SALIBAŠIĆ ZA HAYAT.BA: ZDRAVLJE UČENIKA JE NAJVAŽNIJE, NA OVAJ NAČIN IPAK NE GUBE ČASOVE

Zbog pandemije korona virusa u svijetu se dešavaju brojne promjene. Bosna i Hercegovina ima registrovane oboljele od ovog virusa, a da se situacija ne bi pogrošala i virus ne bi širio preduzete su brojne mjere.

Piše: Azra Hadžić

Jedna od mjera kako bi se zaštitila najmlađa populacija jeste obustava nastava u osnovnim i srednjim školama, fakultetima, te su zatvoreni i vrtići. Da učenici ne bi propuštali nastavu, nastava će se za vrijeme dok škole ne rade odvijati online putem.

 Mnogi smatraju da ovakav način učenja može imati i svoje prednosti, samim tim jer je dostupan veliki broj informacija učenicima, a imaju mogućnost biti kreativni. Djeci je ovo možda bolja i zanimljivija varijanta učenja, ali kako je nastavnicima? Zahtijeva li ovakav rad više pripreme, više vremena i je li previše teško održati nastavu bez učenika?

O tome smo razgovarali s profesoricom Druge sarajevske gimnazije Adilom Salibašić.

Da li smatrate da je dobra odluka obustava rada u školama i uvođenje online nastave?

  • Naravno! Zdravlje učenika je najvažnije. Pored toga, škole su po svojoj namjeni mjesto okupljanja velikog broja ljudi te samim tim i pogodni za brzo širenje zaraze. U ovom trenutku, kada znamo da bi zbog brzog širenja zaraze kolabirao zdravstveni sistem i ljekari ne bi bili u mogućnosti pružati najbolju moguću pomoć oboljelima (čime se povećava i rizik od smrti), prebacivanje nastave u virtuelni svijet mi se čini kao jedina moguća opcija. Naime, na ovaj način djeca ipak ne gube časove, neće morati ići cijelo ljeto u školu… I ono što je podjednako važno jeste da obezbjeđuje djeci obavezu u danima kada bi trebali biti u svojevrsnoj izolaciji.

Šta zapravo sve podrazumijeva online nastava?

  • Online nastava podrazumijeva podučavanje učenika na daljinu, uz pomoć informacionih tehnologija. Odvija se u virtuelnom svijetu, bez fizičke prisutnosti učenika u zajedničkom prostoru. Naprosto svi, u toplini i sigurnosti svoga doma prate predavanja putem interneta koje nastavnici postavljaju u virtuelne učionice, uz prateće zadatke.
  • Nastava se odvija mahom u realnom vremenu, što zapravo znači da u trenutku kada vam je čas počinjao u školi počinje i sada u virtuelnoj učionici. Kažem u veći slučajeva jer održavanje nastave u realnom vremenu se odvija za učenike starijih razreda, dok mlađi učenici imaju malo više prostora da urade svoje zadatke. Njima često treba i pomoć roditelja ili neke starije osobe, ili naprosto u kući ima više školaraca a jedan kompjuter pa se mora čekati na red.
  • U principu, koncept je vrlo sličan redovnoj nastavi i čas se počinje tako što se bilježi prisustvo učenika na času. No, sada umjesto što redar (ne)prijavi odsutne, učenici se naprosto sa svog računa prijave da su tu. Ko se ne prijavi smatra se odsutnim sa časa.

Kakva je priprema profesora, šta su sve dužni uraditi?

  • Priprema je zahtijevna zato što podrazumijeva da se u kratkom vremenu kreiraju sadržaji i materijali iz kojih će učenici najefikasnije naučiti određeno gradivo. Zvuči jednostavno, ali u stvarosti je znatno komplikovanije jer se redovnoj nastavi primjenjuje drugačija metodika. Važno je naglasiti da je za većinu nastavnika ovakav vid edukacije u potpunosti nov. Niko nikada nije imao obuku. Ukoliko i jeste, onda se ta edukacija ticala korištenja virtuelnom učionicom. Mislim da niti jedan nastavnik nije educiran kada je metodika nastave na daljinu u pitanju. To u mnogo čemu otežava posao nastavnicima. No, zanimljivo je kako su se brzo nastavnici organizovali u grupe na društvenim mrežama gdje se ovih dana dijele materijali, razmjenjuju iskustva, savjeti.
  • Sve to ukazuje na nesebičnost nastavnika koji ponovo u teškim trenucima bivaju podrška svojim učenicima. Nije idealno, ali je namjera dobra.

Da li je teško iskomunicirati sa svim đacima?

  • Sagledano iz mog ugla, nije. U školi u kojoj predajem već nekoliko godina organizujemo u novembru online sedmicu. Stoga je nama bilo poprilično jednostavno odmah u četvrtak početi sa nastavom na daljinu. Svi smo znali gdje, kada i šta da tražimo u virtuelnoj učionici jer se iste često koriste i u redovnoj nastavi za komunikaciju sa učenicima.
  • Do sada smo uspjeli istražiti još neke online alate poput Kahoot-a za pravljenje kvizova (inače, ovih dana je ta platforma besplatna i otvorena svima), koristimo se i Khan Academy platformom koja obiluje sjajnim nastavnim materijalima (također besplatna), putem hangouts-a često organizujemo videokonferencije i sl. Moji učenici su čak skinuli i zvuk zvona tako da imamo i taj ugođaj. Doduše, koriste ga samo kako bi označili kraj časa.

Koliko Vam je ovo teže (ili ne) u odnosu na regularnu nastavu koju održavate? Ima li više posla, stresa?

  • Da, znatno je teže jer je poprilično novo iskustvo. Nedostatak materijala u elektronskoj formi dodatno otežava posao. Naprosto nemam(o) dovoljno vremena da u kratkom periodu napravimo toliko materijala koji bi bili adekvatni za nastavu ovog tipa. Zato vjerovatno i dolazi do pojave grešaka, previše ili premalo materijala/zadataka/vremena za učenički odgovor na zadatke i sl.
  • No, nemojmo zaboraviti zašto ovo radimo, a to je da bismo zaštitili svu našu djecu od virusa koji nam prijeti.

Jesu li učenici zadovoljni?

  • Generalno jesu. Mislim da su općenito zadovoljni, ali i da im je u nekim segmentima naporno. Čini mi se da kod nastave na daljinu svi moraju raditi jer imaju obavezu poslati svoje zadatke do određenog roka. Ukoliko ne pošalju, vrlo brzo dobiju upit zašto nisu uradili, razrednik se obavještava. Puno teže je prikriti svoj nerad nego tokom klasične nastave. Uz to, nije isto kada na času usmeno razgovarate i sada kada to sve trebate napisati. Uvijek postoji i određena doza straha, možda i srama, od toga kako će drugi reagovati jer ipak ostavljate pisani trag iza sebe. Usmeno se mnogo više tolerišu greške kao lapsusi, a dešava se i to da imate sreće što vas profa nije prozvao/la.

Šta je ono na čemu bi se trebalo uraditi kako bi ovakav sistem još bolje funkcionisao?

  • Kvalitetna edukacija nastavnog kadra i reforma obrazovanja koja se temelji na usvajanju funkcionalnog znanja i vještina. Ukratko, nastavna temeljena na ishodima, a ne na sadržajima.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa ‘GLEDAJ Hayat‘ na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE

TRLJANJE OČIJU MOŽE BITI OPASNO

0
Često i jako trljanje očiju može da dovede do privremenogolakšanja, ali isto tako može da prouzrokuje niz negativnih efekata i ozbiljnih oštećenja oka, pokazuju istraživanja.