PROF. DR. ŠEMSOVIĆ U RAMAZANSKOM PROGRAM: ZA NAŠ JEZIK NEMA NIKAKVE BOJAZNI, ALI NEKE STVARI TREBA RJEŠAVATI SISTEMSKI

Gosti emisije ''Stil života u islamu'', trećeg dana mjeseca ramazana, bili su prof. dr. Sead Šemsović i prof. dr. Džemaludin Latić.

Duhovna djela u našoj književnosti imaju izrazito značajnu ulogu. Dosta toga se promijenilo u protoku vjerovanja. Ta djela su nekad imala primarnu funkciju prenošenja znanja i prenošenja hala, onog teorijskog znanja i onog praktičnog upotrebljivog znanja.

•Tekst religijskog spjeva ima određenu funkciju da pouči zajednicu, širu ili užu u zavisnosti od namjene, jer imamo one pjesme koje poučavaju širu zajednicu temeljnim principima poput ”Ibrahime, brate moj. Poslušaj me. Dobro čuj, dragome Bogu ti robuj. Neimaj ružnu hud, uzmi abdest, te klanjaj’’. To su vrlo jednostavne stvari kojima se želi poučiti kako treba da se ponašamo – između ostalog, govori prof. dr. Sead Šemsović.

Dodaje kako postoje različite teme koje su se obrađivale u tekstovima, počev od kaside o smrti, do tema koje su pitanje tekijskog načina ponašanja, kakav odnos treba biti učenika prema učitelju, pa sve do onih tekstova koji su analitičkog tipa. Dakle, različiti su nivoi znanja, a samim tim različita publika kojoj su namjenjeni takvi tekstovi.

U savremenoj teoriji književnosti, pisac kreira u svojoj glavi svog savršenog čitaoca. Odnosno, onog koji će u potpunosti upotpuniti i razumjeti njegov tekst. Klasični religijski tekst i duhovna poezija može imati dijelove metafore, može biti na razini alegorije ali ona mora imati jasnu strukturu, šta se tačno poručuje recipijentu. 

•Ukoliko želimo da nekome popravimo vjerovanje, što u osnovi treba biti jedini razlog da otvorimo usta i nešto kažemo, a ako ne možemo nekome nešto popraviti, najbolje je da šutimo. Ili mi ne razumijemo ili taj ne čuje, dodaje prof. dr. Šemsović.

Klasični način poučavanja podrazumijevao je razumijevanje slojeva znanja, onako kako se to i u Kur’anu kaže: ”Mi ovaj Kur’an objavljujemo na sedam harfova”, dakle na sedam stepeni tumačenja svake stvari. Da se svaka od tih pojmova mora uklopiti u jednu širu sliku. Samo tako dok se govorilo, dok se koristilo teorijsko znanje najprije da čovjek sebe pouči i da sam sebi popravi vlastito vjerovanje, a onda kasnije da ima mogućnost ili potencijal da popravi nekog drugog, govori Šemsović.

•Danas postaju upitne sve one stvari koje su nam ranije bile uobičajene. Danas postaje upitno baratanje informacijama, godinama, činjenicama ukoliko to nije praktično upotrebljivo. Mi danas možemo doći do bilo kojeg podatka sa nekoliko klikova, sve se svelo na puku informaciju – govori nam Šemsović.

Bogata je naša arhiva književnih djela koje sigurno svjedoči našoj tradiciji,  a o djelima koja istinski opisuju tradiciju Bošnjaka na ovim prostorima, Šemsović odgovara da postoje stubovi na kojima postoji jedna kultura i postoje knjige koje opisuju šta je to neka kultura.

Ono na čemu počiva naša kultura, uvijek od kad smo spoznali vlastitu identitarnu samosvojnost, ona je na jednoj sublimaciji bosanskog srednovjekovlja i orijenta. Sve ono što će se pojavljivati u tom jednom buđenju nacionalinih identiteta jer smo imali različitih epoha u kojima smo se budili.

• U jednom masovnom broju, omasovljavanja svijesti kod Bošnjaka šta je to njegov identitet. Takvih epoha smo imali nekoliko u prošlosti iz prostog razloga  što su nam društveno-političke okolnosti išle protiv nas, a ne na ruku. Tako da, ta sublimacija bosanskog srednjovjekovlja i orijentalno islamske kulture razaznajemo još u austrougarskom periodu. Razaznajemo da u našem biću postoje ta dva polariteta,  jedan zatečeni slavenski, balkanski kod, i drugi je orijentalni islamski koji dolazi i oplođuje taj zatečeni balkanski. Na tom spajaju nastaju naši najbolji žanrovi, poput sevdalinske i cijeli niz kasnije književnosti – između ostalog, govori Šemsović.

Profesor Šemsović propagira bosanski jezik, bavi se bosanskim jezikom, čuva i njeguje jezik, te prenosi na mlade naraštaje saznanja i sve ono što je on naučio.

•Za naš jezik nema nikakve bojazni. Neke stvari treba rješavati sistemski. Pitanje kvalitete obrazovanja, šta se to čita u okviru našeg obrazovanja, koliko su neki pisci postepeno bili potisnuti, da moramo vraćati neke pisce, neke na novo dodati. Najnezgodnija situacija je da dođete u situaciju da branite ime jezika, to u osnovu znači da ste izgubili sadržaj mnogih drugih stvari. Onog momenta kada je došlo upitno u RS, kako ćemo imenovati jezik predmeta, zaboravilo se da je prije toga trebalo riješiti jezik nastave, šta je sadržaj predmeta, koliko tu postoji bošnjačke  usmene epike, koliko tu imamo i dalje Marka Kraljevića i koliko se i dalje gusla o velikosrpskim interesima.

Znanje je najbolje oružje. Znanje kao emanet je značajan segment: znanje je jedina naša privatna svojina koju imamo ali ne bi trebala i smjela biti privatna. Trebalo bi se dijeliti jer će tako imati veću težinu.

Video pogledajte OVDJE.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa ‘GLEDAJ Hayat‘ na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE

OČAJ U PORODICI MLADIĆA KOJEG JE USMRTILA STRUJA KOD SREBRENIKA: BOJAN...

0
Velika tragedija jučer je potresla selo Ravnuše kod Srebrenika kada je život od strujnog udara na trafostanici izgubio 16-godišnji Bojan Stanković. Naime, iako je znao da je to mjesto izuzetno opasno mladić se popeo na trafostanicu koja je bila pod velikim naponom, gdje ga je oko 20 sati usmrtio jak strujni udar.