SARAJEVSKI KOMESAR NUSRET SELIMOVIĆ OTVORENO: ‘OPASNIJI SU KRIMINALCI UNUTAR POLICIJE OD ONIH IZVANA, OČEKUJEMO ODMAZDU’

Nusret Selimović, policijski komesar u Sarajevu, izjavio je u opširnom intervjuu za Klix.ba da su opasniji kriminalci unutar policijskih redova od onih izvana, da određeni centri moći žele imati monopol na informaciju i da ga opstrukcije, udari i pritisci neće pokolebati u zacrtanoj misiji.

Fena

Nusret Selimović je tačno godinu na poziciji policijskog komesara u Kantonu Sarajevo. Bio je to dovoljan period da pokaže zube kriminalu unutar i izvan struktura sarajevske policije, ali nedovoljan da posloži stvari na svoje mjesto. Za to mu je potrebna politička podrška. Do sada je uglavnom imao političke opstrukcije. Jedna od niza posljedica: Uprava policije MUP-a KS ne može primiti nove kadrove i unaprijediti postojeće. Bivša kantonalna vlast odgovorna je utoliko što su važeći zakoni nefunkcionalni, aktuelna utoliko što koči nove promjene koje će policiji omogućiti nesmetan rad. Uprkos ustaljenoj kolotečini, Uprava policije se budi iz višedecenijskog sna. A i komesar djeluje uvjerljivije i odlučnije nego prije godinu. Prija mu podrška OHR-a i Ambasade SAD-a, a i on daje bezrezervnu podršku poštenim sarajevskim policajcima. Kriminalce unutar Uprave policije smatra opasnijim od onih izvana. I prema jednima i prema drugima ima, kako kaže, nulti stepen tolerancije.

Selimović je u otvorenom i direktnom intervjuu za Klix.ba govorio o kriminalcima unutar i izvan policijskih redova, o centrima moći koji opstruiraju rad Uprave policije, o institucionalnom zataškavanju kriminala, o kriminalističko-obavještajnoj jedinici, o kupovini vozila za posebne namjene i podršci Ureda visokog predstavnika i Ambasade SAD-a u BiH.

Je li slučajnost da tačno godinu nakon što ste na poziciji policijskog komesara dođe do, kako se to potenciralo prilikom hapšenja 18 policijskih službenika, najvećeg obračuna u policijskim redovima u Sarajevu?

  • Apsolutna je slučajnost. To nema veze jedno s drugim. To ne diktira policijski komesar nego stanje u predmetu, stanje na terenu. Na koncu, postupajući tužilac vodi istražne radnje i odlučuje o momentu hapšenja i svih drugih istražnih radnji.

Šta se željelo postići?

  • Predmet je plod višemjesečnih aktivnosti pripadnika Uprave policije, prvenstveno Sektora kriminalističke policije, uz tehničku pomoć i asistenciju Obavještajno-sigurnosne agencije, kao i uz pomoć i podršku MUP-a Zeničko-dobojskog kantona i Policijske uprave Istočno Sarajevo prilikom same realizacije akcije. Akcija je pokazatelj naše odlučnosti, spremnosti i apsolutne posvećnosti da se uhvatimo ukoštac s korupcijom u vlastitim redovima, s korupcijom uopće, kao i svim pojavnim oblicima kriminaliteta koji su u našoj nadležnosti. Nastavit ćemo ovakve i slične aktivnosti i u budućnosti. Imamo, prije svega, nulti stepen tolerancije za korupciju budući da smo svjesni da je to najveća pošast koja izjeda zdravo tkivo ovog društva i koja nas je dovela u situaciju u kojoj jesmo, kao društvo u cjelini.

Raduje činjenica da je ova akcija provedena na najprofesionalniji mogući način, uz adekvatnu pomoć i podršku, i pod direktnim nadzorom i rukovođenjem Kantonalnog tužilaštva Kantona Sarajevo. To je pokazatalj da imamo u našim redovima visokoprofesionalnih i moralnih policijskih službenika. Upravu policije čini velika većina takvih. Nažalost, kao i u svakoj instituciji u ovom društvu, ima i onih kojima nikada nije bilo mjesto u Upravi policije. S takvima ćemo se odlučno obračunati. Svjestan sam da je javnost nestrpljiva, da svakodnevno očekuju spektakularne rezultate. To nije moguće. Pravna smo država i moramo ispoštovati procedure. Ne možemo lomiti stvari preko koljena ukoliko želimo da takvi postupci ishoduju odgovarajuće sudske presude.

Tokom našeg prvog intervjua ste najavili obračun u vlastitim redovima. Je li sa ovom akcijom konačno stavljena tačka na to ili ima još neraščišćenih stvari?

  • Ovo je kontinuiran proces. Nijedna institucija u našem društvu, pa niti u bilo kojem društvu, nije imuna od pojava kao što je korupcija. Korupcije ima svugdje, čak i u najrazvijenijim demokratskim državama. Ovo je kontinuiran proces, kontinuiran zadatak kojem mi dajemo visok stepen prioriteta. Tako će biti i u narednom periodu. Aktivnosti će biti nastavljene. Ukoliko dođemo u situaciju da se to konkretizuje, budite uvjereni da će to biti realizovano.

Kolika je teška korupcija za koju se 18 uhapšenih policijskih službenika tereti?

  • Istraga još traje i ja o tome u ovom trenutku ne mogu govoriti. Bit će to predmet daljnjih istražnih radnji postupajućih tužitelja Kantonalnog tužilaštva KS na čelu sa glavnom tužiteljicom Sabinom Sarajlijom. Za sve njih imam sve riječi hvale zbog visokog profesionalizma, etičnosti i posvećenosti predmetu.

Je li hapšenje policijskih službenika došlo u loše vrijeme zbog pandemije, migrantske krize, manjka policijskih kadrova…?

  • Policijski poziv je častan posao. Nijedno vrijeme nije dobro ako se u svojim redovima moramo baviti radnjama koje nisu časne. Nečasni ljudi u našim redovima mogu biti opasniji od kriminalaca za koje potencijalno znamo ili pretpostavljamo da su kriminalci. Zbog toga se zakon mora poštovati i vrijediti jednako za sve. Uprava policije KS ima stotine časnih službenika i službenica, te će se naši poslovi u službi građana vršiti neometano.

Je li ovo najveća akcija čišćenja vlastitih redova u jednoj policijskoj agenciji?

  • Definitivno, jeste. U novijoj historiji BiH, koliko je meni poznato, nikada nije provedena planski i organizovana akcija na ovakav način i pogotovo to nije rezultiralo lišenjem slobode ovolikog broja pripadnika jedne agencije za provođenje zakona.

Očigledno je da je došlo do previda prilikom prethodnog donošenja i usvajanja Zakona o unutrašnjim poslovima i Zakona o policijskim službenicima u Kantonu Sarajevo, zbog čega su sada prijeko potrebne nove izmjene. U kojoj su one fazi?

  • Nažalost, prilikom usvajanja važećih izmjena i dopuna Zakona o unutrašnjim poslovima i Zakona o policijskim službenicima došlo je do nekih tehničkih pogrešaka, kolizije određenih članova, što je prouzrokovalo značajne probleme u radu i funkcionisanju Uprave policije. Prije svega onemogućeno nam je da provedemo procedure raspisivanja i provođenja procedure prijema novih kadeta. Nedostaje nam blizu 350 policijskih službenika prema važećem Pravilniku o unutrašnjoj organizaciji i imamo i blizu 100 policijskih službenika kod kojih je utvrđena invalidnost druge kategorije i ne mogu vršiti policijske poslove. Blizu 450 policijskih službenika je značajan broj. Onemogućena nam je i procedura činovanja i napredovanja u službi, što predstavlja značajan problem zbog potrebe da ljudi budu činovani i da u skladu sa svojim činom budu raspoređeni na odgovorajuće pozicije. Sistem je takav da su radna mjesta vezana za činove a činovi za koeficijente plaće. Bili smo prinuđeni na improvizaciju kako bi se rad u svim sektorima odvijao prema potrebama.

Taman kad smo došli u situaciju da napravimo nove izmjene, poslije prvog vala korone koji je prekinuo aktivnosti otklanjanja tih nedorečenosti, naišli smo na novu prepreku. Ministar jedne političke opcije u Vladi Kantona Sarajevo je reagovao 5 do 12 na ono što je radna grupa, sastavljena od članova više institucija, radila prethodna 2,5 mjeseca. Taj ministar se pojavio sat i po prije sjednice Vlade KS na kojoj se trebalo raspravljati i utvrditi prijedlog izmjena jednog i drugog zakona i donio 21 amandman. Vratilo nas je to opet unazad i nije nam donijelo ništa dobro, ni Upravi policije niti građanima.

Šta su bili motivi ministra finansija Jasmina Halebića da dostavi 21 amandman?

  • Ne znam. Ne želim da špekulišem šta su motivi takvog postupanja. Izmjene i dopune oba zakona su povučene. Ne bih špekulisao je li to politička odluka ili ne. Mogu samo da konstatujem da je ono što je dostavljeno Vladi, bilo apsolutno usaglašeno. Uprava policije u punom svom kapacitetu stoji iza teksta i jednog i drugog zakona, jer je rezultat rada struke. Razumijem da svako ima svoje interese i ciljeve, ali se nadam da će biti dovoljno razumijevanja i da će se izmjene i dopune oba zakona naći u Skupštini KS. Spominje se početak septembra. Iskreno vjerujem da će izmjene i dopune ipak u najskorije vrijeme ugledati svjetlo dana da bi mi mogli pristupiti daljnjim aktivnostima, poput prijema novih nedostajućih kadrova.

Je li kriminalističko-obavještajna jedinica, predviđena novim izmjenama i dopunama zakona, glavni razlog za opstrukcije?

  • Svjedočili smo da je oko toga bilo dosta polemike, da ne kažem dosta podmetanja, konstrukcija, laži… Oglasili smo se zbog toga saopćenjem za javnost. Stojimo iza svakog slova u predloženim izmjenama i dopunama zakona. I u tom dijelu imamo apsolutnu podršku OHR-a, Ambasade SAD-a i drugih organizacija. Kriminalističko-obavještajne jedinice postoje u svim bh. policijskim agencijama već dvadesetak godina, pa i u našoj. Zemlje Zapadne Evrope taj model rada primjenjuju posljednjih 50 godina. Ništa nepoznato i sporno to nije ni u okruženju, u zemljama poput Srbije, Hrvatske, Sjeverne Makedonije… Moramo zakonski definisati ovu oblast da bismo donijeli podzakonske propise i u potpunosti uredili rad jedinice. Kriminalističko-obavještajni rad se odnosi na prikupljanje, obradu, analizu i distribuciju informacija za sprečavanje i otkrivanje krivičnih djela za koje je nadležna Uprava policije MUP-a KS. Nema nikakvog izlaska van svojih ingerencija. I dan-danas postupamo po naredbama sudova i provodimo posebne istražne radnje. Sad se pokušava podmetnuti da to ulazi u područje rada OSA-e. S gnušanjem odbacujem takve konstrukcije i insinuacije. Naš opis posla je da provodimo istražne radnje. Tu nema ništa sporno i ne namjeravamo raditi ništa novo. Krećemo se isključivo u okviru naših nadležnosti.

Smatrate li da određeni centri moći žele osujetiti razvoj kriminalističko-obavještajne jedinice kako bi Vam uskratili monopol na informaciju?

  • U okruženju u kojem sada živimo i radimo sve su opcije otvorene. Međutim, nije nam u cilju baviti se politikom niti centrima moći, već osigurati adekvatne mehanizme za rad. Monopol nad informacijama sigurno da bi neki voljeli imati, ali za informacije od interesa za sigurnost građana i institucija, zakon je jasno definisao i put i postupanje.

Stoje li iza tih centara moći neka imena?

  • Ne bih o imenima. Ne bi bilo profesionalno.

Je li Uprava policije ohrabrena dolaskom Erica Larsona na poziciju savjetnika za borbu protiv korupcije u Kantonu Sarajevu i koliko će njegov dolazak utjecati na budući rad, predmete i akcije?

  • Sastali smo se već više puta otkako je došao i ulijeva značajan stepen nade da u ovoj državi može biti bolje i da se mogu naći snage koje će se suprotstaviti i uhvatiti ukoštac sa svim oblicima korupcije. Dogovoramo zajedničke aktivnosti INL-a i Uprave policije. Jedna od tih aktivnosti će se desiti uskoro: zajednička kampanja za sprečavanje korupcije u Kantonu Sarajevo. On se neće zadržati samo na Kantonu Sarajevo. Strategija njegovog djelovanja će se neminovno proširiti na cijelu državu. Imao sam njegovu apsolutnu podršku i ohrabrenje, što mi je dodatno dalo snagu i energiju da nastavim u ovom smjeru, mada se nisam dvoumio ni do sada. U ovoj instituciji sam skoro tri decenije i znam kako stvari funkcioniraju. Loše bih se osjećao da imam određena saznanja, a da ništa ne poduzimam. Dok sam na ovoj poziciji ja ću to raditi svom snagom u skladu sa zakonom. Bit ću spreman da se obračunam sa svima onima kojima nikada nije ni bilo mjesto u agenciji kao što je Uprava policije MUP-a KS.

Očekujete li odmazde?

  • Realno bi bilo očekivati udare sa svih strana, i iz poznatih i iz nepoznatih uporišta. Meni je čista savjest i nije me strah. Desit će se što se mora desiti.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa 'GLEDAJ Hayat' na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.