Profesore šta danas podrazumijevamo pod pismenošću? Je li dovoljan kriteriji za određivanje pismenosti i dalje samo da poznajemo slova i da možemo čitati?
- Pismenost je danas širok pojam. Sigurno znatno širi nego one 1965. godine kada je UNESCO proglasio Međunarodni dan pismenosti. Danas to ne ograničavamo samo na sposobnost čitanja i pisanja, pa čak ni na sposobnost pravilnog pisanja, već govorimo o različitim vrstama pismenosti. O informatičkoj, medijskoj pismenosti . Svaki komunikacijski kanal, svaka vrsta komunikacije podrazumijeva osobenu vrstu pismenosti.
Nakon obaveznog obrazovanja ostaje nam lična nadogradnja. Koliko nam je važno lično znanje, ne samo fokus na određene segmente gdje mislimo da smo najbolji?
- Obrazovanje je jedan od vitalnih nacionalnih interesa, društvenih interesa. Niti jedno društvo se ne može razvijati bez znanja i obrazovanja. Neka istraživanja pokazuju da je opće znanje u BiH na oskudnom nivou. Tome je niz razloga. Odgovornost je na institucijama koje bi se trebale baviti i bave ovbim pitanjima. Odgovornost leži i na svima nama. Odgovornost leži i na medijima. Nažalost, naš medijski prostor je uskraćen za obrazovne, edukcione sadržaje.
Moderna tehnologija donijela je dosta toga dobrog, ali i lošeg i život savremenog čovjeka. Površnost, neformalna komunikacija putem društevnih mreža. I kada kucate na telefonu birate od onoga što nam ponude. Ne kucamo i ne mislimo. Šta nam to govori?
- To nam govori da ulazimo, već jesmo u svijetu mehanzističkih komponeneti svijeta. Da sve manje kreiramo u ovom svijetu. Sve nam se više nudi uloga koje trebamo ispuniti. Međutim, ja nisam uvijek kritičan prema savremenom trenutku, informacijskih, tehničkih mogućnosti. Naša obaveza je pronalazak najbolji načih iskorištavanja tehničkih mogućnosti koje nam se nude.
Do kada ćemo se boriti sa vjetrenjačama? Do kada ćemo dokazivati da je bosanski jezik, bosanski jezik i da na njega imaju pravo svi stanovnici pa i u RS-u?
- Ova priča, narativ koji ide protiv bosanskog jezika jako dugo traje. Ja ću vas podsjetiti da je bosanski jezik zabranjen 907 godine. Što znači da je tada postojao i da su i prije postojale snage negiranju i isključivanju iz javne komunikacije pod imenom bosanskog jezika. Došlo je do obnavljanja bosanskog jezika i oni koji ga negiraju. Ja ne znam do kada će to trajati. Nije moguće to predvidjeti. Nije primjereno današnjem svijetu demokratije, otvorenosti, globaliziranom svijetu da mi u 21. stoljeću raspravljamo o elementarnim pitanjima kakva su pitanja. maternjeg jezika. Ja vjerujem da će se u dogledno vrijeme javiti dovoljno razuma, da ćemo biti svjesni elementarnog pravila da svako ima pravo na svoj maternji jezik i da ga ne treba osporavati. Naše je da podržavamo bosanski jezik, da ga standardiziramo. Zato BZK Preporod radi na novom pravopisu. Da radimo na promoviranju sadržaja na bosanskom jeziku pri čemu mislim na bosansku/bošnjačku književnost.
- Ne trebamo se previše trošiti na dokazivanju bosanskog jezika. Oni koji negiraju bosanski jezik jednako kao i mi znaju činjeničnost bosanskog jezika. Razlozi zbog koga ga negiraju nisu zbog neznanja već ideološke i političke prirode.
Video pogledajte OVDJE
(Faruk Durmišević)
