SATTLER: OVA TRI ZAKONA TREBAMO IMATI DO KRAJA GODINE

Evropska unija neće popuštati i neće biti ustupaka na račun vladavine prava. Novac će biti čvrsto vezan za napredak u reformama. Izbori su alfa i omega i ne smiju se ometati…samo su neke od poruka.

Reformirano Visoko sudsko i tužilačko vijeće, novi zakon o sukobu interesa i novi zakon o javnim nabavkama nisu samo minimum interesa, već i nešto od čega Evropska unija neće odustati.

To je minimum promjena koje se iz Brisela od naše zemlje očekuju do kraja ove godine.

Uslovljeni novac

Ako tih promjena bude, počet će pristizati 250 miliona eura vrlo povoljnih kredita.

Istovremeno, počet će pristizati i milioni eura bespovratnih sredstava.

Ambasador Johann Sattler, u ekskluzivnom intervjuu za politicki.ba govori bez puno uvijanja.

Vladavina zakona, profesionalni i odgovorni tužioci i sudije, s integritetom i gardom kojim će se suprotstaviti pokušajima političke kontrole i zloupotrebe… samo su neke od kategorija o kojima šef Delegacije Evropske unije u BiH govori u kontekstu “nećemo odustati” i “nema popuštanja”.

Nakon predugog niza godina, ako ništa, imamo nekog iz EU koji govori direktno, otvoreno pa i kada ne može drugačije – oštro.

  • Što se tiče izvještaja Evropske komisije za Bosnu i Hercegovini, to je propuštena šansa. I mislim da smo to vrlo jasno rekli tokom predstavljana izvještaja javnosti u Bosni i Hercegovini.

Ako pogledate vremenski rok, bilo je 16 mjeseci – od maja 2019. do septembra 2020. i mislim da je jasno zašto je šansa propuštena. Veliki dio tog vremena, u kojem su izvještaji rađeni, imali smo blokade. 

Najprije, nismo imali vlade, trebalo je dosta vremena, 14-16 mjesci da se postigne dogovor o tome. A onda su nastupile blokade u Parlamentarnoj skupštini. 

No, s druge strane, u posljednjih pet mjeseci postigli smo mnogo više napretka u odnosu na raniji period.

Kao optimista po prirodi, to mi daje neku nadu za period pred nama. Ukoliko se političari okupe, stave neki cilj i principe ispred sebe, onda imamo šansu. I ono što trebamo vidjeti u narednom periodu je istinski angažman na ispunjenju svih 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije.

Tu neće biti popuštanja. 

Ono što je ključno su ova tri zakona koja trebamo imati do kraja godine – VSTV, zakon o sukobu interesa i zakon o javnim nabavkama. 

Istu stvar je i Predsjedništvo BiH obećalo tokom sastanaka u Briselu, a isto nam je potvrđeno od kolegijuma oba doma državnog parlamenta.

Ofanziva s Nelsonom

Prije nego nastavimo s izvještajima, čini se da ste Vi, zajedno s američkim ambasadorom u BiH, u ofanzivi prema bh. liderima. Jučer su na primjer, bila dva sastanka s Draganom Čovićem, predsjednikom HDZ BiH…

  • Ono što sam naučio za ovo vremena koliko sam u BiH je da ova zemlja ne funkcionira na auto-pilotu. Dakle, da bi ste postigli rezultate morate se intezivno angažirati. I meni to odgovara. A mislim da i građani to očekuju. Oni traže da BiH postane članica EU, žele vidjeti iskorake. Svjedočili smo stanju BiH u proteklih 15 godina. Ali, iskorake je moguće napraviti. Napredak je moguć. A to je ostvarivo samo ako lideri u BiH urade svoj dio posla.

A ništa ne dolazi besplatno.

Dobra stvar je da su sada pred nama pune dvije godine za ovaj sastav Vijeća ministara, Parlamentarne Skupštine, Predsjedništva … da urade ono što su i obećali.

Moja poruka njima je da to i ostvare.

Niste pomenuli izbore, kao jedan od vaših prioriteta do kraja godine.

  • Izbori su alfa i omega. Bespredmetno mi je govoriti koliko je važno da imate poštene izbore. Zato sam se toliko fokusirao i na Mostar. To je jedna tamna mrlja, jedini grad u Evropi koji 12 godina nije imao  izbore.

Izbori će se desiti – 15. novembra lokalni za cijelu BiH i 20. decembra za Mostar.

Prošle sam sedmice bio u tom gradu i bilo mi je zadovoljstvo vidjeti i te kako agilne i zainteresirane građane Mostara koji će glasati.

Bilo je i puno mladih ljudi tu. Neke ankete kažu da će više od 70 odsto mladih ljudi izaći na birališta. Međutim, samo 15 posto njih misli da nešto može promijeniti.

Stoga, moja bi poruka bila – svima: ne potcijenjujte važnost i snagu svoga glasa. Svaki glas može nešto promijeniti.

Naravno, trebamo što veću izlaznost. Jer su time i veće šanse za promjene.

Postoji li strategija ili dogovor zajedničkog djelovanja Vas i ambasadora Nelsona? 

  • U ovoj zemlji je, nažalost, jako dugo vremena na sceni prisutan onaj princip – „zavadi pa vladaj“. Moj pristup je drugačiji. Uvijek sam gradio prijateljstva i dobre saveze. U Ambasadi SAD sam našao konstruktivnog partnera i napravili smo rezultate.

Nisu Amerikanci jedini. Sarađujem sa svim partnerima u međunarodnoj zajednici.

No, SAD imaju specifičnu ulogu, građenu godinama ovdje u BiH.

I rezultat smo vidjeli na dogovoru o Mostaru, ali i na još nekim pitanjima. 

Za tako kratko vrijeme riješili ste problem star 12 godina – Mostar. A gotovo istovremeno i problem star barem 10 godina – procesuiranje ratnih zločina. Kako?

  • Bilo je tu jako puno napornog rada. Ono što nam je svakako išlo u prilog, jeste presuda Evropskog suda za ljudska prava koja je jasno utvrdila da BiH krši odredbe Evropske povelje o ljudskim pravima, tako da je to bila prilika za pritisak na domaće vlasti, ali istovremeno i i moja karakteristika da ne odustajem i da „ne“ ne prihvatam kao odgovor. I evo, građani Mostara će glasati. 

Na početku mog mandata, vladavina prava je bio i ostao jedan od prioriteta.

Usvajanje Revidirane strategije za procesuiranje ratnih zločina jeste bitno za vladavinu prava, ali je mnogo bitnije za pravdu i žrtve. Između ostalog, omogućili smo mnogo brže procesuiranje ratnih zločina.

No, pomaže i nama u EU. Zašto?

Jako smo puno sredstava uložili u rad tužilaštava. Ne može nas stalno uzimati zdravo za gotovo. Ono, mi smo tu i dat ćemo novac. I to je to.

No, ako dajemo novac, hoćemo da vidimo rezultate. Ako ulažemo u rad VSTV-a hoćemo da vidimo rezultate. Ako toga nema, onda mora biti i posljedica. Sredstva će ići tamo gdje ima rezultata.

Možda je to neka novina za EU, ali je to sasvim normalan pristup. I to vidimo i kroz novo liderstvo Komisije u Briselu. Ona je sada više geopolitička i ona uči jezik moći u okolnostima koje se dešavaju oko nas, koje su sve dinamičnije i agresivnije i mi se moramo prilagoditi.

 Je li BiH najgora od svih država zapadnog Balkana? S najmanje napretka ili ga nema, blokadama, klijentelizmom, korupcijom…

  • Kako sam rekao: u mnogim segmentima situacija je vrlo razočaravajuća. Ne znam da li je  BiH najgora ili nije, ali u izvještaju sve detaljno piše…

Koliko se može vidjeti, ovo je prvi tako detaljan i tako direktan izvještaj. EU, koja inače bira riječi, nije se trudila sakriti svoju ocjenu stanja u BiH. Je li to najavljuje jedan odlučniji i direktniji angažman Unije u BiH? Da skine rukavice.

  • Mislim da direktnost i otvorenost jeste i jedini mogući pristup. Diplomatske floskule ne trebaju nikome. To očekuju građani BiH, ali i EU poreski obveznici – zovite stvari pravim imenom.

I mislim da očekuju da budemo mnogo direktniji, nego li smo u prošlosti bili.

Očekujemo da se 14 prioriteta ispune. I zaista, neće biti popuštanja. Pogotovo u oblasti vladavine prava. 

A i lično sam razočaran da nije bilo iskoraka. Imali smo izvještaj Reinharda Priebea, prije skoro godinu dana. I niko ništa nije uradio na tom polju. I još nema nikakve odgovornosti zbog toga. To je neprihvatljivo.

Ko je kriv za to?

  • Dva su možda tu faktora: jedan je otpor iz samog pravosuđa, ali i izostanak djelovanja s političke strane. Dakle, Vijeće ministara i zakonodavna tijela. Naravno, tu su i političke stranke koje su prisutne u parlamentima. I mi želimo vidjeti istinske napore na unaprijeđenju pravosuđa.

Evo, konkretno, na stolu su izmjene i dopune zakona o VSTV-u. Njima će se omogućiti provjera integriteta ljudi u pravosuđu i mi od toga odustati nećemo.

Na to se nadovezuje makrofinansijska pomoć. Ako ne vidimo rezultate, onda…

Realizacija 250 miliona eura direktno je vezana za VSTV i promjene.

Najbolji mogući kredit

 To je onaj „vrlo povoljan kredit“. Šta to znači?

  • To znači da vam je na raspolaganju najbolji mogući kredit. EU je najbolji mogući zajmodavac. Naravno, imamo detalje o kojima dvije strane pregovaraju, ali – kamata je ispod 1 odsto i grejs period je nekih bar pet godina.

Da li vas u tom uslovljavanju prati MMF, Svjetska banka, EBRD…?

  • Sve su to posebni i svoji subjekti koji maju svoja pravila. Naravno da imamo međusobne sastanke, konsultiramo se, razgovaramo…

MMF jeste jedna potpuno drugačija upravna struktura. Svjetska banka isto…

Mi sve više finansijsku pomoć vezujemo za napredak. No, vidio sam i određenu spremnost MMF-a da možda malo više postavi uslovljavanje za novac koji bi oni dali.

Osim tih 250 miliona, imamo i do 29 milijardi eura koje bi se u narednih sedam godina trebale realizirati na zapadnom Balkanu. I to će biti uslovljeno napretkom u reformama?

  • Radi se o 9 milijardi eura bespovratnih sredstava i nekih 20 milijardi – opet – vrlo povoljnih kredita. Sve je to namijenjeno zapadnom Balkanu kako bi se međusobno povezali, dobili moderne autoputeve, pruge, imali kvalitetniju energetiku… Posebno zagovaramo investiranje u obnovljive izvore energije, što manje korištenje uglja… Za BiH je to i posebna interkonekcija za plin iz Hrvatske, „zelena agenda“ – koja uključuje i projekte ozelenjavanja, čistija voda i zemlja.

A imamo i projekat digitalne transformacije.

Za BiH je, u ovom segmentu, najinteresantniji koridor 5C, ali ne govorim samo o asfaltu, već i modernoj željeznici koja bi išla paralelno s time. Zainteresirani smo za više ulaganja u teretni saobraćaj.

Vidjeli ste i da imamo projekat povezivanja Sarajeva i Podgorice. Svi znamo kakva je sadašnja konekcija između ta dva grada.

Vidite, svi ovi projekti otvaraju radna mjesta. U ovim teškim vremenima, kada imamo recesiju, EU nudi projekte koji generiraju zapošljavanje i razvoj.

Rekli ste da se za šest godina može završiti koridor 5C. Kako?

  • Rekao sam sedam.

Da. Ali nam se žuri. Godinama nismo imali realnog pomaka na koridoru 5C.

  • Pogledajte region. Pogledajte šta se dešava u okruženju, šta grade u Crnoj Gori, Srbiji… O Hrvatskoj nećemo govoriti… BiH je zaostala iza njih. Sada se to treba sustići.

Dobra stvar je da je novac tu, na stolu, imamo finansijsku konstrukciju za Koridor.

Oko polovina te ceste je završena ili je u završnoj fazi.

Zato sam se prije nekoliko dana sastao s premijerima, direktorima autocesta… da ubrzaju aktivnosti na izgradnji te saobraćajnice.

Da bi se to desilo, trebaju vam brže procedure. Da to u parlamentima ide brže i jednostavnije. Ali i da se rade veći lotovi. Ne, kao do sada, 1, 2, 3 km. Već barem 30 km u jednom lotu. Onda ste interesantniji i evropskim kompanijama da ovdje rade.

Dakle, želimo ovdje jednu veću dinamiku.

Posao za Evropu

Evropskim?

  • Pa trebale bi raditi evropske firme. Jer je novac evropskih poreskih obveznika.

Rekli ste, nakon tog sastanka o Koridoru 5C, i „manje korupcije“. O čemu se radi?

  • U poslovima gradnje, generalno, i to nije samo vezano za BiH, imate i mogućnost da se nekad i ne ide baš ispravnim putem.

Za nas je to možda i najvažnije, da imamo transparente tenderske procedure, jednake šanse za sve, čime se osigurava konkurenta procedura.

To je novac naših poreskih obveznika i svaka se marka mora adekvatno i namjenski potrošiti.

Je li Milan Tegeltija, onaj predsjednik VSTV-a, na „crnoj listi“ Delegacije EU u BiH? Upadljivo je da se ne susrećete s njim. I – EU je faktički zamrznula pomoć VSTV-u zbog rastućeg niza problema koje ova institucija ima i manifestira. 

  • VSTV je bitan dio pravosuđa i mi smo pomogli u njegovom uspostavljanju i funkcioniranju. To je nesporno. Međutim, ono čemu smo svjedočili u proteklih nekoliko godina je da stvari možda i ne idu pravom smjeru.

Građani su i nama i sasvim javno rekli da žele promjene i žele odgovorno pravosuđe.

I sada su u toku aktivnosti.

Govorim o provjerama integriteta nosilaca pravosudnih funkcija, ali i članova Vijeća.

A također, u toku je i paralelni proces koji je – po meni prespor – s fokusom na restrukturiranje VSTV-a. Razmatra se opcija da se on razdvoji na Vijeće za sudije i Vijeće za tužioce. Ne znam šta će od toga biti, ali naš je fokus da se pojača odgovornost članova i nosilaca pravosudnih funkcija.

I na tom principu neće biti popuštanja.

Da ponovim: je li Milan Tegeltija na „crnoj listi“?

  • Vidite, nisam čovjek koji će praviti ni „crne“ ni „žute“ ni ovakve ni onakve liste.

Nije to dio mog integriteta. Sastajem se s različitim akterima i iz pravosuđa i iz politike.

Nema tu nikakvih „listi“.

Kakav je odnos s drugim akterima – Sud BiH, Tužilaštvo BiH…

  • Imamo veliki tim ljudi i održavamo kontakte sa svima. Ali, neću bježati od toga da kažem da smo generalno nezadovoljni radom pravosuđa u BiH, uključujući ove institucije koje ste naveli.

Tako da insitiramo na jednoj temeljitoj pravosudnoj reformi u BiH.

Ako pogleate istraživanja javnog mnijenja, institucije u koje građani najmanje vjeruju su pravosudne. I niko godinama ne želi čekati na pravdu i da je bilo ko iznad zakona.

Da li to znači da će se finansijka pomoć i investicije EU uslovljavati i personalnim promjenama na čelnim pozicijama pravosuđa?

  • To je do institucija. Mi nismo ti koji će diktirati kadrovska rješenja. Radimo s institucijama i želimo unaprijediti njihovo funkcioniranje. Izgradnja institucija je ono što ovu zemlju vodi k članstvu u EU. Odgovorne, inteligentne, institucije koje će odgovarati na zahtjeve građana, kojima oni vjeruju… to je naš fokus.

A da li će EU sankcionirati političara u BiH?

  • Izbori su ključna stvar i niko se ne može i ne smije igrati s njima. EU će u BiH imati različite instrumente i alate na raspolaganju. Bit će i mrkva i štap. Tako da različitih mehanizama utjecaja na određena  dešavanja. I već sam rekao da ćemo svoju pomoć vezati za napredak u vladavini prava. Ako ulažemo sredstva, hoćemo da vidimo rezultate. Ako BiH želi prave iskorake na evropskom putu, onda mora ostvariti određene rezultate. I mi ćemo nastaviti na tome raditi.

Što se tiče te omiljene teme „sankcija“, znate da postoji od 2011. godine okvir koji predviđa i mogućnost korištenja restriktivnih mjera protiv pojedinaca koji ugrožavaju integritet, suverenitet, mir, stabilnost zemlje… to je ono što je na snazi. Evropsko vijeće do sada nije smatralo da se ovaj instrument treba koristiti. 

Arhiv

Je li realno da BiH do kraja naredne godine dobije kandidatski status?

  • Ne isklučujem takvo nešto. Ali bi domaći političari morali intenzivirati aktivnosti i početi ispunjavati obaveze koje su preuzeli.

Imajte na umu da se radi o jako teškim stvarima koje zahtijevaju predan i dug rad.

U ovom trenutku vidim određeni zamah u političkim strukturama BiH i to mi se jako dopada i to pozdravljam.

Predsjedništvo BiH je prošle sedmice zadužilo institucije da u okviru svojih resora intenziviraju aktivnosti. U Banjoj Luci se isto govorilo o tome da se mora ispuniti 14 principa…

Uloga Srbije i Hrvatske

Koliko Srbija i Hrvatska pomažu, a koliko štete aktivnostima EU u BiH?

  • Pogledajte region. On je toliko isprepletan vezama, od političkih, preko vjerskih, porodičnih… to je samo razlog više da se radi na regionalnom povezivanju.

Za dvije sedmice imat ćemo samit u Sofiji, koji se već pokazao kao jako koristan.

Sada ćemo razgovarati o emkonomskom povezivanju regiona. Zovite ga kako god vi hoćete.

Ime nas ne zanima. Zanima nas suština. A ona je da se osigura sloboda kretanja ljudi, roba, usluga, kapitala na ovom području. Želimo eliminirati tarifne barijere.

Želimo eliminirati da vozači kamiona 28 miliona sati stoje na granicama godišnje i čekaju prolaz. Znate koliko to košta privredu. To je ogroman gubitak.

A povezivanjima se on može smanjiti.

Tenzije se dešavaju s vremena na vrijeme, pogotovo u vrijeme izbora, neki političari vole tada potpaliti vatru…

Ali nisu oni jedini. Sam sam svjedočio sceni u Briselu iz koje je ispalo da niko ne zna gdje ko treba biti, da ima neki sukob… mediji su iskonstruirali skandal kojeg nije uopće bilo. Dakle, nekad i mediji „zakuhaju“.

A u konkretnom slučaju, Predsjedništvo je imalo pozitivan i konstruktivan stavi zajedno su nastupili u Briselu, piše Politicki.ba.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa 'GLEDAJ Hayat' na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.