Prije sadnje potrebno je odabrati zdrave sadnice, te je potrebno obraditi tlo na dubini od 20 do 50 cm kako bi ono bilo pripremljeno i dovoljno prozračno za biljku.


UZGOJ U SAKSIJAMA

Šafran se može uzgojiti i u saksijama. Potrebno je odabrati posude koje će svojom veličinom odgovarati veličini lukovica koje treba posaditi u njih. Lukovice treba posaditi na dubinu od otprilike dva cm. Biljci koju ste posadili u saksiju omogućite najmanje pet sati sunčeve svjetlosti.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa ‘GLEDAJ Hayat‘ na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE

KRAJ FUDBALA KAKAV SMO POZNAVALI: PSG, BORUSSIA I BAYERN ODBILI UČESTVOVATI...

0
Njemački nogometni klubovi Borussia Dortmund i Bayern iz Minhena odlučni su u namjeri da ne zaigraju u novoj evropskoj "Superligi", zatvorenom takmičenju kojem bi nastupali najveći evropski klubovi, javlja DPA.