Međutim, kako piše Deutsche Welle – stvari su se promijenile.
Saudijska Arabija je tada godinama održavala intenzivne odnose s talibanima. Ona je primjerice u Pakistanu financirala vjerske škole, takozvane medrese, iz kojih su regrutirani bezbrojni pristaše talibanskog pokreta, kako u Pakistanu tako i u Afganistanu.
Doduše, učenje iz medresa o sunitskom islamu razlikuje se djelomično od državne saudijske religije vehabizma. No zajedničko im je ultrakonzervativno tumačenje islamskih pisanih izvora.
U 80-im godinama prošlog vijeka – kada su u Afganistan umarširale sovjetske postrojbe – Saudijska Arabija je podržavala borbu vjerski motiviranih afganistanskih ratnika mudžahedina protiv Sovjetskog Saveza. Tu je Saudijska Arabija surađivala sa Sjedinjenim Američkim Državama i Pakistanom. Dok je SAD želio suzbiti širenje komunizma u Afganistanu, Saudijci su željeli braniti islam. Procjenjuje se da su obje zemlje na taj rat potrošile po četiri milijarde dolara.
Nakon povlačenja sovjetske vojske i za vrijeme građanskog rata koji je potom izbio 90-ih godina, Saudijska Arabija je, prvenstveno u financijskom smislu, postala jedna od najvažnijih saveznica talibana koji su nastali iz mudžahedina. Osim toga, UN je optužio Saudijsku Arabiju za isporuku oružja talibanima unatoč međunarodnom embargu.
- septembar kao prekretnica
No ta podrška je naglo okončana nakon napada od 11. septembra 2001. Toga su dana pripadnici terorističke organizacije Al-Kaide napali više ciljeva u SAD-u. U samoubilačkim napadima ubijeno je više od 3.000 ljudi. Pritisak iz Washingtona je naveo vladu u Rijadu da prekine veze s talibanima, budući da su oni davali utočište Al-Kaidi. Ali na nižim razinama je i dalje postojala povezanost između državnih, vjerskih i privatnih čimbenika.
Danas se Saudijska Arabija distancira od svojih bivših partnera. Čak je odustala od posredničke uloge u pregovorima između talibana i smijenjene afganistanske vlade. Tu je ulogu u međuvremenu preuzeo Katar.
Nakon što su talibani sredinom kolovoza osvojili Kabul, saudijsko Ministarstvo vanjskih poslova je objavilo: „Kraljevstvo stoji iza odluka koje donosi afganistanski narod.” To drugim riječima znači da se Saudijska Arabija više ne želi kao prije miješati u unutarnju afganistansku politiku. Ali i da više neće utjecati na talibane po želji zapadnih partnera, piše Deutsche Welle.
I stvarno, malo toga govori u prilog oživljavanju nekadašnjeg saudijskog utjecaja na talibane. Rijad je naime saveznik SAD-a, prema kojem talibani imaju vrlo distancirani odnos. Osim toga, tu su i mjere modernizacije koje u zadnje vrijeme provodi prijestolonasljednik Mohamed bin Salman. Njegova ideja o barem djelomice liberalnoj i otvorenoj Saudijskoj Arabiji nije u skladu s podržavanjem islamističkih ekstremista u drugim zemljama.
Novi saveznik Iran
Talibani su danas znatno bliskiji s jednom drugom državom: s Iranom. I to bez obzira na vjerske razlike: Iran se smatra šijitskom državom dok su talibani sunitski pokret. Još prošle godine je politolog Vinay Kaura iz trusta mozgova The Middle East iz Washingtona upozorio:
„Taj novi razvoj je u jakom kontrastu prema eri bivšeg talibanskog režima koji je podupirala Saudijska Arabija, zakleti protivnik Irana.”
Politolog Kristian Coates Ulrichsen sa sveučilišta Rice University u Teksasu je u razgovoru za DW ocijenio da su i dalje mogući kontakti između saudijskih i afganistanskih vjerskih mreža: „Ali nije vjerovatno da će doći do službene pomoći ili priznanja na način kako je to bilo u prošlosti.”
“Za Saudijce bi bio znatan rizik za njihovu reputaciju kada bi pokušali pružati financijsku pomoć Afganistanu koja nije potpuno transparentna i usklađena s međunarodnim i multilateralnim partnerima”, pretpostavlja Coates Ulrichsen. I dodaje s pogledom na skoru godišnjicu napada od 11. septembra: „Saudijci će se upravo oko tog datuma pokazati suzdržanima.”
