SAMO MALI BROJ ŽRTAVA TRGOVINE LJUDIMA ZATRAŽI POMOĆ, POSTAJU ROBOVI SA STRAŠNIM TRAUMAMA: DEMIĆ ZA HAYAT

Tema koja je obuhvatila odavno cijeli svijet jeste trgovina ljudima.

Brojne svjetske organizacije za zaštitu ljudskih prava godinama se pokušavaju izboriti sa problemom trgovine ljudima.

Ovaj problem nije zaobišao ni BiH, a o tome smo u “Otvorenom studiju” razgovarali sa Edisom Demić, aktivisticom, profesoricom pedagogije iz Udruženja “Dignitet”.

Ona je još od 2005. godine aktivno uključena u prevenciju ovog problema koji je već dugo prisutan u BiH.

  • Trenutno stanje na izvještajima govori da se nalazimo u grupi broj dva prema izvještaju SAD-a. To znači za BiH obustavljanje brojnih razvojnih projekata, jer se nije ulagalo ni minimalno napora u suzbijanju trgovine ljudima – pojašnjava ona.

Ono što je jako zabrinjavajuće jesu te sive brojke, ljudi, pojedinci, djeca, koji nikada nisu bili dio ni jedne statistike.

  • Kada se osvrnemo na zvaničke podatke koje Ministarstvo sigurnosti svakodnevno objavljuje, imamo situaciju da imamo povećan broj trgovine ljudima. Ono što je najviše zabrinjavajuće jeste da je najveći broj djece – kaže Demić.

Mjesec oktobar je mjesec borbe protiv trgovine ljudima. Oktobar je također mjesec kada se slavi usvajanje UN-ove konvencije o pravima djeteta.

  • Možemo svjedočiti kakav je odnos države prema djetetu, takva je država. Nažalost, odnos BiH prema djetetu je na zabrinjavajućem nivou. Djeca su žrtve raznih vidova zlostavljanja, eksploatacije, ali i grubog kršenja prava, gdje su djeca identifikovana kao žrtve prosjačenja – govori naša gošća.

Ne postoji zlatno pravilo da je neko u odnosu na nekog drugog više ranjiv, i da je potencijalna žrtva.

  • Najčešće se to povezuje sa djecom iz romskih porodica koja su, nažalost, na ulicama i primorana su da se bave prosjačenjem. S druge strane, djevojke i žene budu žrtve seksualne eksploatacije, i to je jedan od najgorih mogućih vidova kršenja ljudskih prava – rekla je.

Trgovci ljudima su savršeni psiholozi i vrlo dobro znaju kako doći do žrtve, pojašnjava naša gošća.

Ponekad glume zaljubljenog mladića ili dobrog poslodavca i žrtvama ponuditi određena riješenja njihovih životnih problema, a one to prihvatiti i vjerovati do momenta kada dolazi do ucjene.

  • Mali je broj žrtava koji se odvaži i zatraži podršku i zaštitu. S jedne strane je i zbog toga što će društvena sredina osuditi, nego se odmah stavlja crveni križ na tu djevojku i reći “Sama je tražila”. To je zločin protiv čovjeka, jedan organizirani kriminal. Oni koji prodaju ljude konstantno zarađuju. Ljudi postaju robovi i strašne su traume kroz koje prolaze – govori Demić.

Vrlo mali broj žena, djevojaka i muškaraca se odvaže zatražiti pomoć, jer sistem dođe do zastoja i ljudi u životnim traumama odustaju i ne dođu do kraja.

Ne postoji pravilo na osnovu kojeg ćemo prepoznati manipulatore i trgovce ljudima možemo prepoznati.

  • Često imaju veliko bogatstvo, a ne znamo porijeklo toga. Vrlo često iza toga stoje jako uticajni ljudi. To je dobro organizirani kriminal kojem se teško upada u tragove. Često su žrtve otkrivene u racijama – kaže ona za Hayat.

(Nermina Hasić)

Video pogledajte i OVDJE.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa ‘GLEDAJ Hayat‘ na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE

PRVA BOSANKA REKTOR UNIVERZITETA U HOLANDIJI

0
Pamela Habibović (1977) rođena je u Tuzli, ali je odrasla u Srebrenici. Godine 1992. – rat još nije u potpunosti izbio svim svojim intenzitetom – izbjegla je u Holandiju sa svojom majkom i sestrom. Njen otac je ostao jer je očekivao da će nemiri brzo proći. Bilo je suprotno.