SALKIĆ O KORONI U BIH: SVI SMO ODGOVORNI, A TRAGIČNO JE DA POPULACIJA NE VJERUJE ETABLIRANIM EKSPERTIMA

„Mislim da naše brojke govore o tome da smo katastrofalno podbacili. I odgovorni smo svi – ne aboliram nikoga“, kaže prof. dr. Nermin Salkić o borbi protiv pandemije virusom korona u BiH.

Vi ste na samom početku pandemije objavili video u kojem ste govorili, između ostalog, o tome koliko je važno da se građani pridržavaju mjera donesenih od strane nadležnih organa u cilju suzbijanja pandemije. Vrlo brzo nakon toga ste govorili o dvije realnosti koje postoje u BiH: jednoj u kojoj rade ljekari, drugoj izvan kapija bolnica. Kako trenutno izgleda realnost u kojoj rade ljekari?

  • Naravno, da je realnost i dalje različita. BiH je druga u zemlja u Evropi po broju ljekara na 1000 stanovnika – ali druga od natrag. Jedino Albanija ima manji broj ljekara od nas. Sve to u kontekstu zdravstvenog sistema, koji je i prije pandemije bio na klimavim nogama. Sada, preko 1,5 godinu od početka pandemije imate zdravstvene radnike koji su svakodnevno i u kontinuitetu izloženi značajnom povećanju radnih aktivnosti na zbrinjavanju oboljelih, posebice u bolničkoj zaštiti, a sve u kontekstu permantnenog nedostatka osoblja. Rezultat svega toga je zamor, burn-out i jedna tiha apatija, čije konačne posljedice tek treba da vidimo.

Takođe nam u zadnjim mjesecima stižu svi oni pacijenti koje zbog neprekidnih i sve jačih valova pandemije nismo mogli da zbrinemo, te sada viđamo zapuštene pacijente koji trebaju značajno više medicinske njege nego da su zbrinuti na vrijeme.

Kako tumačite ovu drugu realnost o kojoj ste govorili, u kojoj građani čak ni nakon tako velikog broja oboljelih i preminulih često i dalje ne poštuju ni najosnovnije mjere? Kod njih se uočava nenošenje ili nepravilno nošenje maski, nepoštivanje distance, olako shvatanje testiranja i samoizolacije nakon što neko od njihovih kontakata bude pozitivno testiran, itd…

  • Kao i svaka druga nevidljiva, neopipljiva opasnost, tako je i pandemiju teško većini ljudi u cijelosti percipirati kao stvarnu opasnost. Sve dok ne nastradamo mi ili neko od naših najbližih – tek onda se sve okrene naopako. Ljudi vole komfor i nesmetan životni tok, a ova pandemija po svojoj prirodi ima tendencu da nas sve liši mnogih stvari koje smo do juče shvatali zdravo za gotovo. Moramo razumjeti i da sve ovo skupa dugo traje, te da je i građanstvo psihološki iscrpljeno, govori Salkić u intervjuu za DW.

Svemu ovome vrlo značajan doprinos daju društvene mreže i Internet, gdje se nemilice objavljuju i propagiraju članci i multimedijski zapisi, koji daju eklatantno pogrešne i zavodeće podatke lukavo zapakovane tako da daju iluziju kvalitetnog naučnog znanja. Vrlo je teško nekada čak i medicinski obrazovanim ljudima odvojiti laž od istine jer to zahtijeva ozbiljan trud i vrijeme.

Tragičnim smatram da populacija ne vjeruje institucijama i etabliranim ekspertima, ali je spremna da povjeruje u opskurne članke sa portala koji zarađuju na osnovu većeg broja posjetilaca, a što je često i njihov jedini motiv.

Kako procjenjuje odgovor bh. vlasti? U kojoj mjeri je adekvatan postojećem stanju?

  • Vrlo je teško u zemlji poput BiH imati adekvatan odgovor institucija na bilo kakav problem, a kamoli na pandemiju. Naravno, ovo je posljedica političkog uređenja zemlje u koje ne bih ulazio. COVID-19 ne poznaje političko uređenje, nije ga briga za granice, niti za bilo koje druge političke ili birokratske granice i ograničenja koje su postavili ljudi. Neumitno će se širiti ako se ne sluša struka i to je ono što se i desilo u BiH, Engleskoj, Indiji, Južnoj Africi, Brazilu…ne možete pregovarati sa elementarnom nepogodom, a to ovo upravo i jeste.

Šta je po Vašem mišljenju doprinijelo gubljenju povjerenja kod građana kada je riječ generalno o odnosu prema pandemiji koronom?

  • Jedan od bitnih faktora je sama činjenica da imamo posla sa nepoznatim virusom, te je medicina dosta saznavala u hodu, u toku same pandemije. Kao rezultat toga imali smo vrlo česte promjene stavova i preporuka, što je ljutilo građane i izazivalo revolt. Znate, kada poletite avionom i kada Vam pilot kaže da ćete se vratiti na aerodrom jer postoje problemi sa motorom, ne ljutite se na pilota što misli na Vašu sigurnost – jednostavno okolnosti su se promijenile i pilot postupa u skladu sa njima misleći na Vašu sigurnost.

Drugi bitan faktor je svakako i odgovor institucija na pandemiju opet sa nerijetko kontradiktornim preporukama, kao i nekonzistentnim preporukama između pojedinih regiona.

Treće tu je i strah od lockdown-a koji je mnogima teško pao i ekonomski i psihološki, sa rezultatima koji su bili varijabilni, ali u pravilu ekonomski loši. Ljudi se boje za egzistenciju, tako da je ovaj strah razumljiv.

Rekli ste na početku pandemije da je ključ u kooperaciji između vlasti, zdravstvenih radnika, građana, medija, … Je li BiH pala na ovom ispitu? Ako jeste koga smatrate najodgovornijim?

  • Pa mislim da naše brojke govore o tome da smo katastrofalno podbacili. I odgovorni smo svi – ne aboliram nikoga – kooperacija zahtijeva angažman sviju koje ste nabrojali, a isti je bilo insuficijentan, čak na momente i usmjeren u suprotnom smjeru.

Početak vakcinacije u BiH je, poznato je iz kojih razloga, kasnio u odnosu na druge europske zemlje. No sada, prema zvaničnim podacima, vakcina ima, desetine hiljada čak i propadaju zbog isteka roka, BiH je posljednja u regionu po broju vakcinisanih. Čime objašnjavate nedostatak interesa kod jednog dijela građana za vakcinisanje?

  • Društvene mreže i snažna antivakserska kampanja, kao i nedostatak snage države da implementira imunizacijske mjere od značaja za javno zdravstvo su dva osnovna razloga. Takođe je bitan razlog i ovo kašnjenje, te primjena vakcina iz donacija – moram reći da u razgovoru sa građanstvom često čujem primjedbe da su vakcine donirane umjesto kupljene, te da je kvalitet upitan, a i da se u BiH doniraju vakcine koje niko neće – ovo je pravi i iskreni puls građanstva. Na kraju, vidimo iz medija da su gužve pred vakcinacijskim punktovima samo kada dođu vakcine od jednog proizvođača, da sada ne spominjem imena – to je ključni parametar kojeg treba uzeti u obzir.

BiH nažalost u odnosu na druge zemlje bilježi veliku smrtnosti usljed posljedica od zaraze virusom korona. Čime to objašnjavate?

  • Mislim da sam djelimice odgovorio na ovo u prvom pitanju – naš zdravstveni sistem sa ovim brojem zdravstvenih radnika vrlo teško može amortizovati pojačane prilive bolesnika u bolnice. Jednostavno nas nema dovoljno da pružimo primjerenu njegu.

Što se tiče narednog perioda, ja bih iskreno kao nikada do sada volio da me vrijeme i događaji demantuju, ali se bojim da ćemo zbog same prirode delta soja, te niske stope imuniziranosti imati sličnu, ako ne i goru situaciju. Sve vakcine štite od teških oblika i respiratora, to je iznimno bitno da se stalno ponavlja. Ovu zimu je za svakoga bolje dočekati sa primljenom bilo kakvom vakcinom nego sa nikakvom. Uzmite u obzir i činjenice koje sam naveo u odgovoru na Vaše prvo pitanje da su zdravstveni sistem i zdravstveni radnici već iscrpljeni sa prva 3 vala pandemije i imamo vrlo nepovoljnu situaciju sa kojom ulazimo u jesen i zimu.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa ‘GLEDAJ Hayat‘ na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE

PODŽIĆ UPRILIČIO PRIJEM ZA SPORTISTE ORUŽANIH SNAGA BIH

0
Ministar odbrane Bosne i Hercegovine Sifet Podžić je u Domu Oružanih snaga BiH upriličio prijem za mušku Futsal ekipu OSBiH i pripadnike OS koji su učestvovali na prestižnom vojnom takmičenju „Best Warrior Competition“ u Marylandu.